Tko određuje znanstvenu izvrsnost u Hrvatskoj – politika ili sama znanost? Pitanje je aktualizirano nakon prošlotjednog skandala u Hrvatskoj Akademiji znanosti i umjetnosti u čije redovno članstvo nije izabran istaknuti svjetski genetičar i znanstvenik Miroslav Radman. Velik dio akademika smatra da se oko tog slučaja nepotrebno diže prašina, no dobar dio intelektualne javnosti upozorava kako je, umjesto znanstvenih postignuća, za članstvo u HAZU puno važnije kojoj interesnoj skupini pripadaš.
U zemljama koje graniče sa Crnom Gorom, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Makedoniji podržana je nezavisnost za koju su se Crnogorci opredijelili na referendumu. Jedino su u Republici Srpskoj, većinski srpskom dijelu Bosne i Hercegovine, pomalo nezadovoljni raspadom državne zajednice Srbije i Crne Gore. Inostrani mediji takođe se danas dosta bave crnogorskim referendumom, ocjenjujući kako je odluka o nezavisnosti "konačno zapečatila smrt Jugoslavije".
Dan nakon što su se građani Crne Gore na referendumu izjasnili za nezavisnu državu, posmatrači ističu da je referendum proveden u skladu sa najvišim demokratskim pravilima, Evropa da priznaje nezavisnost. Suverenisti tvrde kako će Crna Gora bez Srbije lakše u evropske inegracije, a u Srbiji političari još ne znaju šta bi na sve rekli. Albanski političari u Prištini već najavljuju da i Kosovo ide crnogorskim putem.
U nekoliko država regije u toku su procesi povratka imovine verskim zajednicama ili je u toku priprema propisa koji bi to trebalo da omoguće. Reč je o imovini koja je oduzeta nacionalizacijom, agrarnom reformom ili drugim propisima koje su nakon Drugog svetskog rata donele komunističke vlasti. U nekim zemljama, poput Hrvatske na primer, država je vratila nacionalizovanu imovinu građanima. Negde, kao u Srbiji, država je odlučila da prvo vrati verskim zajednicama, a tek onda vernicima. Verske zajednice, one koje predstavljaju najbrojniju konfesiju u svakoj od država, iako svakako privilegovane u ovom procesu, kao po nekom pravilu pokazuju nezadovoljstvo ističući često nerealne zahteve. U ovoj temi sedmice naši novinari izvestiće o procesima vraćanja imovine verskim zajednicama u pojedinim državama regije.
Povjerenstvo Ujedinjenih naroda protiv mučenja pozvalo je danas Sjedinjene Države da, zbog kršenja međunarodnog prava, zatvori sve tajne zatvore u inozemstvu, kao i onaj u bazi Guantanamo. Borba protiv terorizma ne smije uključivati tajne zatvore, mučenja i ponižavanja uhapšenih – stoji u izvještaju ovog UN-ovog tijela. Washington, međutim ponavlja da je mučenje zatvorenika zabranjeno po američkom zakonu, te ostaje pri ocjeni da su tvrdnje o učestalosti i oblicima torture osumnjičenih za terorizam, pretjerane.
U BiH milionska rijeka ljudi potražila je u kancelarijama ombudsmena i nevladinih organizacija zaštitu svojih osnovnih ljudskih prava, koja su im, istina, zagarntirana Ustavom, ali nisu regulirana državnim zakonskim aktima. Stoga je Ministarstvo pravde BiH pripremilo nacrt zakona o pružanju besplatne pravne pomoći. A do njegovog usvajanja, pa do primjene - građanima ostaje pomoć nevladinih organizacija. Svaka čast ko ih je izmislio, kaže jedna od klijentica koju je nevolja natjerala da potraži pomoć u Udruženju „Vaša prava“.
Između Hrvatske i BiH, tvrde političari iz obje države, odnosi su dobrosusjedski. No, svako malo iskrsne neki problem, koji po pravilu na površinu izvuče one stare, neriješene – Luku Ploče, prolaz kroz Neum. Novi je problem poziv Hrvatske da se ponovno utvrde granice u Malostonskom zaljevu kod Neuma. Zahtjev je izazvao oštru reakciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, koji je zaprijetio internacionalizacijom problema.
Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Mustafa efendija Cerić, založio se za pokretanje postupka učlanjenja Bosne i Hercegovine u Organizaciju islamske konferencije. "Više od pola stanovništva u Bosni i Hercegovini su Muslimani i ona zbog toga ima pravo na članstvo u Organizaciji islamske konferencije", obrazložio je svoju inicijativu Cerić. Tragom ove vijesti, Radio Slobodna Evropa, danas istražuje otkud ova inicijativa upravo u ovom trenutku, otkud baš od efendije Cerića, te što bi to značilo za državu samu.
Predrag Matvejević postao je je počasni doktor nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Akademik Matvejević rođen je u Mostaru, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Studije romanistike završio je u Zagrebu, a doktorat je stekao 1967. na pariškom sveučilištu Sorbonne. Od 1994. redoviti je profesor na slavistici rimskog sveučilišta La Sapineza. Osim počasnog doktorata u Mostaru, Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj i dva u Italiji. Autor je 19 knjiga, od kojih je „Mediteranski brevijar“ preveden na 29 svjetskih jezika. Na svečanoj promociji mostarskog univerziteta veliki humanista, pisac i znanstvenik osvrnuo se i na probleme koji tište BiH.
Kako je po treći put, u istom mandatu, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, izbjegao smjenu.
Nemačka je dozvolila uvid u arhive o sudbini više od 17 miliona ljudi koji su proganjani, ubijeni ili poslati na prinudni rat tokom nacističke vladavine. Vlada u Berlinu je u utorak saopštila da se ukida višedecenisjki moratorijum na ove informacije koje su čuvane u gradu Bad Arolsen. Reč je o jednoj od najveći kolekciji dokumenata u svetu o holokaustu
Iskustva podeljenih društava pokazuje da je opasno kreirati politiku na osnovu referendumskih odluka, rekao je Martin Slecinger (Sletzinger), direktor Istočnoevropskih studija u vašingtonskom Centru Vudrou Vilson (Woodrow Wilson). Ističe, međutim, da Crna Gora već sada u mnogo čemu funkcioniše kao nezavisna država i da će tenzije između Beograda i Podgorice opadati sa njihovim približavanjem Evropskoj uniji. Slecinger smatra takođe da je nezavisnost Kosova neizbežna. Srbima će, prema njegovim rečima, biti lakše da prihvate taj gubitak ako sagledaju da su istorijski na račun Kosova dobili Vojvodinu.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
