Posljednja šansa da se zakon o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih porodica izglasa je 26. rujna u nastavku vanredne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Vidno razočarani što se zakon do sada nije usvojio, demobilizarni borci najavljuju masovne prosvjede.
Zakon predviđa pomoć za nezaposlene demobilizirane borce u iznosu od 25 posto prosječene plaće u Federacije. Zakonom je predviđeno umiroviti oko 25.000 boraca. Također, njime će se osigurati pomoć pri samozapošljavanju, te zdravstvena zaštita. Ukupana sredstva za provedbu ovog zakona iznose oko 249 milijuna konvertibilnih maraka, koja bi se, prema riječima resornog minista Zahida Crnkića, ostvarivala iz više izvora:
„Ovdje se radi o federalnom fondu, odnosno Zavodu zapošljavanja i tim njihovim sredstvima. I ja mislim da se i drugim, donatorskim sredstvima. Koncepcija čitavog zakona je bila da bi federalna vlada i ova tri fonda - znači Zavod zapošljavnja, Zavod zdravstvenog osiguranja i PIO/MIO fond - podnijeli teret ovog zakona.“
Međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini smatraju kako je zakon fiskalno neprovodiv. Sanela Tunović, glasnogovornica OHR-a:
„Svjetska banka i Međunrodni monetarni fond, kao i Evropska komisija su istakli da bi, s obzirom na postojeće obaveze, usvajanjem ovog zakona ukupan iznos godišnjih isplata za borce i članove porodica šehida i poginulih boraca iznosio oko polovine sveukupnog budžeta Federacije BiH. Takva situacija je finansijski neodrživa i davanjem obećanja koje nije moguće ispuniti, i to sedam ili pet dana prije održavanja izbora, organi vlasti bi u potpunosti iznevjerili ukazano povjerenje.“
Zakon o demobiliziranim borcima utvrđen je bez ijednog glasa hrvatskih ministara u Vladi Federacije, a u Predstavničkom domu bez ijednog glasa hrvatskih zastupnika. Datumi kojima se regulira status doborovljaca, vetrena i sudionika rata razlozi su suzdržanosti hrvatskih zastupnika, ističe
Vesna Pinjuh, zastupnica HSS – Đapić – Jurišić:
„Smatramo, odnosno Udruga dobrovoljaca i veterana domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane smatra da je organizator obrane praktično čovjek koji je učestvovao u organizaciji obrane do 18. 9. Od 18. 9. do 8. 4. ili 6. 4., kada je međunarodno priznata BiH, držimo da je to period dragovoljnosti. Nakon toga smatrali smo za potrebitim primaknuti stajališta Armije i HVO-a u dijelu kada su zajednički djelovali kao oružane snage, a to je 21. 7., kada bi se definirao period veteranstva. Nakon tog išlo bi sudioništvo.“
Predsjedavajući Kluba Hrvata u Domu naroda, Mate Franjičević, ističe kako je zakon u predizbornoj funkciji, a pored toga nema ni suglasnosti hrvatskih udruga razvojačenih branitelja:
„Do ovakvog prijedloga zakona se došlo mimoilazeći mišljenja i stavove hrvatskih braniteljskih udruga, a mislim također, i to sam i rekao, da nije bilo teško doći, čini mi se, do usuglašenog stava između braniteljskih udruga bilo iz bošnjačke bilo iz hrvatske komponente.“
Izaslanik Parlamenta Federacije Svetozar Pudarić:
„Nažalost, ovo se pretvara u neku vrstu političke sapunice, u kojoj više niko nije dogovoran, a svak štiti nekoga – i sve to ide preko leđa ljudi koji jedva čekaju da napokon budu tretirani kao ljudi, pa makar i tako što su svjesni da ovakav zakon kakav jeste ima hiljade prepreka da ta svoja prava ostvare.“
Konačno izjašnjavanje o zakonu planirano je 26. rujna u nastavku vanredne sjednice Doma naroda. Upitno je hoće li četiri dana pred izbore biti kvoruma u Parlamentu i da li će do tada izaslanici naći zajedničko rješenje glede spornih stavki zakona.
Zakon predviđa pomoć za nezaposlene demobilizirane borce u iznosu od 25 posto prosječene plaće u Federacije. Zakonom je predviđeno umiroviti oko 25.000 boraca. Također, njime će se osigurati pomoć pri samozapošljavanju, te zdravstvena zaštita. Ukupana sredstva za provedbu ovog zakona iznose oko 249 milijuna konvertibilnih maraka, koja bi se, prema riječima resornog minista Zahida Crnkića, ostvarivala iz više izvora:
„Ovdje se radi o federalnom fondu, odnosno Zavodu zapošljavanja i tim njihovim sredstvima. I ja mislim da se i drugim, donatorskim sredstvima. Koncepcija čitavog zakona je bila da bi federalna vlada i ova tri fonda - znači Zavod zapošljavnja, Zavod zdravstvenog osiguranja i PIO/MIO fond - podnijeli teret ovog zakona.“
Međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini smatraju kako je zakon fiskalno neprovodiv. Sanela Tunović, glasnogovornica OHR-a:
„Svjetska banka i Međunrodni monetarni fond, kao i Evropska komisija su istakli da bi, s obzirom na postojeće obaveze, usvajanjem ovog zakona ukupan iznos godišnjih isplata za borce i članove porodica šehida i poginulih boraca iznosio oko polovine sveukupnog budžeta Federacije BiH. Takva situacija je finansijski neodrživa i davanjem obećanja koje nije moguće ispuniti, i to sedam ili pet dana prije održavanja izbora, organi vlasti bi u potpunosti iznevjerili ukazano povjerenje.“
Zakon o demobiliziranim borcima utvrđen je bez ijednog glasa hrvatskih ministara u Vladi Federacije, a u Predstavničkom domu bez ijednog glasa hrvatskih zastupnika. Datumi kojima se regulira status doborovljaca, vetrena i sudionika rata razlozi su suzdržanosti hrvatskih zastupnika, ističe
Vesna Pinjuh, zastupnica HSS – Đapić – Jurišić:
„Smatramo, odnosno Udruga dobrovoljaca i veterana domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane smatra da je organizator obrane praktično čovjek koji je učestvovao u organizaciji obrane do 18. 9. Od 18. 9. do 8. 4. ili 6. 4., kada je međunarodno priznata BiH, držimo da je to period dragovoljnosti. Nakon toga smatrali smo za potrebitim primaknuti stajališta Armije i HVO-a u dijelu kada su zajednički djelovali kao oružane snage, a to je 21. 7., kada bi se definirao period veteranstva. Nakon tog išlo bi sudioništvo.“
Predsjedavajući Kluba Hrvata u Domu naroda, Mate Franjičević, ističe kako je zakon u predizbornoj funkciji, a pored toga nema ni suglasnosti hrvatskih udruga razvojačenih branitelja:
„Do ovakvog prijedloga zakona se došlo mimoilazeći mišljenja i stavove hrvatskih braniteljskih udruga, a mislim također, i to sam i rekao, da nije bilo teško doći, čini mi se, do usuglašenog stava između braniteljskih udruga bilo iz bošnjačke bilo iz hrvatske komponente.“
Izaslanik Parlamenta Federacije Svetozar Pudarić:
„Nažalost, ovo se pretvara u neku vrstu političke sapunice, u kojoj više niko nije dogovoran, a svak štiti nekoga – i sve to ide preko leđa ljudi koji jedva čekaju da napokon budu tretirani kao ljudi, pa makar i tako što su svjesni da ovakav zakon kakav jeste ima hiljade prepreka da ta svoja prava ostvare.“
Konačno izjašnjavanje o zakonu planirano je 26. rujna u nastavku vanredne sjednice Doma naroda. Upitno je hoće li četiri dana pred izbore biti kvoruma u Parlamentu i da li će do tada izaslanici naći zajedničko rješenje glede spornih stavki zakona.