Prema statistici, u BiH bilo je pokušaja terorističkih aktivnosti. Analitičari pak tvrde da priča o terorizmu isključivo služi u svrhu politiziranja, a percepcija građana svedena je na pitanje osjećaja sigurnosti u vlastitoj zemlji:
„Mislim da postoji određena opasnost da prijeti teroristički napad, s obzirom na veliku grupaciju talibana trenutno ovdje, ili nekih grupacija, ali da je sad neka velika opasnost kao što npr. prijeti Americi i evropskim gradovima, čisto sumnjam.“
„Bosni i Hercegovini ne mislim konkretno da prijete teroristički napadi.“
„Sam taj čin nezodovoljstva u svijetu između muslimana i ovih drugih strana se podigao na takav nivo da ja više nisam siguran, ne samo u ovoj zemlji nego u svijetu kompletnom. Očekujem da se to isto može ovdje desiti.“
„Ja sam došla poslije 10 godina ovdje. Osjećala sam se jako neisigurno i u Njemačkoj i u Australiji, ovdje se osjećam mnogo sigurnije.“
Prvi čovjek policije Federacije BiH Zlatko Miletić kaže da još nema dovoljno spremnosti da se otvoreno govori o terorizmu:
„U odnosu na naše statističke pokazatelje, terorizma ima. To govori naš statistički izvještaj o stanju sigurnosti, gdje smo obrađivali prošle godine 16 lica po tom pitanju. Zadnji proces koji se vodi i u nadležnosti je Suda BiH govori o tome da takvih pokušaja u BiH ima. Naravno da ima u regionu. E sad je samo pitanje koliko je ko spreman o tim problemima i njihovim uzrocima da govori.“
Analitičar Predrag Ćeranić, bivši načelnik sektora bezbjednosti RS-a, kaže da oprečne informacije koje se pojavljuju u medijima i nespremnost državnih institucija da transparentno govore o ovom pitanju doprinose stvaranju nesigurnosti kod građana ove zemlje:
„BiH je do sada bila pošteđena terorističkih akcija. BiH je tranzitna zemlja u tom pogledu. Liste za oduzimanje državljanstva naturalizovanim bh. građanima i njihovu posljednju deportaciju, a koje su se pojavile u javnosti, ukazuju na BiH kao potencijalno mjesto obuke i mjesto skrivanja međunarodnih terorista. Inače, tema o prisutnosti terorista u BiH se politizira, ima jako puno nagađanja. Pa čak i iz državne institucije, kao što je SIPA, u različitom periodu dobijamo oprečne informacije – te nema ih, pa onda nakon dva mjeseca ima ih, pa bi ih moglo biti, pa se istražuje, pa se ispituje – tako da mislim da pristup tom problemu nije do sada bio dovoljno ozbiljan.“
Direktor Uprave policije Federacije Zlatko Miletić kaže da su dosadašnji pokušaji planiranja terorističkih aktivnosti osujećeni po ad hoc principu i da bi bh. zvaničnici, ali i šira društvena zajednica trebali razmisliti i o uzrocima takvog ponašanja:
„Pretpostavljam da bi moglo biti pitanje nepostojanja vjerskog dijaloga, ali na pravi način. Ima tu određenih tema, a to tek vidite kad razgovarate ustvari sa tim ljudima koji mogu predstavljati takvu potencijalnu opasnost. Kad počnete razgovarati sa njima i kad vam se oni otvore, onda vidite kako razmišljaju na potpuno drukčiji način o istim stvarima i mi o tim stvarima koje su predmet takvih razmišljanja moramo otvoriti dijalog. U svakom slučaju to ne treba raditi policija, već treba da uradi šira društvena zajednica i na taj način samo možemo postići rezultat.“
Ćeranić ocjenjuje da će situacija biti ovakva dok god se političari, nesposobni da se uhvate u koštac sa pitanjem opasnosti, pričom o opredijeljenosti za borbu protiv terorizma budu dodvoravali međunarodnoj zajednici.
„Mislim da postoji određena opasnost da prijeti teroristički napad, s obzirom na veliku grupaciju talibana trenutno ovdje, ili nekih grupacija, ali da je sad neka velika opasnost kao što npr. prijeti Americi i evropskim gradovima, čisto sumnjam.“
„Bosni i Hercegovini ne mislim konkretno da prijete teroristički napadi.“
„Sam taj čin nezodovoljstva u svijetu između muslimana i ovih drugih strana se podigao na takav nivo da ja više nisam siguran, ne samo u ovoj zemlji nego u svijetu kompletnom. Očekujem da se to isto može ovdje desiti.“
„Ja sam došla poslije 10 godina ovdje. Osjećala sam se jako neisigurno i u Njemačkoj i u Australiji, ovdje se osjećam mnogo sigurnije.“
Prvi čovjek policije Federacije BiH Zlatko Miletić kaže da još nema dovoljno spremnosti da se otvoreno govori o terorizmu:
„U odnosu na naše statističke pokazatelje, terorizma ima. To govori naš statistički izvještaj o stanju sigurnosti, gdje smo obrađivali prošle godine 16 lica po tom pitanju. Zadnji proces koji se vodi i u nadležnosti je Suda BiH govori o tome da takvih pokušaja u BiH ima. Naravno da ima u regionu. E sad je samo pitanje koliko je ko spreman o tim problemima i njihovim uzrocima da govori.“
Analitičar Predrag Ćeranić, bivši načelnik sektora bezbjednosti RS-a, kaže da oprečne informacije koje se pojavljuju u medijima i nespremnost državnih institucija da transparentno govore o ovom pitanju doprinose stvaranju nesigurnosti kod građana ove zemlje:
„BiH je do sada bila pošteđena terorističkih akcija. BiH je tranzitna zemlja u tom pogledu. Liste za oduzimanje državljanstva naturalizovanim bh. građanima i njihovu posljednju deportaciju, a koje su se pojavile u javnosti, ukazuju na BiH kao potencijalno mjesto obuke i mjesto skrivanja međunarodnih terorista. Inače, tema o prisutnosti terorista u BiH se politizira, ima jako puno nagađanja. Pa čak i iz državne institucije, kao što je SIPA, u različitom periodu dobijamo oprečne informacije – te nema ih, pa onda nakon dva mjeseca ima ih, pa bi ih moglo biti, pa se istražuje, pa se ispituje – tako da mislim da pristup tom problemu nije do sada bio dovoljno ozbiljan.“
Direktor Uprave policije Federacije Zlatko Miletić kaže da su dosadašnji pokušaji planiranja terorističkih aktivnosti osujećeni po ad hoc principu i da bi bh. zvaničnici, ali i šira društvena zajednica trebali razmisliti i o uzrocima takvog ponašanja:
„Pretpostavljam da bi moglo biti pitanje nepostojanja vjerskog dijaloga, ali na pravi način. Ima tu određenih tema, a to tek vidite kad razgovarate ustvari sa tim ljudima koji mogu predstavljati takvu potencijalnu opasnost. Kad počnete razgovarati sa njima i kad vam se oni otvore, onda vidite kako razmišljaju na potpuno drukčiji način o istim stvarima i mi o tim stvarima koje su predmet takvih razmišljanja moramo otvoriti dijalog. U svakom slučaju to ne treba raditi policija, već treba da uradi šira društvena zajednica i na taj način samo možemo postići rezultat.“
Ćeranić ocjenjuje da će situacija biti ovakva dok god se političari, nesposobni da se uhvate u koštac sa pitanjem opasnosti, pričom o opredijeljenosti za borbu protiv terorizma budu dodvoravali međunarodnoj zajednici.
