Nova školska godina u hrvatskim osnovnim školama započinje s potpuno novim, reduciranim nastavnim planom i programom. Iz udžbenika je izbačeno oko 2000 pojmova i datuma, djeca neće više morati pamtiti hrpe bitaka, godina i vladara, a u prva četiri razreda smanjen je i broj sati hrvatskog, matematike i prirode i društva. U Ministarstvu tvrde da je riječ o prvom pravom koraku ka modernizaciji školskog sustava u Hrvatskoj, u kojem učenici neće biti samo pasivni primatelji informacija.
Zvaničan zahtjev Crne Gore za prijem u Partnerstvo za mir koji se smatra prvom stepenicom ka NATO Savezu otvara, između ostalog i pitanje u kolikoj mjeri prisustvo Rusije, čije firme kontrolišu gotovo polovinu crnogorske privrede, može komplikovati put Crne Gore u evroatlantske institucije. To je bila i jedna od tema razgovora sa profesorom Političkih nauka zagrebačkog Sveučilišta i predsjednikom Atlantskog saveza Hrvatske Radovanom Vukadinovićem.
Srbija po broju pušača spada u red vodećih zemalja u svetu, a na prvom je mestu u Evropi kada je reč o broju osoba obolelih od kancera pluća, čiji je glavni uzročnik pušenje. Uprkos ovim alarmantnim pokazateljima još uvek nije zaživela ozbiljna strategija, čak ni kampanja u borbi protiv pušenja, a pojedini stručnjaci, pa čak i članovi vlade, upozoravaju da i među zvaničnicima postoje mišljenja da je prodaja cigareta po niskim cenama jedan od načina za popunjavanje državnog budžeta.
U svijetu se 30. avgust obilježava kao Međunarodni dan nestalih osoba. U ratovima vođenim prošle decenije na području nekadašnje Jugoslavije je, prema procjenama Međunarodne komisija za nestale osobe čije je sjedište u Sarajevu, nestalo između 20.000 i 40.000 osoba i to uglavnom civila. Do koje mjere problem nestalih osoba kao takav postoji i danas, više od deset godina po okončanju ratova u Hrvatskoj i BiH i sedam godina od kraja borbi na Kosovu. Danas u Zagrebu, Sarajevu i Prištini skupovi članova porodica nestalih. U sva tri grada traže od vlasti da konačno reše njihov problem.
Stara devizna štednja je naša regionalna tema. Raspad nekadašnje Jugoslavije doneo je muku mnogim štedišama čiji je novac ostao u bankama za koje je kako je pisalo na svakoj štednoj knjižici garantovala tadašnja SFRJ. Ovih dana problem je ponovo aktuelizovan u BiH, gdje je više od milion građana najavljivalo blokadu Centralne banke i poslovnih banaka.
Hrvatski mediji i javnost danima već komentiraju skandalozni postupak konduktera Hrvatskih željeznica koji je odbio pustiti slijepca sa psom vodičem u vlak. Hrvatske željeznice su se ubrzo ispričale, no incident na karlovačkom željezničkom kolodvoru ostavlja gorak okus. Nije usamljen i ponovo otvara pitanje odnosa hrvatskog društva prema invalidima. Oni sami kažu da se često lakše nose sa svojom invalidnošću nego s društvenim i arhitektonskim barijerama
Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u Evropi koja još nema svoju kontrolu letenja. Letove iznad BiH kontrolišu Beograd i Zagreb, tako da milionski iznosi koje za prelete plaćaju aviokompanije odlaze u Srbiju i Hrvatsku, dok Bosni i Hercegovini ostaju mrvice.
Priča iz Bosne i Hercegovine, kakvih ima i u drugim državama regije. Upozorenje bi moglo biti - kupujete li automobil preko oglasa otvorite“ četvoro očiju“, kako ne biste bili prevareni. Nažalost i kod svih mjera opreza – do neugodnih situacija se može doći i kada se najmanje nadate.
Visoki predstavnik u BIH Kristijan Švarc Šiling je tokom svog mandata u ovoj zemlji u više navrata ponovio kako neće koristiti bonska ovlaštenja koja mu omogućavaju nametanje odluka predstavnicima bh. vlasti. Njegovi prethodnici to su više puta znali učiniti. Nakon jučerašnje posjete Mostaru, gdje je tamošnjim predstavnicima vlasti dao rok do 15. septembra da riješe sva sporna pitanja u tom gradu, postavlja se pitanje hoće li prvi čovjek međunarodne zajednice početi sa nametanjem zakona?
Bliži se septembar. Početak svake školske godine za roditelje predstavlja udar na budžet. Tako se cijene udžbenika kreću od 32 eura za prvi do 100 eura za sedmi, a za srednje škole komplet košta i preko 100 eura. No, to nije sve. Osim knjiga treba nabaviti i ostali pribor: sveske, olovke, torbe, garderobu.
U BiH još uvijek se primjenjuje Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine, koji se u doba novih vlasničkih odnosa i privatizacije poštuje malo ili nikako. Prema ovom zakonu, poslodavac je dužan radnicima obezbijediti sigurne uslove za rad i zaštitnu opremu, uz primjenu niza tehničkih propisa, što za većinu novih vlasnika danas predstavlja neisplativ trošak, kaže Muhamed Pašukanović iz federalne inspekcije rada:
Nakon što je sarajevsko “Oslobođenje” objavilo spisak na kojem se nalazi 810 imena učesnika događaja u i oko Srebrenice iz jula 95. godine koji se još uvijek nalaze na javnim funkcijama, u javnosti su se ovih dana mogle čuti vrlo burne reakcije predstavnika vlasti i pojedinih institucija. Spisak je sačinila Komisija za Srebrenicu, koju je formirala Vlada Republike Srpske, a proslijeđen je državnom tužilaštvu.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
