Šta je u prvih 100 dana svoje „vladavine“ u BiH uočio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Švarc Šiling?
Parlament BiH 2004. godine donio je zaključak kojim je obavezao Vijeće ministara i premijera Adnana Terzića da formiraju komisiju za utvrđivanje istine o stradanju civila svih nacionalnosti u Sarajevu tokom rata. Premijer je odbio ovaj zahtjev, smatrajući da istinu o broju stradalih treba utvrditi na nivou države, a ne samo glavnog grada. Zbog ove izjave poslanici stranaka iz RS napustili su danas zasjedanje Parlamenta, a oglasila se i opozicija.
Pranje novca u Hrvatskoj i Srbiji uzima sve više maha kao nova vrsta kriminala. U Hrvatskoj postoji izgrađen sistem za borbu protiv pranja novca stečenog nezakonitim aktivnostima. Međutim, rezultati te borbe su simbolični – u osam i pol godina postojanja Ureda za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu financija sudovi su donijeli svega jednu pravomoćnu presudu.
U sažetku podsjećamo na istorijski pregled države Crne Gore, od Duklje do obnove nezavisnosti 21. maja.
Sjećate li se starog, dobrog ćire, voza koji je nekada bio privredna arterija Podrinja i istočne Bosne? A onda ga vlasti ukinuše, kao nije rentabilan, a prevozio je i hranio hiljade ljudi iz ovog dijela BiH, sa nostalgijom pričaju preostali veterani sa željeznice koje više nema.
Hoće li političke stranke iz RS-a bojkotirati rad Vijeća ministara BiH, zbog izjave premijera Adnana Terzića da se za njegova mandata neće formirati komisija za utvrđivanje istine o stradanju građana Sarajeva tokom rata?
Hoće li Hrvatska zbog pojačanog euroskepticizma mijenjati Ustav i time izbjeći opasnost da referendum o ulasku u Europsku uniju propadne? Naime, prema važećim hrvatskim propisima za valjanu referendumsku odluku potrebna je većina glasova cijelog biračkog tijela, dok u Vladi misle da bi bila dovoljna i većina samo onih koji izađu na referendum, što u oporbenim redovima nazivaju strahom od vlastitih građana.
Tko određuje znanstvenu izvrsnost u Hrvatskoj – politika ili sama znanost? Pitanje je aktualizirano nakon prošlotjednog skandala u Hrvatskoj Akademiji znanosti i umjetnosti u čije redovno članstvo nije izabran istaknuti svjetski genetičar i znanstvenik Miroslav Radman. Velik dio akademika smatra da se oko tog slučaja nepotrebno diže prašina, no dobar dio intelektualne javnosti upozorava kako je, umjesto znanstvenih postignuća, za članstvo u HAZU puno važnije kojoj interesnoj skupini pripadaš.
U zemljama koje graniče sa Crnom Gorom, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Makedoniji podržana je nezavisnost za koju su se Crnogorci opredijelili na referendumu. Jedino su u Republici Srpskoj, većinski srpskom dijelu Bosne i Hercegovine, pomalo nezadovoljni raspadom državne zajednice Srbije i Crne Gore. Inostrani mediji takođe se danas dosta bave crnogorskim referendumom, ocjenjujući kako je odluka o nezavisnosti "konačno zapečatila smrt Jugoslavije".
Dan nakon što su se građani Crne Gore na referendumu izjasnili za nezavisnu državu, posmatrači ističu da je referendum proveden u skladu sa najvišim demokratskim pravilima, Evropa da priznaje nezavisnost. Suverenisti tvrde kako će Crna Gora bez Srbije lakše u evropske inegracije, a u Srbiji političari još ne znaju šta bi na sve rekli. Albanski političari u Prištini već najavljuju da i Kosovo ide crnogorskim putem.
U nekoliko država regije u toku su procesi povratka imovine verskim zajednicama ili je u toku priprema propisa koji bi to trebalo da omoguće. Reč je o imovini koja je oduzeta nacionalizacijom, agrarnom reformom ili drugim propisima koje su nakon Drugog svetskog rata donele komunističke vlasti. U nekim zemljama, poput Hrvatske na primer, država je vratila nacionalizovanu imovinu građanima. Negde, kao u Srbiji, država je odlučila da prvo vrati verskim zajednicama, a tek onda vernicima. Verske zajednice, one koje predstavljaju najbrojniju konfesiju u svakoj od država, iako svakako privilegovane u ovom procesu, kao po nekom pravilu pokazuju nezadovoljstvo ističući često nerealne zahteve. U ovoj temi sedmice naši novinari izvestiće o procesima vraćanja imovine verskim zajednicama u pojedinim državama regije.
Povjerenstvo Ujedinjenih naroda protiv mučenja pozvalo je danas Sjedinjene Države da, zbog kršenja međunarodnog prava, zatvori sve tajne zatvore u inozemstvu, kao i onaj u bazi Guantanamo. Borba protiv terorizma ne smije uključivati tajne zatvore, mučenja i ponižavanja uhapšenih – stoji u izvještaju ovog UN-ovog tijela. Washington, međutim ponavlja da je mučenje zatvorenika zabranjeno po američkom zakonu, te ostaje pri ocjeni da su tvrdnje o učestalosti i oblicima torture osumnjičenih za terorizam, pretjerane.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
