Zemlje Evropske unije mogle bi do kraja godine odobriti olakšan vizni režim za nekoliko kategorija građana Bosne i Hercegovine. Naime, Bosna i Hercegovina već je započela preliminarne pregovore gdje su ove kategorije definisane. Pored nosilaca diplomatskih i službenih pasoša, višekratne vize na duži vremenski period, od jedne do pet godina, će prema riječima pomoćnika ministra vanjskih poslova Zorana Perkovića, imati i sljedeće kategorije:
«Studenti, naučnici, sveučilišni profesori i članovi akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, novinari, učenici osnovnih i srednjih škola, poslovni ljudi koji putuju u Evropsku Uniju, dakle biznismeni iz Bosne i Hercegovine, sportisti i kulturni djelatnici. Pod 'kulturni djelatnici' podrazumjeva se najšira kategorija – književnici, glumci, glazbenici itd.»
Za studente i učenike zatraženo je ukidanje konzularnih taksi, odnosno uvođenje gratis viza. Uz navedene kategorije, olakšice pri dobijanju viza moguće je da dobiju i one osobe koje imaju blisku rodbinu u zemljama Evropske unije, oni kojima je potrebna medicinska pomoć, te članovi legaliziranih vjerskih zajednica u BiH. Veoma je izvjesno i da posade civilnih aviona budu potpuno oslobođene viznog režima. Evropska komisija imala je rezerve prema prijedlogu bh. delegacije da se i špediterskim kućama, odnosno vozačima kamiona, omogući povlašten status.
No, jedan od ključnih preduslova da bi građani Bosne i Hercegovine mogli lakše do viza zemalja Evropske unije jeste i potpisivanje ugovora o rješenju statusa ilegalnih imigranata sa Evropskom komisijom, pojasnio je sekretar Ministarstva sigurnosti BiH, Bakir Dautbašić:
«Ugovor o readmisiji nas u svakom slučaju obavezuje da imamo uređenu politiku imigracija. Poznato je da je Bosna i Hercegovina u proteklom periodu, u ratu i nakon rata, bila zemlja iz koje je ogroman broj ilegalnih imigranata boravio na području Evropske unije. Te cifre su sada zanemarljive, imajući u vidu da su već odavno stupili na snagu ovi zakoni o readmisiji sa pojedinim zemljama Evropske unije, tako da sada možemo reći da se ta oblast uredila.»
Kako je Bosna i Hercegovina nerijetko i tranzicijska zemlja, uskoro bi trebala dobiti centar za imigrante, dodao je Dautbašić:
«Mi smo već obavili sve tenderske procedure i taj centar se gradi u blizini aerodroma Sarajevo. Radiće se u skladu sa najboljim evropskim praksama i očekivanja su da će taj centar prve ilegalne imigrante prihvatiti u ovoj godini.»
Bosna i Hercegovina, kako je saopšteno delegaciji koja je krajem prošlog mjeseca boravila u Briselu na pregovorima, još ne može očekivati ukidanje viznog režima. Ključni uvjeti jesu revizija naturalizacije koja je u toku, kao i uvođenje biometrijskih pasoša, koji su i u zemljama Evropske unije još u fazi priprema. Miodrag Pandurević, pomoćnik ministra Civilnih poslova BiH:
«Mi upravo radimo na tome da počnemo sa izradom plana za uvođenje biometrije. Prvo je potrebno stvoriti određene tehničke pretpostavke, a potom je potrebno izabrati dobavljača pasoša koji bi u sebi sadržavali biometriju. Mi se nadamo da, u relativno kratkom vremenskom periodu od godinu ili dvije, mi taj posao možemo završiti. U sklopu tog posla očekuje se da bismo mogli završiti i reviziju naturalizacije državljana koji su primljeni od 6. aprila '92. do 1. januara 2006. godine.»
Vize za bh. građane bi, prema najavama iz Evropske komisije, trebale biti izdavane od svih ambasada po jedinstvenoj proceduri, čime bi se znatno smanjili redovi ispred ambasada, a procedura za dobijanje viza pojednostavila.
«Studenti, naučnici, sveučilišni profesori i članovi akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, novinari, učenici osnovnih i srednjih škola, poslovni ljudi koji putuju u Evropsku Uniju, dakle biznismeni iz Bosne i Hercegovine, sportisti i kulturni djelatnici. Pod 'kulturni djelatnici' podrazumjeva se najšira kategorija – književnici, glumci, glazbenici itd.»
Za studente i učenike zatraženo je ukidanje konzularnih taksi, odnosno uvođenje gratis viza. Uz navedene kategorije, olakšice pri dobijanju viza moguće je da dobiju i one osobe koje imaju blisku rodbinu u zemljama Evropske unije, oni kojima je potrebna medicinska pomoć, te članovi legaliziranih vjerskih zajednica u BiH. Veoma je izvjesno i da posade civilnih aviona budu potpuno oslobođene viznog režima. Evropska komisija imala je rezerve prema prijedlogu bh. delegacije da se i špediterskim kućama, odnosno vozačima kamiona, omogući povlašten status.
No, jedan od ključnih preduslova da bi građani Bosne i Hercegovine mogli lakše do viza zemalja Evropske unije jeste i potpisivanje ugovora o rješenju statusa ilegalnih imigranata sa Evropskom komisijom, pojasnio je sekretar Ministarstva sigurnosti BiH, Bakir Dautbašić:
«Ugovor o readmisiji nas u svakom slučaju obavezuje da imamo uređenu politiku imigracija. Poznato je da je Bosna i Hercegovina u proteklom periodu, u ratu i nakon rata, bila zemlja iz koje je ogroman broj ilegalnih imigranata boravio na području Evropske unije. Te cifre su sada zanemarljive, imajući u vidu da su već odavno stupili na snagu ovi zakoni o readmisiji sa pojedinim zemljama Evropske unije, tako da sada možemo reći da se ta oblast uredila.»
Kako je Bosna i Hercegovina nerijetko i tranzicijska zemlja, uskoro bi trebala dobiti centar za imigrante, dodao je Dautbašić:
«Mi smo već obavili sve tenderske procedure i taj centar se gradi u blizini aerodroma Sarajevo. Radiće se u skladu sa najboljim evropskim praksama i očekivanja su da će taj centar prve ilegalne imigrante prihvatiti u ovoj godini.»
Bosna i Hercegovina, kako je saopšteno delegaciji koja je krajem prošlog mjeseca boravila u Briselu na pregovorima, još ne može očekivati ukidanje viznog režima. Ključni uvjeti jesu revizija naturalizacije koja je u toku, kao i uvođenje biometrijskih pasoša, koji su i u zemljama Evropske unije još u fazi priprema. Miodrag Pandurević, pomoćnik ministra Civilnih poslova BiH:
«Mi upravo radimo na tome da počnemo sa izradom plana za uvođenje biometrije. Prvo je potrebno stvoriti određene tehničke pretpostavke, a potom je potrebno izabrati dobavljača pasoša koji bi u sebi sadržavali biometriju. Mi se nadamo da, u relativno kratkom vremenskom periodu od godinu ili dvije, mi taj posao možemo završiti. U sklopu tog posla očekuje se da bismo mogli završiti i reviziju naturalizacije državljana koji su primljeni od 6. aprila '92. do 1. januara 2006. godine.»
Vize za bh. građane bi, prema najavama iz Evropske komisije, trebale biti izdavane od svih ambasada po jedinstvenoj proceduri, čime bi se znatno smanjili redovi ispred ambasada, a procedura za dobijanje viza pojednostavila.
