Premijer RS Milorad Dodik ponovo je danas ustvrdio kako je samostalnost RS odgovor na prijetnje koje dolaze od islamskih vjerskih vođa u BiH, te ponudio i varijantu federalne BiH.
Supervizorica za Distrikt Brčko Suzan Johnson od 1. oktobra zamijeniće Rafi Gregorijan, odlučio je visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc Šiling. Johnsonova je tokom svog mandata ukinula postojanje međuentitetske linije u Brčkom, te van snage stavila sve entitetske zakone i pomogla u donošenju 100 novih zakona. Zašto je došlo do smjene i šta bi novi suprevizor trebao učiniti?
Human Rights Watch, nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava, u posljednjem izvještaju o Hrvatskoj nazvanom "Desetljeće razočarenja: nastavak prepreka reintegraciji srpskih povratnika", upozorava da su srpski povratnici suočeni s brojnim kršenjima ljudskih prava, uključujući nasilje i zastrašivanje, gubitak stanarskog prava i ograničene pristup zapošljavanju u državnim službama. Što na sve kažu predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj i kakve su reakcije u Srbiji?
Tri pucnja su se prolomila Novim Beogradom u trenutku kada je direktorka Fonda za humanitarno pravo, Nataša Kandić, izlazila iz zgrade Televizije B92 u nedelju uveče. Policija je naknadno ustanovila da je reč, verovatno, o petardama. Narednog jutra jedan tiražni beogradski tabloid objavio je kako su Kandićeva, kao i predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava, Biljana Kovačević Vučo i predsednica beogradske kancelarije Helsinškog odbora, Sonja Biserko, pokretne mete, ali mete stranih obaveštajnih službi.
Referendum o nezavisnosti RS je neizbježan, jer je BiH dugoročno neodrživa, ocijenio je premijer RS Milorad Dodik, koji je kao gost srbijanskog premijera Vojislava Koštunice prosustvovao juče u Guči Dragačevskom saboru trubača. Prema njegovim riječima, osnovni uslov da RS ostane u BiH je davanje garancije da neće prevladati majorizacija i radikalni islam. Radi li se samo o predizbornoj kampanji ili iza učestalih Dodikovih izjava o otcjepljenju RS stoji i nešto ozbiljnije?
Intervju sa Rankom Krivokapićem, Predsjednikom Skupštine Crne Gore.
Istraživanje zločina i procesuiranje počinilaca i naredbodavaca tih zločina već deset godina je jedna od najvažnijih tema u većini država nastalih od Jugoslavije. Gosti Radija Slobodna Evropa u našoj centrali u Pragu su čelne ličnosti vodećih nevladinih organizacija u Srbiji, BiH i Hrvatskoj koje se bave tim poslom: Nataša Kandić, Mirsad Tokača i Vesna Teršelić.
Gost Press kluba je doktor Miroslav Prokopijević, predsednik Centra za slobodno tržište.
Ne verujem da će izjava Martija Ahtisarija o teretu koji Srbi nose zbog Miloševićeve politike uticati na ishod pregovora o statusu Kosova", kazao je za Radio Slobodna Evropa Frenk (Frank) Orban, bivši američki diplomata, sada potpredsednik Vašingtonskog Instituta za svetsku politiku. On međutim ističe da je sadašnja situacija na Kosovu zapravo posledica Miloševićeve politike. Orban naglašava da je umesto Miloševića u Beogradu u to vreme na vlasti bila drugačija garntitura, sada se i ne bi pregovaralo o statusu Kosova, jer bio ono ostalo u sastavu Srbije. Kada je reč o Republici Srpskoj, Orban smatra da bi njena nezavisnot izazvala novi rat.
Mnogo obećanja, malo rezultata - najkraći je opis odnosa države Crne Gore prema osobama sa invaliditetom. Naime, u želji za približavanjem standardima razvijenog svijeta, posljednjih godina se mnogo govori o pravima ovih lica: njihovom obrazovanju, zapošljavanju, svakodnevnim problemima u kretanju, za invalide neprilagođenim ulicama. Iako su reformom školstva - programom inkluzivnog obrazovanja - uvedene u redovan školski program, skoro ništa nije urađeno da se osobama sa invaliditetom omogući da stečena znanja primjene u praksi, o čemu svjedoče i brojni konkretni primjeri, među kojima je i slučaj slijepe Podgoričanke Radice Pavićević, nezaposlene profesorice književnosti.
Prvi dan predizborne kampanje u BiH većina stranaka obilježila je obilazeći odbore širom BiH i promovirajući svoju izbornu strategiju.
Nova školska godina u hrvatskim osnovnim školama započinje s potpuno novim, reduciranim nastavnim planom i programom. Iz udžbenika je izbačeno oko 2000 pojmova i datuma, djeca neće više morati pamtiti hrpe bitaka, godina i vladara, a u prva četiri razreda smanjen je i broj sati hrvatskog, matematike i prirode i društva. U Ministarstvu tvrde da je riječ o prvom pravom koraku ka modernizaciji školskog sustava u Hrvatskoj, u kojem učenici neće biti samo pasivni primatelji informacija.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
