Glasnogovornica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Martina Mihordin, kaže kako Hrvatska ima sporazume o suradnji odvjetništava s brojim državama, no kako su oni sa Srbijom i Crnom Gorom, te Bosnom i Hercegovinom među najintenzivnijima:
„Osnovna namjena ugovora bila je omogućavanje brze i učinkovite suradnje između državnih odvjetništava, a posebice glede razmjene informacija, podatak, dokumenata. Tim ugovorima predviđena je neposredna suradnja koja omogućava izravne kontakte između pojedinih državnih odvjetništava sa područja tih država. I u tu svrhu su razmijenjeni svi kontaktni podaci kako bi se suradnja što bolje ostvarila. Ujedno je to stvorilo uvjete za neposrednu komunikaciju između zainteresiranih državnih odvjetništava.“
Ta suradnja, kaže glasnogovornica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Martina Mihordin, vrlo je uspješna i gotovo svakodnevna i to ne samo kad su u pitanju ratni zločini, već i druga teška kaznena djela:
„Dragocjeni su rezultati koji su postignuti glede razmjene dokumenata i podataka u vezi sa akterima ratnih zločina. Takva suradnja i takva razmjena dokumenata i podataka omogućava kvalitetnije prikupljanje dokaza i identificiranje svjedoka i oštećenika u brojnim predmetima. Možemo naglasiti da je riječ o predmetima protiv pripadnika Škorpiona, ili o slučajevima Osijek, Lora i Ovčara.“
Glasnogovornik Tužilaštva za ratne zločine Srbije, Bruno Vekarić, kaže kako više nije pitanje želi li netko surađivati na tom planu, ili ne, već da je to postala nužnost:
„Upravo dobri odnosi između tužilaštava Republike Hrvatske i Srbije, ali i Bosne i Hercegovine, dovode do realizacije mnogih slučajeva koji bi, možda, bili u nekim tužilačkim fiokama. Upravo ta regionalna saradnja ruši granice po pitanju ratnih zločina i dovodi do toga da svi oni koji su u prošlim vremenima povredili osnove civilizacijske vrijednosti budu izvedeni pred sud. “
Vekarić dodaje da je suradnja hrvatskog Državnog odvjetništva i Tužilaštva za ratne zločine Srbije iz mjeseca u mjesec sve intenzivnija i da surađuju na sve većem broju slučajeva:
„Tužilaštvo za ratne zločine Srbije trenutno ima više od 20 regionalnih predmeta. Mnogi od njih su na relaciji Hrvatska-Srbija. Izdvojio bih Škorpione, slučaj Lora i još neke koji će uskoro biti poznati javnosti.“
Poznati pravi stručnjak iz Zagreba i profesor na tamošnjem Pravnom fakultetu, doktor Ivo Josipović, smatra da bi danas efikasan progon odgovornih za ratne zločine bio gotovo nemoguć bez tijesne suradnje tužiteljstava država u regiji:
„Bez takve suradnje nema odgovarajućeg progona ratnih zločina. Poznato je da su vrlo često, svjedoci u jednoj, okrivljenici u drugoj državi. I drugi dokazni materijal bi mogao biti područje druge države. Bez pune i potpune suradnje, koja obuhvaća i razmjenu podataka i pribavljanje svjedoka, nema efikasnog progona ratnih zločinaca.“
Josipović dodaje da tu suradnju nadopunjuju i ugovori o međunarodnoj pravnoj pomoći koji podrazumijevaju i suradnju policija i sudskih organa u regiji. Hrvatska, kaže Josipović, priprema izmjenu svog Zakona o kaznenom postupku koji će dodatno olakšati razmjenu podataka, posebno onih putem video konferencija.
„Osnovna namjena ugovora bila je omogućavanje brze i učinkovite suradnje između državnih odvjetništava, a posebice glede razmjene informacija, podatak, dokumenata. Tim ugovorima predviđena je neposredna suradnja koja omogućava izravne kontakte između pojedinih državnih odvjetništava sa područja tih država. I u tu svrhu su razmijenjeni svi kontaktni podaci kako bi se suradnja što bolje ostvarila. Ujedno je to stvorilo uvjete za neposrednu komunikaciju između zainteresiranih državnih odvjetništava.“
Ta suradnja, kaže glasnogovornica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Martina Mihordin, vrlo je uspješna i gotovo svakodnevna i to ne samo kad su u pitanju ratni zločini, već i druga teška kaznena djela:
„Dragocjeni su rezultati koji su postignuti glede razmjene dokumenata i podataka u vezi sa akterima ratnih zločina. Takva suradnja i takva razmjena dokumenata i podataka omogućava kvalitetnije prikupljanje dokaza i identificiranje svjedoka i oštećenika u brojnim predmetima. Možemo naglasiti da je riječ o predmetima protiv pripadnika Škorpiona, ili o slučajevima Osijek, Lora i Ovčara.“
Glasnogovornik Tužilaštva za ratne zločine Srbije, Bruno Vekarić, kaže kako više nije pitanje želi li netko surađivati na tom planu, ili ne, već da je to postala nužnost:
„Upravo dobri odnosi između tužilaštava Republike Hrvatske i Srbije, ali i Bosne i Hercegovine, dovode do realizacije mnogih slučajeva koji bi, možda, bili u nekim tužilačkim fiokama. Upravo ta regionalna saradnja ruši granice po pitanju ratnih zločina i dovodi do toga da svi oni koji su u prošlim vremenima povredili osnove civilizacijske vrijednosti budu izvedeni pred sud. “
Vekarić dodaje da je suradnja hrvatskog Državnog odvjetništva i Tužilaštva za ratne zločine Srbije iz mjeseca u mjesec sve intenzivnija i da surađuju na sve većem broju slučajeva:
„Tužilaštvo za ratne zločine Srbije trenutno ima više od 20 regionalnih predmeta. Mnogi od njih su na relaciji Hrvatska-Srbija. Izdvojio bih Škorpione, slučaj Lora i još neke koji će uskoro biti poznati javnosti.“
Poznati pravi stručnjak iz Zagreba i profesor na tamošnjem Pravnom fakultetu, doktor Ivo Josipović, smatra da bi danas efikasan progon odgovornih za ratne zločine bio gotovo nemoguć bez tijesne suradnje tužiteljstava država u regiji:
„Bez takve suradnje nema odgovarajućeg progona ratnih zločina. Poznato je da su vrlo često, svjedoci u jednoj, okrivljenici u drugoj državi. I drugi dokazni materijal bi mogao biti područje druge države. Bez pune i potpune suradnje, koja obuhvaća i razmjenu podataka i pribavljanje svjedoka, nema efikasnog progona ratnih zločinaca.“
Josipović dodaje da tu suradnju nadopunjuju i ugovori o međunarodnoj pravnoj pomoći koji podrazumijevaju i suradnju policija i sudskih organa u regiji. Hrvatska, kaže Josipović, priprema izmjenu svog Zakona o kaznenom postupku koji će dodatno olakšati razmjenu podataka, posebno onih putem video konferencija.
