Od 17 zakonski predviđenih delegata iz reda srpskog naroda u dosadašnjem sazivu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH participiralo je tek njih 12. Tako je samo klub srpskih delegata ostao nepopunjen. Sekretar Doma naroda Federacije BiH Izmir Hadžiavdić:
«Razlog tomu je što smi imali izborni zakon koji nije omogućavao naknadno delegiranje. U suštini, i pravi razlog tome je bio raseljavanje stanovništva poslije agresije na BiH. Značajan broj srpskog stanovništva odselio je iz Federacije.»
Kako se klubovi popunjavaju delegiranjem predstavnika iz skupština kantona, s obzirom na trenutne podatke Centralne izborne komisije BiH postoji opasnost da se i u novom sazivu ponovi sličan problem, vjeruje delegat Doma naroda Federacije Miro Lazović:
«Formula po kojoj se biraju poslanici u Dom naroda je posljednji popis stanovništva, što znači da bi samo iz Sarajevskog kantona po tom popisu u odnosu na dosadašnju praksu trebalo da ide pet delegata srpske nacionalnosti, a čini mi se po preliminarnim rezultatima da će ih participirati u Skupštini Kantona samo trojica. To je već jedan pokazatelj da se može ponoviti praksa da klub srpskog naroda ne bude formiran u punom obimu.»
No, u sarajevskom regionalnom odboru SNSD-a, partije koja je imala tri zastupnika u Domu naroda Federacije, mišljenja su da će ovaj put situacija biti bolja. Radoslav Filipović:
«Smatram da će biti ispoštovana odluka o konstitutivnosti naroda i da će biti ravnopravan broj predstavnika srpskog naroda.»
Kako političke partije nisu na liste stavile dovoljan broj kanditata iz reda srpskog naroda, biće potrebno tražiti novo rješenje kako se ne bi ponovila situacija kao u prošlom sazivu, apelira Lazović:
«Da sa lista onih političkih partija koje su patricipirale na izborima, a koji nisu izabrani, ukoliko ima kandidata srpskog naroda, im se omogući da uđu u Dom naroda.»
S druge strane, u RS-u nema bojazni da u Vijeću naroda neće biti dovoljno delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. No, zbog izbornih rezultata upitno je hoće li u Narodnoj skupštini RS-a biti takozvanih bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Kako dio Izbornog zakona kaže da će najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda biti zastupljeno u Narodnoj skupštini RS-a, interese Bošnjaka i Hrvata u ovom slučaju bi branili oni koji su na listama stranaka sa srpskom većinom. Muharem Murseilović, iz Stranke za BiH, uvjeren je da će njegova stranka u Narodnoj skupštini RS-a nakon konačnih rezultata imati rezultat identičan onom na prethodnim opštim izborima:
«Ali je sigurno četiri poslanika, to je van svake sumnje, jer očekujemo još uvijek dosta glasova poštom i iz odsutnosti.»
Situacija sa predstavnicima hrvatskog naroda u RS-u je mnogo gora, jer nijedna stanka sa hrvatskim predznakom nema šanse da pređe izborni prag. Interese Hrvata u naredne četiri godine trebala bi braniti tri hrvatska predstavnika iz SNSD-a, ukoliko ne prođe na kompenzaciju kandidat Nove hrvatske inicijative Tomislav Tomljanović. Jednog hrvatskog predstavnika mogla bi dati i Stranka za BiH.
«Razlog tomu je što smi imali izborni zakon koji nije omogućavao naknadno delegiranje. U suštini, i pravi razlog tome je bio raseljavanje stanovništva poslije agresije na BiH. Značajan broj srpskog stanovništva odselio je iz Federacije.»
Kako se klubovi popunjavaju delegiranjem predstavnika iz skupština kantona, s obzirom na trenutne podatke Centralne izborne komisije BiH postoji opasnost da se i u novom sazivu ponovi sličan problem, vjeruje delegat Doma naroda Federacije Miro Lazović:
«Formula po kojoj se biraju poslanici u Dom naroda je posljednji popis stanovništva, što znači da bi samo iz Sarajevskog kantona po tom popisu u odnosu na dosadašnju praksu trebalo da ide pet delegata srpske nacionalnosti, a čini mi se po preliminarnim rezultatima da će ih participirati u Skupštini Kantona samo trojica. To je već jedan pokazatelj da se može ponoviti praksa da klub srpskog naroda ne bude formiran u punom obimu.»
No, u sarajevskom regionalnom odboru SNSD-a, partije koja je imala tri zastupnika u Domu naroda Federacije, mišljenja su da će ovaj put situacija biti bolja. Radoslav Filipović:
«Smatram da će biti ispoštovana odluka o konstitutivnosti naroda i da će biti ravnopravan broj predstavnika srpskog naroda.»
Kako političke partije nisu na liste stavile dovoljan broj kanditata iz reda srpskog naroda, biće potrebno tražiti novo rješenje kako se ne bi ponovila situacija kao u prošlom sazivu, apelira Lazović:
«Da sa lista onih političkih partija koje su patricipirale na izborima, a koji nisu izabrani, ukoliko ima kandidata srpskog naroda, im se omogući da uđu u Dom naroda.»
S druge strane, u RS-u nema bojazni da u Vijeću naroda neće biti dovoljno delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. No, zbog izbornih rezultata upitno je hoće li u Narodnoj skupštini RS-a biti takozvanih bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Kako dio Izbornog zakona kaže da će najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda biti zastupljeno u Narodnoj skupštini RS-a, interese Bošnjaka i Hrvata u ovom slučaju bi branili oni koji su na listama stranaka sa srpskom većinom. Muharem Murseilović, iz Stranke za BiH, uvjeren je da će njegova stranka u Narodnoj skupštini RS-a nakon konačnih rezultata imati rezultat identičan onom na prethodnim opštim izborima:
«Ali je sigurno četiri poslanika, to je van svake sumnje, jer očekujemo još uvijek dosta glasova poštom i iz odsutnosti.»
Situacija sa predstavnicima hrvatskog naroda u RS-u je mnogo gora, jer nijedna stanka sa hrvatskim predznakom nema šanse da pređe izborni prag. Interese Hrvata u naredne četiri godine trebala bi braniti tri hrvatska predstavnika iz SNSD-a, ukoliko ne prođe na kompenzaciju kandidat Nove hrvatske inicijative Tomislav Tomljanović. Jednog hrvatskog predstavnika mogla bi dati i Stranka za BiH.
