Četrnaest evropskih država sarađivalo je s američkom obaveštajnom agencijom (CIA) u organizovanju tajnih preleta i nezakonitom pritvaranju osoba osumnjičenih za terorizam, među njima i Bosna i Hercegovina i Makedonija, navodi se u danas objavljenom izveštaju Saveta Evrope. Poljska, koja spada u najprozivanije zemlje, odbacuje ove tvrdnje. SAD su u više navrata branile politiku predaje osumnjičenih za terorizam, negirajući navode da su mučeni. U svakom slučaju, objavljivanjem ovog izveštaja nisu okončane višemesečne kontroverze. Naprotiv, očekuje se žučna debata o pomenutom pitanju na zasedanju Parlamentarne Skupštine Saveta Evrope krajem juna.
Već mjesecima stoji pripremljen u Parlamentu Federacije BiH prijedlog kojim su poslanici namjerili dodijelit sebi takve zarade da samo naknade za topli obrok budu veće od minimalne plate u tom entitetu. Parlament bi upravo o tom prijedlogu trebalo da raspravlja ovih dana. Sva je prilika da neće biti uobičajenih stranačkih razmimoilaženja.
Nije problem Bosne i Hercegovine u tome hoće li doći do promjene stranaka u vrhu vlasti, nego to što je sve manje primjetna razlika između umjerenih i desno orjentiranih partija, kaže za Radio Slobodna Evropa Matthew Shinkman (Metju Šinkmen). U svojoj posljednjoj analizi stanja u BiH, ovaj analitičar Međunarodnog odjela za analize londonskog Economista predviđa da će se u zemlji poboljšati izvozni pokazatelji, te da će doći do povećanja Bruto društveng proizvoda na 5,3 posto. To će, do kraja 2007. godine pomoći smanjivanju deficita države ispod 16 posto.
Od danas BiH primjenjuje 40 posto više carinske stope na robu koju uvozi iz Srbije. Ovu je odluku prošle sedmice donijelo Vijeće ministara, čime je udovoljeno zahtjevima poljoprivrednika koji su godinama tražili zaštitu sopstvene mesne i mliječne industrije u zemlji. U Beogradu ocjenjuju da BiH krši bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini.
Civilne žrtve rata protiv BiH uskoro bi u dijelu Federacije mogle dobijati mnogo manje novca, nego su to dobijali dosada. I sama pomisao da će Parlament smanjiti davanja izaziva ogorčene reakcije.
Oko 3.500 radnika nekadašnjeg Kombinata gume i obuće Borovo iz Vukovara u četvrtak će izaći na ulice, ogorčeni što ni nakon šest godina ne mogu ostvariti pravo na otpremnine i priznavanje radnog staža. To pravo, prije više od tri godine, ostvarile su njihove kolege, borovski radnici hrvatske nacionalnosti, koji su se nakon pada Vukovara prijavili u novoosnovanu tvrtku sa sjedištem u Zagrebu. Oni koji su ostali u Vukovaru i nastavili ondje raditi, sada, već šestu godinu, pokušavaju ostvariti to isto.
Srbija pokušava da izbegne poziciju totalnog gubitnika i zato su se nakon crnogorskog referenduma javili slični zahtevi u Republici Srpskoj i Srba sa severa Kosova, mada u ovom trenutku nije jasno da iza ovih poteza stoji Beograd, kaže za Radio Slobodna Evropa Lucia Montanaro-Jankovski, analitičar u Centru za evropsku politiku u Briselu. Ona smatra da je gotovo isključena mogućnost stvaranja srpske enklave na Kosovu ili odvajanje Republike Srpske od BiH.
Na jarbolu ispred Ministarstva odbrane bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore danas je svečano podignuta zastava Srbije uz intoniranje himne "Bože, pravde", što je bila jedina ceremonija povodom proglašenja nezavisnosti Srbije. Kakve su reakcije u samoj Srbiji na (ne)očekivanu i ne(željenu) obnovu državnosti, a kakve u regionu?
BiH očekuje već od ove godine da EU olakša vizni režim za studente, profesore, akademike , novinare, naučne i kulturne radnike, poslovne ljude i sportiste. Za ostale građane režim ostaje isti još nekoliko godina. Prvi korak koji BiH treba učini jos u ovoj godini je formiranje centra za imigrante.
Savez udruženja izbjeglih i raseljenih BiH, koje okuplja 90 organizacija iz zemlje i regije, počeo je potpisivanje Peticije kojom se traži povratak na prijeratna radna mjesta, gdje god to dozvoljavaju uslovi. Istovremeno se time naglašava problem diskriminacije i nepoštivanje ustavnih amandmana koji traže da zaposleni u javnim službama odražavaju nacionalnu strukturu popisa iz 1991. godine.
Gost Press kluba je profesor doktor Vukašin Pavlović, profesor političke sociologije na Fakultetu političkih nauka. Ranije je bio predsednik Udruženja Fulbrajtovih stipendista, u kojem je i danas angažovan. Član je političkog saveta Demokratske stranke.
Počinje mesec dana u kojem će oni koji vole fudbal uživati. Šezdeset i četiri utakmice trebalo bi da budu odigrane na dvanaest stadiona Nemačke.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
