Imidž Bosne i Hercegovine se van njenih granica 10 godina poslije rata nije mnogo promijenio. Strani tursiti koji posjećuju BiH su uglavnom rođaci stranaca koji rade u međunarodnim organizacijama.Velik broj turista zaobilazi teritorij Bosne i Hercegovine na putu ka Jadranu, čak iako im to produžava put nekoliko stotina kilometara, ističući kao ne znaju koliko je BiH sigurna nakon rata i što im se sve može dogoditi na putu.
Amnesty International smatra da pravosuđe u Crnoj Gori i Srbiji mora biti osposobljeno za suđenja za ratne zločine i kršenja ljudskih prava u sklopu procesa pridruživanja Evropskoj uniji. Omer Fischer, istrazivač za Balkan u ovoj organizaciji kaže da će AI, na zahtev Evropske komisije, pripremiti izveštaj o tome kako zemlje kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u Evropskoj uniji ostvaruju obavezu sudskog kažnjavanja ratnih i drugih najtežih zločina. Taj izveštaj će u oktobru biti podnet Evropskom parlamentu i Savetu ministara EU. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Omer Fischer se najpre osvrće na situaciju u Srbiji.
Zaoštrenost međuentitetskih i međunacionalnih odnosa u BiH sve je izraženija što su bliže jesenji izbori u ovoj zemlji. Posljednji povod tenzija na relaciji Sarajevo – Banjaluka bile su, nažalost, ljudske tragedije. Predstavnici RS nisu se pojavili na komemoraciji povodom 11. godišnjice masakra u Srebrenici, a samo dan kasnije, iz RS su na račun Federacije upućene kritike zbog nedolaska zvaničnika ovog entiteta na komemoraciju srpskim žrtvama u Bratuncu.
Sutrašnjoj sednici Saveta bezbednosti UN-a, na kojoj će se raspravljati o Kosovu, prisustvovaće i beogradski i prištinski predstavnici. Premijer Srbije Vojislav Koštunica je tokom razgovora s američkim državnim sekretarom Condolleezom Rice ponovio da je nezavisnost Kosova za Srbiju neprihvatljiva. Paralelno, srbijanski predsednik Boris Tadić, koji i inače slovi za umerenijeg i naprednijeg političara u Srbiji, izjavljuje da nema garancija da će na kraju biti isključeno rešenje koje podrazumeva nezavisno Kosovo.
U Crnoj Gori ovih je dana vruća tema – izbori. Predsjednik Filip Vujanović juče je, naime, zakazao lokalne i parlamentarne izbore za 10.septembar ove godine, što je iznenadilo sve političke stranke, osim valjda vladajuće koalicije. Svi su očekivali da će datum biti bliži oktobru nego početku devetog mjeseca. Tako brzo zakazivanje novog glasanja dovodi se u vezu s nedavno odlično obavljenim referendumom i proglašavanjem nezavisnosti. Ima li istine u tome da Demokratska partija socijalista želi kapitalizirati referendumski uspjeh?
Povratak u Srebrenicu nikada neće biti jednostavan za ljude koji nose u pamćenju i sjećanju zločin koji se desio. To jeste najveći razlog slabom povratku, ali na drugoj strani, ovaj grad tuge i užasa nije dobio pomoć koju je sasvim sigurno zaslužio. Postojala je ideja o tome da se Srebrenici da poseban status što bi ubrzalo obnovu i povratak. Ali politika je i u ovoj situaciji, kao i u mnogim drugim prilikama, moguće učinila nemogućim.
U poslednjih nekoliko godina Srbija važi za bankarski raj, inostrane ekspoziture otvaraju se na svakom koraku u svim većim gradovima jer posao cveta. Ali, građani strahuju da bi uskoro mogli da se nađu u dužničkom paklu, obzirom na nagli porast uzetih kredita pod tako nepovoljnim uslovima da čak i Narodna banka upozorava na opasnost od prezaduživanja.
U Banjaluci su sve učestaliji incidenti kojim se pojačavaju međunacionalne tenzije. Pucnji na džamiju, provokacije i uvrijedljivi grafiti dovode se u vezu sa skorim susretima dijaspore u Banjaluci, ali i predizbornom kampanjom u kojoj se najčešće igra na nacionalna osjećanja birača.
Ne zaboraviti – pod tim se geslom održala današnja komemoracija u Potočarima u povodu 11. godišnjice genocida u Sreberenici. Snage bosanskih Srba su 11. jula 1995. zauzele Srebrenicu i u najstrašnijem zločinu nakon II svjetskog rata ubile više od 8.000 Bošnjaka. Manje od trećine ih je do danas identifikovano i sahranjeno u memorajalnom kompleksu. Dvojica najodgovornijih za zločin - politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić su u bijegu, iako je od genocida prošlo 11 godina. U Srbiji se u povodu godišnjice srebreničkog pakla oglasio predsjednik Boris Tadić.
Dokumentarna hronologija dešavanja u i oko Srebrenice, 1995. godine, tada zaštićene zone UN-a. Podsjećanje na genocid, stradanje, nečovječnost i inertnost međunarodne zajednice. I više od 10.000 ubijenih, nestalih i prognanih Bošnjaka.
Ratne drugove, nakon 60 godina, podijelile su nacionalne i entitetske granice. Svako za se obilježava datume važnih bitaka iz Drugog svjetskog rata
U Smiljanu kod Gospića, rodnom mjestu Nikole Tesle, danas je održana centralna svečanost povodom 150. godišnjice rođenja tog velikog naučnika. Svečanosti, pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora koji je ovu godinu proglasio Godinom Nikole Tesle, prisustvovali su najviši hrvatski dužnosnici, te predsjednik Srbije Boris Tadić. Dok su se do skora dvije zemlje gložile kome pripada Tesla, i u Srbiji i Hrvatskoj sve više vlada uvjerenje da slavni naučnik treba biti most koji ih povezuje.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
