Centralna izborna komisija BiH bi trebala u petak objaviti konačne službene izborne rezultate. Po svemu sudeći, bitinijih promjena od dosad objavljenih neće biti, pa iako na izborima u BiH nisu pobijedile partije sa nacionalnim predznakom, analitičari smatraju da je došlo do nacionalne homogenizacije bh. društva. Da li je realno da Savez nezavisnih socijaldemokrata koalira sa Strankom za BiH, iz čijih redova dolazi bošnjački član državnog Predsjedništva?
Upravni odbor Direkcije za reformu policije BiH ni danas nije uspio usaglasiti stavove o budućoj šemi organizacije jedinstvenih policijskih struktura.
Prikliješten između obećanja Katoličkoj crkvi da će zabraniti rad trgovina nedjeljom i interesa stranih vlasnika shopping-centara kojima rad nedjeljom donosi donosi veliki profit, hrvatski premijer Ivo Sanader najavio je da će, ako se ne dođe do kompromisa, ići na raspisivanje referenduma, pa neka odluče građani.
U Moskvi je danas sahranjena ugledna ruska novinarka Anna Politkovskaya. Oštra kritičarka službenog Kremlja i politike Vladimira Putina prema Čečeniji, ubijena je prošle subote u klasičnoj "sačekuši". Ruska javnost šokirana naručenim ubojstvom, sve češće postavlja pitanje – zašto se šef države nije odmah oglasio oko ovog slučaja?
Uz neizvjesnost vezanu za moguće formiranje koalicija nakon tek okončanih parlamentarnih izbora u BiH, od gotovo podjednake je važnosti i pitanje kako će u entitetskim parlamentima provesti zajamčena konstitutivnost i ravnopravnost naroda.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling) boraviće u ponedjeljak i utorak, 9
Sa gostom naše rubrike Online crnogorskim književnikom, Balšom Brkovićem, razgovarali smo o trenutnim političkim dešavanjima u Crnoj Gori, o tome koliko je kultura zaboravljen segment društva, zašto je pisanje knjiga u današnje vrijeme hobi i zbog čega je Brković uvjereni anarhist. Jedan od najznačajnijih predstavnika mlađe generacije crnogorskih pisaca otkriva za RSE da iduće godine izlazi njegov novi roman - „Lenjinov bulevar".
Mera civilzovanosti svakog društva meri se odnosom prema osobama sa invaliditetom, rečeno je davno. Mnogi od nas pamte još iz vremena one Jugoslavije odlaske na Zapad na kojima su nam u oči pre svega upadale zvučne raskrsnice sa spuštenim ivičnjacima, liftovi za invalide, stepenice sa posebnim strmim ravnima za invalidska kolica… U ovoj temi sedmice o tome kako danas u državama nastalim od Jugoslavije žive osobe sa invaliditetom, mogu li da se zaposle, u kolikoj su meri integrisane u društvo? Ima li dovoljno spuštenih ivičnjaka po gradovima, ima li dovoljno zvučnih semafora, liftova za invalide, emisija sa prevodima za gluve? Menja li se nešto? Jesu li predrasude u dovoljnoj meri pobeđene?
Razvoj tehnologije doneo je i pojavu novih oblika zavisnosti – od računara i Interneta. U Srbiji su poslednjih godina zabeleženi drastični slučajevi, zbog ovih bolesti modernog vremena deca napuštaju školu, a bračni parovi se razvode, pa je nedavno otvoreno i prvo savetovalište za lečenje zavisnosti od kompjuterskih igara i Interneta.
Najavljeni odlazak aktuelnog crnogorskog premijera Mila Đukanovića sa državnih funkcija na njegov lični zahtjev otvorio je niz pitanja o posljedicama na političku scenu u Crnoj Gori. Hoće li Đukanovićev potez relaksirati političku scenu i smanjiti jaz između partija vlasti i opozicije, kako će se to odnositi na djelovanje političkih stranaka koje su svu svoju politiku zasnivale na napadima na Đukanovića?
Gost ove subote je profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici Mirjana Kuljak. Razgovaramo o perspektivi buduće crnogorske Vlade za čijeg je mandatara od strane najjače stranke u Crnoj Gori, Demokratske partije socijalista (DPS), nakon, za sve iznenađujuće, odluke dosadašnjeg premjera Mila Đukanovića da se na vrhuncu moći povuče iz politike, kandidovan, takođe iznenađujuće, dosadašnji ministar pravde, Željko Šturanović. Sa profesorkom Kuljak, koja je ranije bila i funkcioner Liberalnog saveza Crne Gore, razgovaramo o tome kakve su šanse novog mandatara da izađe iz sjenke Đukanovića i uspješno sprovede nužne, a bolne reforme koje predstoje.
Zajednica useljenih i naseljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine upozorava da ni nakon deset godina od njihovog dolaska u Hrvatsku nije do kraja riješen njihov status. Usprkos nezadovoljstvu svojim položajem u Hrvatsku, interesa za povratak u Bosnu i Hercegovinu među članovima Zajednice nema.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available