Intervju sa Rankom Krivokapićem, Predsjednikom Skupštine Crne Gore.
Istraživanje zločina i procesuiranje počinilaca i naredbodavaca tih zločina već deset godina je jedna od najvažnijih tema u većini država nastalih od Jugoslavije. Gosti Radija Slobodna Evropa u našoj centrali u Pragu su čelne ličnosti vodećih nevladinih organizacija u Srbiji, BiH i Hrvatskoj koje se bave tim poslom: Nataša Kandić, Mirsad Tokača i Vesna Teršelić.
Gost Press kluba je doktor Miroslav Prokopijević, predsednik Centra za slobodno tržište.
Ne verujem da će izjava Martija Ahtisarija o teretu koji Srbi nose zbog Miloševićeve politike uticati na ishod pregovora o statusu Kosova", kazao je za Radio Slobodna Evropa Frenk (Frank) Orban, bivši američki diplomata, sada potpredsednik Vašingtonskog Instituta za svetsku politiku. On međutim ističe da je sadašnja situacija na Kosovu zapravo posledica Miloševićeve politike. Orban naglašava da je umesto Miloševića u Beogradu u to vreme na vlasti bila drugačija garntitura, sada se i ne bi pregovaralo o statusu Kosova, jer bio ono ostalo u sastavu Srbije. Kada je reč o Republici Srpskoj, Orban smatra da bi njena nezavisnot izazvala novi rat.
Mnogo obećanja, malo rezultata - najkraći je opis odnosa države Crne Gore prema osobama sa invaliditetom. Naime, u želji za približavanjem standardima razvijenog svijeta, posljednjih godina se mnogo govori o pravima ovih lica: njihovom obrazovanju, zapošljavanju, svakodnevnim problemima u kretanju, za invalide neprilagođenim ulicama. Iako su reformom školstva - programom inkluzivnog obrazovanja - uvedene u redovan školski program, skoro ništa nije urađeno da se osobama sa invaliditetom omogući da stečena znanja primjene u praksi, o čemu svjedoče i brojni konkretni primjeri, među kojima je i slučaj slijepe Podgoričanke Radice Pavićević, nezaposlene profesorice književnosti.
Prvi dan predizborne kampanje u BiH većina stranaka obilježila je obilazeći odbore širom BiH i promovirajući svoju izbornu strategiju.
Nova školska godina u hrvatskim osnovnim školama započinje s potpuno novim, reduciranim nastavnim planom i programom. Iz udžbenika je izbačeno oko 2000 pojmova i datuma, djeca neće više morati pamtiti hrpe bitaka, godina i vladara, a u prva četiri razreda smanjen je i broj sati hrvatskog, matematike i prirode i društva. U Ministarstvu tvrde da je riječ o prvom pravom koraku ka modernizaciji školskog sustava u Hrvatskoj, u kojem učenici neće biti samo pasivni primatelji informacija.
Zvaničan zahtjev Crne Gore za prijem u Partnerstvo za mir koji se smatra prvom stepenicom ka NATO Savezu otvara, između ostalog i pitanje u kolikoj mjeri prisustvo Rusije, čije firme kontrolišu gotovo polovinu crnogorske privrede, može komplikovati put Crne Gore u evroatlantske institucije. To je bila i jedna od tema razgovora sa profesorom Političkih nauka zagrebačkog Sveučilišta i predsjednikom Atlantskog saveza Hrvatske Radovanom Vukadinovićem.
Srbija po broju pušača spada u red vodećih zemalja u svetu, a na prvom je mestu u Evropi kada je reč o broju osoba obolelih od kancera pluća, čiji je glavni uzročnik pušenje. Uprkos ovim alarmantnim pokazateljima još uvek nije zaživela ozbiljna strategija, čak ni kampanja u borbi protiv pušenja, a pojedini stručnjaci, pa čak i članovi vlade, upozoravaju da i među zvaničnicima postoje mišljenja da je prodaja cigareta po niskim cenama jedan od načina za popunjavanje državnog budžeta.
U svijetu se 30. avgust obilježava kao Međunarodni dan nestalih osoba. U ratovima vođenim prošle decenije na području nekadašnje Jugoslavije je, prema procjenama Međunarodne komisija za nestale osobe čije je sjedište u Sarajevu, nestalo između 20.000 i 40.000 osoba i to uglavnom civila. Do koje mjere problem nestalih osoba kao takav postoji i danas, više od deset godina po okončanju ratova u Hrvatskoj i BiH i sedam godina od kraja borbi na Kosovu. Danas u Zagrebu, Sarajevu i Prištini skupovi članova porodica nestalih. U sva tri grada traže od vlasti da konačno reše njihov problem.
Stara devizna štednja je naša regionalna tema. Raspad nekadašnje Jugoslavije doneo je muku mnogim štedišama čiji je novac ostao u bankama za koje je kako je pisalo na svakoj štednoj knjižici garantovala tadašnja SFRJ. Ovih dana problem je ponovo aktuelizovan u BiH, gdje je više od milion građana najavljivalo blokadu Centralne banke i poslovnih banaka.
Hrvatski mediji i javnost danima već komentiraju skandalozni postupak konduktera Hrvatskih željeznica koji je odbio pustiti slijepca sa psom vodičem u vlak. Hrvatske željeznice su se ubrzo ispričale, no incident na karlovačkom željezničkom kolodvoru ostavlja gorak okus. Nije usamljen i ponovo otvara pitanje odnosa hrvatskog društva prema invalidima. Oni sami kažu da se često lakše nose sa svojom invalidnošću nego s društvenim i arhitektonskim barijerama
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
