Koalicija Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije zalaže se za praktično sadašnje rješenje u Ustavu Crne Gore prema kojem je propisano da je država Crna Gora država svih njenih građana. Oni izuzetno oštro kritikuju zahtjeve određenih političkih subjekata koji se zalažu da Ustav sadrži imena konstitutivnih naroda. Visoki funkcioner DPS-a Miodrag Vuković uz to smatra da treba zaštititi manjine u skladu sa standardima:
„Najkonkretnije mislim da treba apsolutno zadržati koncept građanske Crne Gore, što će reći da bi trebalo skoro, malo će biti neobično izjaviti, zadržati koncept sadašnjeg Ustava, temeljni koncept sadašnjeg Ustava, zadržati koncept laičke države, zadržati koncept državi bez državne religije i zvanične crkve, na čemu se insistira“.
I u Socijaldemokratskoj partiji, prema riječima Branislava Radulovića, upotpunosti se zalažu za očuvanje građanskog koncepta:
„SDP je za nasporan građanski koncept crnogorskog Ustava, kao što je to sada normirano, da je država Crna Gora država svih njenih građana bez obzira na nacionalni identitet, vjersku pripadnost ili neku drugu posebnost“.
Visoki funkcioner Narodne stranke Dragan Šoć kaže da je rješenje iz sadašnjeg Ustava u kojem se ne pominju konstitutivni narodni dobro, jer se i u sadašnjem Ustavu tretira pitanje kolektivnih prava nacionalnih manjina, što se može i poboljšati:
„Ako bi se išlo drugim smjerom otvorilo bi se Pandorina kutija koja bi prizvala čitavu istoriju Crne Gore i postavila pitanje čija je u suštini Crna Gora država, ko ima pravo da kaže da je državotvorni narod za sebe, a ko to istorijsko pravo nema, zašto ima, zašto nema i onda bi to samo odvuklo raspravu u potpuno jednom destruktivnom smjeru. Ovako, bez obzira što Narodna stranka ima vrlo jasan stav o svim tim pitanjima, smatra da su Srbi i Crnogorci jedan jedinstven narod, da je to jedini državotvorni narod u istorijskom smislu u Crnoj Gori, ipak mislimo da bi bilo uputno i za budućnost mnogo bolje da ostane definicija da je Crna Gora država građana, odnosno da se to pitanje zatvori na taj način“.
U opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da će o ključnim odredbama Ustava odlučivati aktuelna vlast. Funkcioner Miomir Vojinović:
„U odnosu na sva ova i mnoga druga pitanja Đukanović i njegov režim će primjenjivati sopstvene aršine koji su već odavno poznati građanima Crne Gore, ali, na žalost, ogromna većina njih na izborima je odlučila tako kako je odlučila“.
Lider Demokratske Unije Albanaca Ferhat Dinoša kaže da se njegova stranka zalaže za rješenje da Crna Gora bude nacionalna država većinskog naroda i drugih koji u njoj žive kao manjine. Dinoša smatra da je to najrealnije rješenje:
„Meni bi to bilo bliže zato što bi se time stvorilo partnerstvo između demokratskih vlasti u Crnoj Gori i predstavnika nacionalnih manjina. Mi u tom pravcu moramo imati u vidu i implementirati nešto što se zove afirmativna akcija i bez čega ne može biti riječi o položaju nacionalnih manjina u multietničkoj državi. Što se tiče zalaganja za građansku državu, meni je bliže nešto drugo. Ja termin, pojam „građanska država“ ne shvatam dobro ili ne nailazim da ima mnogo takvih država u Evropi. Ja bih bio taj koji bi se zalagao za koncept građanskog društva, ali to je nešto drugo i to se može razvijati, to može zaživjeti i u tipu države o kome sam govorio“.
„Najkonkretnije mislim da treba apsolutno zadržati koncept građanske Crne Gore, što će reći da bi trebalo skoro, malo će biti neobično izjaviti, zadržati koncept sadašnjeg Ustava, temeljni koncept sadašnjeg Ustava, zadržati koncept laičke države, zadržati koncept državi bez državne religije i zvanične crkve, na čemu se insistira“.
I u Socijaldemokratskoj partiji, prema riječima Branislava Radulovića, upotpunosti se zalažu za očuvanje građanskog koncepta:
„SDP je za nasporan građanski koncept crnogorskog Ustava, kao što je to sada normirano, da je država Crna Gora država svih njenih građana bez obzira na nacionalni identitet, vjersku pripadnost ili neku drugu posebnost“.
Visoki funkcioner Narodne stranke Dragan Šoć kaže da je rješenje iz sadašnjeg Ustava u kojem se ne pominju konstitutivni narodni dobro, jer se i u sadašnjem Ustavu tretira pitanje kolektivnih prava nacionalnih manjina, što se može i poboljšati:
„Ako bi se išlo drugim smjerom otvorilo bi se Pandorina kutija koja bi prizvala čitavu istoriju Crne Gore i postavila pitanje čija je u suštini Crna Gora država, ko ima pravo da kaže da je državotvorni narod za sebe, a ko to istorijsko pravo nema, zašto ima, zašto nema i onda bi to samo odvuklo raspravu u potpuno jednom destruktivnom smjeru. Ovako, bez obzira što Narodna stranka ima vrlo jasan stav o svim tim pitanjima, smatra da su Srbi i Crnogorci jedan jedinstven narod, da je to jedini državotvorni narod u istorijskom smislu u Crnoj Gori, ipak mislimo da bi bilo uputno i za budućnost mnogo bolje da ostane definicija da je Crna Gora država građana, odnosno da se to pitanje zatvori na taj način“.
U opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da će o ključnim odredbama Ustava odlučivati aktuelna vlast. Funkcioner Miomir Vojinović:
„U odnosu na sva ova i mnoga druga pitanja Đukanović i njegov režim će primjenjivati sopstvene aršine koji su već odavno poznati građanima Crne Gore, ali, na žalost, ogromna većina njih na izborima je odlučila tako kako je odlučila“.
Lider Demokratske Unije Albanaca Ferhat Dinoša kaže da se njegova stranka zalaže za rješenje da Crna Gora bude nacionalna država većinskog naroda i drugih koji u njoj žive kao manjine. Dinoša smatra da je to najrealnije rješenje:
„Meni bi to bilo bliže zato što bi se time stvorilo partnerstvo između demokratskih vlasti u Crnoj Gori i predstavnika nacionalnih manjina. Mi u tom pravcu moramo imati u vidu i implementirati nešto što se zove afirmativna akcija i bez čega ne može biti riječi o položaju nacionalnih manjina u multietničkoj državi. Što se tiče zalaganja za građansku državu, meni je bliže nešto drugo. Ja termin, pojam „građanska država“ ne shvatam dobro ili ne nailazim da ima mnogo takvih država u Evropi. Ja bih bio taj koji bi se zalagao za koncept građanskog društva, ali to je nešto drugo i to se može razvijati, to može zaživjeti i u tipu države o kome sam govorio“.
