Odbijanje predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj da prisustvuju obeležavanju Dana domovinske zahvalnosti, odnosno godišnjice akcije "Oluja" otvorilo je pitanje kako pripadnici manjina u državama regije doživljavaju državne praznike.
Još je nepoznato kakvo je zdravstveno stanje kubanskog lidera Fidela Kastra, koji je ove sedmice operisan zbog trbušnog krvarenja i zbog toga po prvi put tokom 47-išnje vladavine privremeno preneo vlast na svog brata. Bez obzira da li će se osamdesetogodišnji Kastro uskoro vratiti na političku scenu, kako optimistično tvrde zvaničnici u Havani, evidentno je da je započeo proces stvaranja post-kastrovske Kube. Međutim, ta tranzicija neće biti ni izbliza brza kao prilikom pada komunističkih režima u istočnoj Evropi. Čak, dobri poznavaoci prilika upozoravaju da bi Kastrovi naslednici mogli da zauzmu još čvršći kurs.
Gošća Press kluba je advokat Biljana Kovačević Vučo, predsednica JUKOM-a.
Regionalna mreža mladih « Prigovor za mir» održala je danas u Sarajevu protestni skup protiv nasilja i ratova u svijetu. Direktan povod je aktuelna situacija na Bliskom Istoku.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, nakon razgovora sa američkim ambasadorom za pitanja ratnih zločina, koji je ovih dana obišao region, predložio je formiranje zajedničkog koordinacionog tijela BiH i Srbije koje bi pomoglo privođenju haških bjegunaca. U Beogradu se procjenjuje da bi formiranje ovakvog međudržavnog tijela bilo od velike koristi.
U posljednje vrijeme sve su glasniji zahtjevi za ukidanjem ili redefinisanjem uloge Vijeća naroda u Republici Srpskoj, koji stižu iz vodećih političkih partija u tom entitetu. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda usprotivio se takvim zahtjevima, osuđujući i nedavne izjave predsjednika Narodne skupštine RS-a Igora Radojičića, koji je kazao da se u Vijeću dešavaju zloupotrebe vitalnog nacionalnog interesa zbog čega mora doći do ukidanja ili redefinisanja te institucije.
U Hrvatskoj su podijeljena mišljenja oko inicijative premijera Ive Sanadera o sazivanju međunarodne konferencije o budućnosti BiH. Međutim, svi se slažu u jednome – da daytonska rješenja više nisu dovoljna da BiH postane stabilna, demokratska i samoodrživa zemlja. Stav većine bh. političara je da je uređenje BiH isključivo stvar unutrašnjeg dogovora, te da rješenja ne mogu biti nametana izvana.
U BiH u središtu pažnje je najavljena prodaja tri tamošnja telekom operatera. Dva mjeseca do izbora, vladajuće stranke u oba entiteta pripremaju privatizaciju ovih strateških preduzeća, a opozicija ih oštro kritikuje, ocjenjujući njihove poteze kao pljačku decenije.
Međunarodna nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International izvjestila je nedavno kako je Bosna i Hercegovina u protekle dvije godine izvezla u Irak oko 200,000 pušaka namijenjenih međunarodnim koalicionim snagama raspoređenim u toj zemlji. Izvoz je obavljen uz znanje i podršku američkog Ministarstva obrane i pod nadzorom SFOR-a i EUFOR-a. Sve pojedinosti ove transakcije još uvijek nisu dovoljno razjašnjene, a dio sumnji u njenu zakonitost ovih se dana, čini se, koristi u jednom unutarstranačkom sukobu.
Nakon 15 godina građani Vukovara ponovno mogu plivati i sunčati se na svom nekadašnjem omiljenom dunavskom kupalištu, riječnom otoku Vukovarska ada. Taj otok katastarski pripada gradu Vukovaru i samo je jedna od više spornih graničnih točaka, koju Srbija i Hrvatska moraju riješiti. Naime, odlukom Banditerove komisije, koja je takozvane AVNOJ-evske granice bivših jugoslavenskih republika, uzela i kao granice novonastalih država, dunavska granica između Srbije i Hrvatske ide sredinom te rijeke. No, ostalo je mnogo neriješenih pitanja, poput Vukovarske ade, koja od danas, naporom obaju strana, ponovno služi građanima Vukovara.
Premijer Vojislav Koštunica je u intervjuu beogradskom dnevniku „Danas“ izjavio da se Srbija neće odreći Kosova zbog bržeg ulaska u Evropsku uniju. Ovakav ponovljen stav srpskog premijera izrečenog u središtu pregovaračkog procesa i sa kategoričkim sudovima, tumači se kao poruka upućena domaćoj političkoj publici.
Seriju ozbiljnih političkih izjava izazvao je sastanak predsednika vlada Srbije i RS u petak kod Rače, kada su Vojislav Koštunica i Milorad Dodik dogovorili gradnju novog mosta i preko Save i otvaranje novog graničnog prelaza na tom mostu. Na sastanku nije bilo bosanskohercegovačke zastave. Predsedavajući državnog predsedništva Sulejman Tihić je zamerio što nije bilo ni predstavnika države BiH u čijoj je nadležnosti dogovor o novim graničnim prelazima i rekao kako bi to moglo narušiti odnose BiH i Srbije. Premijer RS Milorad Dodik je izjavio Nezavisnim Novinama da su Ministarstvo transporta i komunikacija BiH i Državna granična služba BiH (DGS) dali suglasnost za izgradnju mosta na Savi kod Rače.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
