Intervju sa Dejanom Šuškavčević, direktorkom Montenegro berze.
Pre nekoliko decenija nevrstanost je bila onaj treći put kojim je u eri blokovske podele sveta krenulo više od stotinu država. Devetnaestog jula 1956. predsednici Jugoslavije Indije i Egipta, Josip Broz, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser potpisali su na Brionima Deklaraciju kojom je utemeljen Pokret nesvrstanih. Ideja je nastala godinu dana ranije na Azijsko-afričkoj konferenciji u Bandungu u Indoneziji. Godine 1961. u Beogradu je održan prvi sastanak šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja. Ono što su zastupali nazivano je tada „politikom miroljubive koegzistencije“. Koincidencija je da je poslednji od osnivača pokreta – Josip Broz – prisustvovao nekom samitu nesvrstanih 1979. godine upravo u Havani, u kojoj se 11. septembra 2006. ponovo okupljaju šefovi čelnici država koje i danas čine taj pokret.
Gost Press kluba je profesor Rajko Maksimović, kompozitor, donedavno profesor na Muzičkoj akademiji. Među svojim prijateljima je poznat po tome što ne čita novine, ne gleda televiziju i ne sluša radio.
U Bosni i Hercegovini sve je veći broj mladih koji nakon završetka osovne škole ne nastavljaju školovanje, po nekim podacima čak 50 posto. Kao razlog najčešćce se navodi siromaštvo kao i odsustvo svijesti roditelja da djeca ne mogu naći posao samo sa osnovnim obrazovanjem.
Prema posljednjem istraživanju Transparensy internationala, više od 70 posto građana smatra da korupcija i kriminal imaju ogroman uticaj na politički život u ovoj zemlji. Ključni uzrok rasprostranjene korupcije je, prema uvjerenju građana, umiješanost političkih elita u ilegalne aktivnosti, ali i nedostatak volje za obračun sa ovom pošasti. Na koji način će se političke partije, ukoliko osvoje vlast, boriti protiv organizovanog kriminala i korupcije u BiH?
Gost u subotnjem intervjuu je Marina Banović Nikolić, mlada crnogorska modna kreatoraka, koja je nakon ovogodišnje revije na Internacionalnoj smotri mode u Beogradu dobila poziv od poznate italijanske modne kuće Alta Roma-Alta Moda da učestvuje na njihovoj modnoj reviji, jula ove godine. Revija je doživjela izuzetan uspjeh, a italijanski ljubitelji mode posebno su bili oduševljeni dijelom njene kolekcije koji je bio inspirisan crnogorskom princezom Jelenom, kćerkom kralja Nikole, koja je s početka prošlog vijeka postala italijanska kraljica Jelena Savojska. Kreacije, sa kojima je Marina Banović Nikolić postigla izuzetan uspjeh, kako u Italiji, tako i na ljetošnjem Fashion Week u Kotoru, inspirisane su etničkim motivima svih nacija koje žive u Crnoj Gori.
Vijest da je Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, samo tri dana pred septembarske izbore saslušan od strane crnogorske policije povodom anonimne krivične prijave za navodnu utaju poreza, izazvala je oštre reakcije opozicije koja tvrdi da se radi o skandaloznom i politički instruisanom potezu istražnih organa.
Lee Feinstein, stručnjak za Ujedinjene nacije u njujorškom Savetu za međunarodne odnose, govori Radiju Slobodna Evropa o tome ko bi na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja počinje u sredu, mogao biti izabran za generalnog sekretara Svetske organizacije, o tome koje će još teme dominirati ovom sednicom i koliko duboku reformu Saveta bezbednosti je realno očekivati.
Izjava savjetnika amerilčkog Kongresa Josepha Bodanskog da je Al-Qaida razradila plan «Balkan 2020», prema kojem ovaj region treba da bude jedan od centara za širenje islamskog terorizma ka zapadnoj Evropi, ponovo je aktuelizovala pitanje, ne samo realnosti takvih prijetnji, već i organizovanosti zemalja na ovom prostoru da se suprostave eventualnim napadima. Prema ovom planu, moguća meta je i Hrvatska.
Kako se bliži vreme za rešenje budućeg kosovskog statusa, čini se da deo srpske političke elite igra na dva koloseka: s jedne strane se bori za svoju poziciju u najširoj autonomiji za Kosovo, koje bi ostalo deo srpskog državnog suvereniteta, a s druge, pažljivo najavljuje da se treba pripremati za neki eventualni modus nezavisnosti Kosova i da za to treba pripremati javnost.
Nakon godinu i po dana pregovora, političkih nesuglasica i sukobljavanja interesa, većinski paket dionica bh. naftne kompanije Energopetrol prodat je hrvatsko mađarskom konzorciju INA MOL. Ugovor o prodaji 67 posto vlasništva, vrijedan 110 miliona eura, potpisan je danas u Sarajevu.
Hrvatska slobodna – političke i građanske slobode ocenjene gotovo najvišim ocenama. Srbija i Crna Gora slobodne – ocenjene tek nešto slabije i to za političke slobode. Bosna i Hercegovina delimično slobodna sa srednjim ocenama. Kosovo potpuno neslobodno sa ocenama istim kao Irak.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
