Sutra se na Hvaru završava sedmi susret Bejahad, što na hebrejskom znači "zajedno". Na ovoj sedmodnevnoj kulturnoj manifestaciji na kojoj se okupljaju Jevreji s područja bivše Jugoslavije, kao i oni koji su izbjegli s tih prostora, ove godine je zabilježena novost. Organizatori su, naime, odlučili da svake godine na Bejahad pozovu kao gosta jednu nacionalnu manjinu a ove godine izbor je pao na Bošnjake iz Hrvatske. Iz tog susreta je proizišao apel za pomirenje Jevreja i muslimana.
Judy Batt, ekspert za Jugoistočnu Evropu u Institutu Evropske unije za bezbednosne studije, govori za Radio Slobodna Evropa o budućem statusu Kosova i o tome kako će se to rešenje odraziti na širi region Zapadnog Balkana.
Jedna od aktuelnih dilema na političkoj sceni je kako definisati državu Crnu Goru u novom Ustavu, da li kao građansku državu, državu konstitutivnih naroda ili neko treće rješenje. Pojedini stavovi političkih subjekata i aspiracije su već izašli u javnost, polemika je već počela, iako je samo najavljeno da će se javna rasprava o Ustavu tek otvoriti. Kako politički subjekti gledaju na odredbu koja treba da definiše državu Crnu Goru?
Gošća Press kluba je doktor Jovanka Matić, komunikolog i istraživač u Institutu društvenih nauka.
Mogu li kultura, umjetnost i sport promovirati BIH u svijetu i popraviti njen imidž? Na Diplomatskom forumu u Sarajevu brojni učesnici su naglasili da su upravo kultura, umjetnost i sport oblasti života gdje se prepoznaje sva raskoš i bogastvo BiH.
U izvještajima međunarodnih organizacija BiH se odavno pominje kao jedna od zemalja kroz koju se bez problema švercuje ljudima. Novo je, međutim, što se sada među osobama kojima se trguje nalaze i bh državljani. Kako je došlo do pogoršanja stanja, zašto su ljudi dovedeni u tu situaciju, može li se država tome oduprijeti?
Prema važećim zakonima država zapadnog Balkana, nije moguća međusobna isporuka osoba koje su osumnjičene ili optužene za krivična dela. Time su obuhvaćeni i oni kojima se na teret stavljaju ratni zločini. S druge strane, Haški tribunal će u skoro vreme zatvoriti svoja vrata, a suđenja bi do kraja trebalo dovesti lokalno pravosuđe. Da bi to bilo moguće, iduće nedelje bi u Zagrebu trebao biti potpisan sporazum o saradnji i progonu počinalaca ratnih zločina. Temu smo analizirali iz hrvatskog i srbijanskog ugla.
Prema najnovijoj anketi website-a "Moj posao", čak 81 posto hrvatskih studenata otišlo bi nakon diplome u inozemstvo, ukoliko im se ukaže prilika za dobar posao. Glavni motiv nije samo veća plaća, već općenito bolje mogućnosti profesionalnog napredovanja i želja za upoznavanjem novih sredina, uglavnom razvijenih zapadnih zemalja.
Da li je nakon nezavisnosti Crne Gore život onih koji žive u pograničnim mjestima izmjenjen? Posjetili smo selo Vrbnica koje je administrativno u Srbiji, ali je ljudima koji tamo žive daleko bliže i pristupačnije Bijelo Polje u Crnoj Gori.
Analitičari u Beogradu ocenjuju da Srbija ne može prejudicirati status Kosova. Rezolucija Skupštine Srbije, kojom se traži da se u budućem ustavu te zemlje Kosovo definiše kao njen sastavni deo, radikaliziraće albanske zahteve za nezavisnost, procenjuje se. U Prištini kažu kako Rezolucija Skupštine Srbije nema pravni efekat i ništa ne znači za budućnost Kosova.
Bivši ambasador BiH pri UN i nekadašnji ministar vanjskih poslova BiH Muhamed Šaairbegović bi, prema odluci okružnog suda u New Yorku, trebao biti izručen BiH, čime je, nakon žalbenog postupka, potvrđena odluka ovog suda od prije tri godine. Šaćirbegović se drži odgovornim za pronevjeru oko 2,5 miliona dolara, što on negira i ističe da trošenje novca ne može dokazati jer se radilo o nekim delikatnim poslovima znalčajanim za Bosni i Hrecegovinu. Državno tužilaštvo vodi istragu u ovom predmetu, ali ministarstvo pravde BiH još nema informacija o tome hoće li Šaćirebgović biti izručen BiH.
Odlaganje rešenja budućeg statusa Kosova moglo bi da izazove nove tenzije u pokrajini, izjavio je šef UNMIK-a Joahim Riker na sednici Savet bezbednosti na kojoj se razmatra najnoviji izveštaj generalnog sekretara UN Kofija Anana o napretku ostvarenom u primeni 13 standarda demokratskog društva na Kosovu koje je u junu definisala Kontakt-grupa. Predstavnica Srbije Sanda Rašković Ivić smatra da bi svako ishitreno rešenje i promena granica vodilo daljoj nestabilnosti u regionu.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
