Većina stranaka u Bosni i Hercegovini i za ove opšte izbore ne nude rješenja za probleme koje muče građane, nego im nude nacionalnu retoriku. I dok je više od 500.000 građana Bosne i Hercegovine uoči ovih izbora stavilo svoje potpise na 12 ključnih zahtjeva Građanske platforme, tražeći rast zaposlenosti, smanjenje siromaštva, povećanje penzija, poboljšanje zdravstvene i socijalne zaštite, poboljšanje stanja u poljoprivredi, okončanje reforme obrazovanja, smanjenje nivoa korupcije ili ubrzanje procesa evropskih integracija, bh. političari u javnim istupima uglavnom šalju poruke s nacionalnom simbolikom.
Analiziramo refleksije lokalnih izbora, čiji je drugi krug održan juče i prema čijim rezultatima je aktuelna vlast osvojila četiri od pet opština. Od deset opština na sjeveru Crne Gore, sada će na predsjedničkim funkcijama u čak osam biti predstavnici Demokratske partije socijalista. Nakon izbora prije četiri godine njihovi funkcioneri bili su gradonačelnici samo u dvije opštine.
Otpočeta mirovinska reforma u Hrvatskoj bacila je u očaj stotine tisuća novih umirovljenika jer za ista radna mjesta i staž primaju i do 40 posto manje mirovine. Naime, zbog drugačijeg izračuna i propisa mirovine u Hrvatskoj su od 1999. godine svake godine sve manje. Zbog tog paradoksalnog pravila "što dulje radiš, imaš manju mirovinu" novi umirovljenici i njihove udruge zahtijevaju reformu reforme.
Posljednja reforma obrazovnog sistema u BiH traje od 2003 godine. Prema ocjeni tamošnje Misije OSCE-a, najmanje na tom planu urađeno je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Gradu Mostaru. Škole su, sem u rjetkim slučajevima, nacionalno podijeljene, pod snažnim su utjecajem politike i kako navodi OSCE, predstavljaju "konfliktan obrazovni sistem".
Proveli smo neko vrijeme na jedno od predivnih šumovitih lokacija u Bosni i Hercegovini. Riječ je o sada nažalost zapuštenom mjestu iako predstavlja mogućnost pretvaranja u atraktivnu turističku lokaciju.
Sa Dušanom Simonovićem, predsjednikom COK-a (Crnogorskog olimpijskog komiteta), razgovarali smo o problemima koji su se pojavili u nekim sportskim savezima Crne Gore, o učlanjenju u MOK (Međunarodni olimpijski komitet) i druge asocijacije, kao i o mogućnostima Crne Gore, kao zemlje od 650.000 stanovnika, da postiže vrhunske rezultate u ekipnim i individualnim sportovima.
Nezvanična informacija da je u opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji nastala bura nakon inicijative predsjednika partije Predraga Bulatovića da bi poslanički klub te stranke trebalo da napuste članovi najužeg rukovodstva i dugogodišnji poslanici kako bi mjesta prepustili kadrovima koji nijesu bili eksponirani, pokrenule su pitanje koliko su takve izmjene neophodne u svim poslaničkim klubovima ne bi li parlamentarni rad bio unaprijeđen.
Prijetnje Milorada Dodika da će izdvojiti Republiku Srpsku iz BiH mirišu na iredentizam 19 stoljeća, a osim toga su nerealne, kaže za naš program bivši Visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch. Ambasador Austrije u stalnom sjedištu UN-a u Ženevi tvrdi da je krajnje vrijeme za "novi početak" u BiH, te da je međunarodna je zajednica pogriješila 1996. godine kada je na prvim poratnim izborima dopustila učešće političara koji su državu i gurnuli u rat.
Savez demobilisanih boraca najavljuje za 30. rujna, dan uoči opštih izbora u BiH, masovne proteste u centru Sarajeva, ukoliko iduće sedmice ne bude usvojen federalni zakon o njihovim pravima. O zakonu kojeg je usvojio Zastupnički dom Parlemanta Federacije, treba se, naime, izjasniti 26. septembra i Dom naroda. Zakonu se protive hrvatski zastupnici, međunarodne organizacije, dok je pritisak Kluba Bošnjaka da se zakon usvoji ocijenjen kao predizborna retorika.
U posljednjem izvještaju koji je BiH podnijela Vijeću Evrope o borbi protiv organizovanog kriminala ovlaš je pomenuta borba protiv terorizma. Opasnost od terorizma u BiH još uvijek je tabu tema, koju visoki bh. zvaničnici pominju u kontekstu opredijeljenosti BiH da učestvuje u globalnoj borbi protiv terorizma, ili kada političari, u ostvarenju vlastitih ciljeva, potegnu to pitanje kako bi stvorili dojam nesigurnosti.
Da li je hapšenje Marka Lugonje, Mladićevog pomagača, na beogradskom aerodromu, pokušaj da se domaća, ali pre svega međunarodna javnost uveri u delovanje vladinog Akcionog plana o saradnji sa Haškim tribunalom i tako obezbedi nastavak pregovora o pridruživanju Srbije sa Evropskom unijom. Među nepoznanicama je i pitanje, kako je moguće da optuženi Lugonja bude na korak od napuštanja zemlje, kada čeka suđenje zakazano za 27. septembar.
Gost Press kluba je profesor doktor Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
