Član projektne grupe Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju, dr Milan Jazbec, za Radio Slobodna Evropa analizira danas ulogu i svrhu međunarodne zajednice na zapadnom Balkanu, posebno u takozvanim trusnim područjima – Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Međusobna suradnja državnih tužilaštava Hrvatske, Srbije, te Bosne i Hercegovine na procesuiranju ratnih zločina već je dala mnoge konkretne rezultate. Hrvatska i Srbija o tome su potpisale načelni sporazum još 2001. godine, a lani je taj sporazum dobio još konkretniji okvir. Razmjena podataka, arhivskih materijala, prikupljenih dokaza i uzimanje izjava svjedoka, postali su svakodnevni oblik izravne suradnje. Danas tužiteljstva tih zemalja surađuju na nekoliko desetaka slučajeva ratnih zločina i opće je mišljenje da bez toga nema efikasnog progona počinitelja ratnih zločina.
Priča o ljudima kojima mnogi zavide – o padobrancima. Oni iz Banja Luke važe za najaktivnije u BiH. Među njima su i rekorderi - padobranac koji je sletio na Sjeverni pol ili njegov kolega koji je za 26 godina padobranstva izdržao slobodni pad puna dva i po sata.
Svi nezadovoljni, a niko se ne buni, glasila je svojevremeno jedna od izreka kojom je opisivan sistem u Sovjetskom Savezu. Slična izreka mogla bi se upotrijebiti i za današnju BiH. Prije nekoliko dana jedva je stotinak ljudi u Mostaru protestovalo protiv nacionalizma, mržnje i podjele grada, a na protestima Pokreta "Dosta" protiv korupcije i kriminala u Sarajevu se svake sedmice okupi tek nekoliko desetina ljudi. Zašto se ne bune građani koje pritiskaju brojni egzistencijalni problemi?
Kosovo, jedni veliki još nerešeni problem Balkana, bilo je u sredu jedna od tema sastanka predsednika SAD Džordža Buša i čelnika Evropske unije. Američki predsednik je prvi put izjavio ono što su i pre njega govorili zvaničnici njegove zemlje: status Kosova bi trebalo da bude određen u skladu sa voljom većine, ali poštujući prava manjina. Na Kosovu je takav stav protumačen kao podrška nezavisnosti Kosova. Vlasti u Beogradu u ovoj izjavi ne vide ništa novo.
Sa Biljanom Vankovskom, profesorom makedonskog Univerziteta, razgovarali smo o bezbjednosnom aspektu iz regionalnog ugla. Tema „Pridruživanje Crne Gore Jadranskoj povelji“ koja podrazumijeva vojno bezbjednosnu saradnju Hrvatske, Makedonije i Albanije pod pokroviteljstvom SAD-a.
Šalica zelenog čaja može učiniti i više, nego ugasiti žedj u ovim vrelim danima. Može preduprijediti bolesti – od srčanih do artritisa. U prilogu koji slijedi čućete kako su s tom ocjenom saglasni ne samo konzumenti, nego i naučnici.
Kao i mnoge obitelji u Bosni i Hercegovini koje nose isto prezime, i Mostarski ĆORIĆI, različitih su nacija. No, svi žele bolju budućnost još uvijek u mnogo cemu podijeljenom Mostaru i osudjuju nacionalističke i druge oblike ispoljavanja mržnje među ljudima.
Glavna beogradska ulica Knez Mihajlova ovih je dana glavno mesto za prikupljanje potpisa podrške za razlicite inicijative. Ko god ima stav o Kosovu, srpskim radikalima, ruskoj politici prema Srbiji ili Titovim spomenicima, ima priliku svojim potpisom podržati s njima povezane akcije. Šarolikost javno iskazanih mišljenja podseca neke prolaznike na londonski Hayde Park Corner.
Građani hrvatske nacionalnosti koji žive u sarajevskim prigradskim naseljima, nezadovoljni svojim položajem, posljednjih dana upozoravaju da glavni grad Bosne i Hercegovine sve više poprima izgled ekskluzivnog bošnjačkog grada. U prilog toj tvrdnji navode uvrštavanje sarajevske općine Ilidža u "Uniju turskih općina", protiv čega je peticiju potpisalo oko 5000 građana. U obližnjoj općini Ilijaš Hrvati tvrde da su izloženi pritisku za iseljavanje.
Šta je pozadina tenzija između zvanične beogradske pregovaračke ekipe o statusu Kosova i Srpske liste za Kosovo, koju predstavlja Oliver Ivanović? Prema nekim tumačenjima iz Beograda, ta lista predstavlja trojanskog konja međunarodne zajednice, kojim se želi oslabiti pregovaračka pozicija Beograda. Oliver Ivanović, pak, smatra da je zvanični srpski pregovarački tim favorizovao predstavnike sa severa Kosova jer je Beograd više zainteresovan za razgovore o teritorijalnim pitanjima, nego o budućem životu Srba na Kosovu.
U Sarajevu se razgovaralo o medijskim slobodama i pravu na privatnost. Kako sačuvati pravo pojedinca da ga „ne razvlače“ po novinama, a istovremeno zadovoljiti želju čitalaca da saznaju sve više i više o javnim osobama?
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
