Vijest da je Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, samo tri dana pred septembarske izbore saslušan od strane crnogorske policije povodom anonimne krivične prijave za navodnu utaju poreza, izazvala je oštre reakcije opozicije koja tvrdi da se radi o skandaloznom i politički instruisanom potezu istražnih organa.
Lee Feinstein, stručnjak za Ujedinjene nacije u njujorškom Savetu za međunarodne odnose, govori Radiju Slobodna Evropa o tome ko bi na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja počinje u sredu, mogao biti izabran za generalnog sekretara Svetske organizacije, o tome koje će još teme dominirati ovom sednicom i koliko duboku reformu Saveta bezbednosti je realno očekivati.
Izjava savjetnika amerilčkog Kongresa Josepha Bodanskog da je Al-Qaida razradila plan «Balkan 2020», prema kojem ovaj region treba da bude jedan od centara za širenje islamskog terorizma ka zapadnoj Evropi, ponovo je aktuelizovala pitanje, ne samo realnosti takvih prijetnji, već i organizovanosti zemalja na ovom prostoru da se suprostave eventualnim napadima. Prema ovom planu, moguća meta je i Hrvatska.
Kako se bliži vreme za rešenje budućeg kosovskog statusa, čini se da deo srpske političke elite igra na dva koloseka: s jedne strane se bori za svoju poziciju u najširoj autonomiji za Kosovo, koje bi ostalo deo srpskog državnog suvereniteta, a s druge, pažljivo najavljuje da se treba pripremati za neki eventualni modus nezavisnosti Kosova i da za to treba pripremati javnost.
Nakon godinu i po dana pregovora, političkih nesuglasica i sukobljavanja interesa, većinski paket dionica bh. naftne kompanije Energopetrol prodat je hrvatsko mađarskom konzorciju INA MOL. Ugovor o prodaji 67 posto vlasništva, vrijedan 110 miliona eura, potpisan je danas u Sarajevu.
Hrvatska slobodna – političke i građanske slobode ocenjene gotovo najvišim ocenama. Srbija i Crna Gora slobodne – ocenjene tek nešto slabije i to za političke slobode. Bosna i Hercegovina delimično slobodna sa srednjim ocenama. Kosovo potpuno neslobodno sa ocenama istim kao Irak.
Iako su politički lideri u Mostaru u prošloj nnogometnoj sezoni obećavali da će se Velež, ukoliko uđe u Premier ligu, vratiti na stadion pod Bijelim brijegom, utakmice se i dalje igraju u Vrapčićima. Seoski stadion, međutim, sve više poprima izgled onog pravog, prvoligaškog.
BiH nema novi ustav, jer se već mjesecima političke partije ne mogu dogovoriti oko izmjena. Zato sada, u predizbornoj kampanji svi biračima obećavaju da će nakon 1.oktobra zemlja imati novi ustav. Sve se političke partije slažu da postojeći Dejtonski ustav nije dobar, ali različito vide buduće ustavno uređenje države.
Tramvaji su obično prevozno sredstvo, ponekad dobra podloga za reklamne poruke. Posljednjih dana medjutim, tramvaj je povod za novo preispitivanje srbijansko - hrvatskih odnosa. Naime, Gradsko saobraćajno preduzeće u Beogradu odlučilo je kupiti tramvaje od konzorcija Croatram, u čijem sastavu posluje i Končar – hrvatski proizvođač tramvaja. Zapelo je, međutim, na vjetrobanima. Kako piše zagrebački Večernji list, partnerima iz Srbije je zasmetalo što taj vjetroban ima oblik slova U, što - kaže se dalje u tekstu ljude u Srbiji podsjeća na "omražene ustaše". Nadležni u Beogradu su tu informaciju demantirali, ali je u Beogradu ostalo aktuelno pitanje – Da li biste se vozili tramvajem opisanog – spornog izgleda.
RS neće biti ukinuta ,a neće biti ni referenduma o njenom otcjepljenju. Nema paralela između Kosova i BiH, izjavio je ambasador Velike Britanije u BiH Matthew Rycroft. On je poručio da je glasanje u svakom demokratskom društvu prvi korak da se bilo šta promijeni. Najpotrebnije su promjene u ekonomiji, saglasni su svi, pa smo provjeravali – šta koja politička partija nudi u toj oblasti.
Bosna i Hercegovina, vrijeme predizborno, nikada prljavija kampanja se nije vodila u toj zemlji, nego što je ovogodišnja. Posebnost ovogodišnje jeste otkrivanje video snimaka o ratnim zločinima. Sinoć je ponovno javnost šokirana novim snimcima o navodnim zločinima Petog korpusa Armije BiH. Ovaj put je u glavnoj ulozi zapovjednik Hamdija Delalić.
Književnik Vidosav Stevanović, autor nekada kultnih i nagrađivanih romana “Testament” i “Refuz Mrtvak”, posle decenije dugog političkog egzila iz Srbije ovih dana prvi put je posetio rodnu kuću u selu Botunju kraj Kragujevca. Za Radio Slobodna Evropa Stevanović govori o razlozima zbog kojih se u Srbiji ne štampaju njegove knjige napisane u egzilu (među kojima je i politička biografija Slobodana Miloševića), te zašto se ni danas ne želi vratiti u domovinu.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
