U Nacionalnom parku Sutjeska turista gotovo uopšte nema. Početkom jeseni svoja prebivališta - katune napuštaju čobani - nomadi i ova očaravajuća divljina ostaje gotovo potpuno pusta. Nekada, za vrijeme bivše Jugoslavije i njenog predsjednika Josipa Broza Tita, na Tjentištu je godišnje boravilo više od 300.000 turista. Ovih godina, kažu zaposleni u Nacionalnom parku Sutjeska, godišnji broj posjetilaca je čak 50 puta manji.
Partizanska epopeja na Sutjesci ne samo da je zaboravljena, već i izvrgnuta ruglu. Dokaz za to su imena mladih barbara, urezana na prekrasne freske majstora Krste Hegedušića na zidovima Spomen kuće bitke na Sutjesci. Ni ostali objekti Nacionalnog parka nisu u boljoj situaciji. Prethodni rat opustošio je oba hotela na Tjentištu. Hotel Sutjeska potpuno je devastiran, a hotel Mladost tek površno obnovljen, i to zahvaljujući entuzijazmu zaposlenih. Razlog za ovo je nedostatak investicija, ali i dosadašnji autizam nadležnih institucija za Nacionalni park Sutjeska. Direktorica Parka Radenka Srndović:
«Mi na neki način do sada nismo imali razumijevanje i nisu se desila ulaganja od strane vlade, bez obzira što je u planu gazdovanja lijepo definisano da su Nacionalni park Sutjeska i svi drugi nacionalni parkovi postojeći ponos jedne vlade, jedne zemlje koja je osnivač tih parkova. I to im u svakom slučaju nalaže da moraju finansijski podržavati te parkove. Nažlost, mi od avgusta 2005. nemamo finansiranje od strane vlade, finansiramo se iz sopstvenih sredstava, odnosno preživljavamo.»
Upravnik u hotelu Mladost na Tjentištu Miloš Ostović radi već gotovo tri decenije kao ugostitelj na ovom mjestu. Kaže da radnici hotela u prosjeku zarade 300 KM mjesečno i sjeća se kako je nekad bilo:
«Pristojno smo mogli živjeti. Od osamdesetih godina, pa nadalje ovamo do 1992. godine, to je tako organizovano bilo da smo imali dovoljno i turista i posla, a nadamo se da će biti tako u budućnosti. Što možemo, opstajemo za sebe da zaradimo neke solidne plate da možemo da živimo.»
Iako će mnogi od svjedoka komunističkog vremena reći da je masovnost posjeta Tjentištu bila zapravo „turizam po direktivi“, zasnovan na organizovanju brojnih partijskih škola, Titovim boravcima i proslavama Dana borca, neki iz ovog perioda nose lijepe uspomene. Zoran Ćosović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Foča:
«Uglavnom to drugarstvo i to prijateljstvo između naroda je bilo, a sad je takva situacija da ne znam koliko vremena treba da prođe da imamo jedni prema drugima povjerenja. Vi znate da je sad teško dovesti ovdje Slovenca, Hrvata pogotovo. Mislim - vremena treba da prođe dosta.»
Boraveći nedavno u Foči, premijer RS-a Milorad Dodik najavio je pripreme za rekonstrukciju Nacionalnog parka Sutjeska, u koji će sljedeće godine, kako je obećao, biti uloženo oko četiri miliona eura. U Ministarstvu trgovine i turizma RS-a uveliko razmišljaju kako Nacionalnom parku Sutjeska vratiti bar dio starog sjaja. Pomoćnik ministra Jadranka Stojanović kaže da je akcioni plan obnove nacionalnih parkova napravljen još prije dvije godine i pojašnjava šta on podrazumijeva:
«Pomoć u razvoju smještajnih kapaciteta, traženje strateškog partnera za koncesiju za hotel Sutjeska koji je devastiran. Tu su neke aktivnosti koje se odnose na druga resorna ministarstva - to su zakonska legislativa, novi zakon o nacionalnim parkovima, pokrenuto je osnivanje udruženja zaštićenih područja i niz tačaka kao što je npr. zaštita kulturno-istorijskih spomenika. Ostaje nam jedino da budemo optimisti i da se nadamo da će u narednom periodu vlada sagledati potencijale i čini mi se da se u tom pravcu ide.»
U Ministarstvu trgovine i turizma RS-a ipak dodaju da još uvijek postoje brojni ograničavajući faktori kada je u pitanju razvoj ove oblasti. To su prvenstveno nedostatak svijesti o potencijalima turističke privrede, a samim tim i nedostatak investicija u turizam. Razvoj ove oblasti limitira još uvijek loš imidž Bosne i Hercegovine kao nesigurne destinacije. Nezavršena i nedefinisana vlasnička transformacija takođe ne ohrabruje strane investitore da ulažu u turističku industriju. Ono što ipak ulijeva optimizam da će se turizmu u BiH dati mnogo veći značaj jesu najave novih ulaganja, ali i kampanja podizanja svijesti o značaju turizma, pokrenuta ove godine na nivou cijele države. Ovo je šansa i da Nacionalni park Sutjeska ne ostane tek nepristupačna divljina, u čijem bogatstvu bi uživao tek pokoji zalutali avanturista.
Partizanska epopeja na Sutjesci ne samo da je zaboravljena, već i izvrgnuta ruglu. Dokaz za to su imena mladih barbara, urezana na prekrasne freske majstora Krste Hegedušića na zidovima Spomen kuće bitke na Sutjesci. Ni ostali objekti Nacionalnog parka nisu u boljoj situaciji. Prethodni rat opustošio je oba hotela na Tjentištu. Hotel Sutjeska potpuno je devastiran, a hotel Mladost tek površno obnovljen, i to zahvaljujući entuzijazmu zaposlenih. Razlog za ovo je nedostatak investicija, ali i dosadašnji autizam nadležnih institucija za Nacionalni park Sutjeska. Direktorica Parka Radenka Srndović:
«Mi na neki način do sada nismo imali razumijevanje i nisu se desila ulaganja od strane vlade, bez obzira što je u planu gazdovanja lijepo definisano da su Nacionalni park Sutjeska i svi drugi nacionalni parkovi postojeći ponos jedne vlade, jedne zemlje koja je osnivač tih parkova. I to im u svakom slučaju nalaže da moraju finansijski podržavati te parkove. Nažlost, mi od avgusta 2005. nemamo finansiranje od strane vlade, finansiramo se iz sopstvenih sredstava, odnosno preživljavamo.»
Upravnik u hotelu Mladost na Tjentištu Miloš Ostović radi već gotovo tri decenije kao ugostitelj na ovom mjestu. Kaže da radnici hotela u prosjeku zarade 300 KM mjesečno i sjeća se kako je nekad bilo:
«Pristojno smo mogli živjeti. Od osamdesetih godina, pa nadalje ovamo do 1992. godine, to je tako organizovano bilo da smo imali dovoljno i turista i posla, a nadamo se da će biti tako u budućnosti. Što možemo, opstajemo za sebe da zaradimo neke solidne plate da možemo da živimo.»
Iako će mnogi od svjedoka komunističkog vremena reći da je masovnost posjeta Tjentištu bila zapravo „turizam po direktivi“, zasnovan na organizovanju brojnih partijskih škola, Titovim boravcima i proslavama Dana borca, neki iz ovog perioda nose lijepe uspomene. Zoran Ćosović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Foča:
«Uglavnom to drugarstvo i to prijateljstvo između naroda je bilo, a sad je takva situacija da ne znam koliko vremena treba da prođe da imamo jedni prema drugima povjerenja. Vi znate da je sad teško dovesti ovdje Slovenca, Hrvata pogotovo. Mislim - vremena treba da prođe dosta.»
Boraveći nedavno u Foči, premijer RS-a Milorad Dodik najavio je pripreme za rekonstrukciju Nacionalnog parka Sutjeska, u koji će sljedeće godine, kako je obećao, biti uloženo oko četiri miliona eura. U Ministarstvu trgovine i turizma RS-a uveliko razmišljaju kako Nacionalnom parku Sutjeska vratiti bar dio starog sjaja. Pomoćnik ministra Jadranka Stojanović kaže da je akcioni plan obnove nacionalnih parkova napravljen još prije dvije godine i pojašnjava šta on podrazumijeva:
«Pomoć u razvoju smještajnih kapaciteta, traženje strateškog partnera za koncesiju za hotel Sutjeska koji je devastiran. Tu su neke aktivnosti koje se odnose na druga resorna ministarstva - to su zakonska legislativa, novi zakon o nacionalnim parkovima, pokrenuto je osnivanje udruženja zaštićenih područja i niz tačaka kao što je npr. zaštita kulturno-istorijskih spomenika. Ostaje nam jedino da budemo optimisti i da se nadamo da će u narednom periodu vlada sagledati potencijale i čini mi se da se u tom pravcu ide.»
U Ministarstvu trgovine i turizma RS-a ipak dodaju da još uvijek postoje brojni ograničavajući faktori kada je u pitanju razvoj ove oblasti. To su prvenstveno nedostatak svijesti o potencijalima turističke privrede, a samim tim i nedostatak investicija u turizam. Razvoj ove oblasti limitira još uvijek loš imidž Bosne i Hercegovine kao nesigurne destinacije. Nezavršena i nedefinisana vlasnička transformacija takođe ne ohrabruje strane investitore da ulažu u turističku industriju. Ono što ipak ulijeva optimizam da će se turizmu u BiH dati mnogo veći značaj jesu najave novih ulaganja, ali i kampanja podizanja svijesti o značaju turizma, pokrenuta ove godine na nivou cijele države. Ovo je šansa i da Nacionalni park Sutjeska ne ostane tek nepristupačna divljina, u čijem bogatstvu bi uživao tek pokoji zalutali avanturista.
