Dvadestdvogodišnji Ben iz Sjedninjenih Američkih Država prvi put je u posjeti Sarajevu. Jedan je od onih turista koji je došao u Bosnu zahvaljujući prijateljstvu sa Bosancem koji živi u Americi. Prije nego što je posjetio Sarajevo, sliku o Bosni drugačije je zamišljao:
«Prije nego što sam došao u ovaj grad, utiske iz Sarajeva prenosio mi je moj prijatelj iz Bosne koji trenutno živi u Teksasu. Pričao mi je o izlascima, o tome kako je grad živ. Međutim, dok nisam vidio, mislio sam da su ovdje ljudi još uvijek nesretni zbog rata i da se grad još uvijek gradi. Ali kada sam došao i vidio ovo sve, moji su utisci potpuno drugačiji.»
Adnan Arslangić, Benov prijatelj:
«Mislim, nisu oni upoznati s Bosnom. Puno njih ne zna ni ovu širu Evropu, gdje je Francuska, gdje je Pariz. Puno njih ni to ne zna. Prema tome, Sarajevo je za njih neka mala mrvica u Evropi, pogotovo Bosna.»
Iako je rat završen prije 10 godina, imidž se Bosne i Hercegovine van njenih granica nije mnogo promijenio. Strani državljani koji trebaju nekim razlogom doći u Bosnu, uvijek postavljaju ista pitanja: Je li u Bosni rat završen i koliko je tamo sigurno? Zlatko Dizdarević, novinar i bivši veleposlanik u Republici Hrvatskoj:
«Ja se ne slažem s tim da je naš imidž koji je loš vani nerealno loš i da je on lošiji nego što mi to zaslužujemo. Ja mislim da mi ne zaslužujemo bolji imadž i da je taj imidž naprosto nešto što je realnost. Ne možete vi nikakvim malim propagandističkim trikovima iz zemlje koja neće da bude predstavljena kao država i kao zemlja i kao organizovan mehanizam - ne možete praviti na temelju toga bolju sliku vani. Vi možete prevariti čovjeka jednom, pa mu kazati prođite, dođite, otiđite - drugi put nećete.»
Sabit Subašić iz Ministarstva vanjskih poslova BiH ističe kako je ispred ovog ministarstva pokrenuta inicijativa da se kreira državna strategija kako bi se negativan imidž Bosne i Hercegovine u svijetu poboljšao:
«Govorili smo o imidžu i turističkim potencijalima BiH, funkciji diplomatije u promociji turističkih potencijala, govorili smo o nekim opštim pitanjima imidža i brendinga. I nakon ovih aktivnosti zaključili smo da jedan od problema sa kojima se suočavamo je i pitanje tog tzv. unutrašnjeg imidža - dakle, šta mi u BiH mislimo o BiH i koja je funkcija medija u svemu tome.»
Producentska kuća Refresh iz Sarajeva trenutno radi nekoliko promidžbenih spotova o bh. turizmu. Spotovi će biti emitiran na CNN-u i trebali bi biti završeni do kraja ovog mjeseca. Za ovaj posao okupljena je vrsna ekipa profesionalaca, među kojima je i redatelj Srđan Vuletić:
«Mi u ovom trenutku pravimo par kratkih, dvadesetosekundnih spotova i jedan kratki, sajamski video, koji će se vrtiti po raznim turističkim sajmovima, gdje ćemo, u principu, nastojati da prikažemo zemlju BiH kao zemlju u koju treba doći i ima razloga da se dođe i kao zemlju koja ima šta da ponudi.»
Ove godine veliki broj turista iz Euope koji putuju na Jadransko more zaobilaze BiH, jer taj teritorij za njih predstavlja još uvijek opasnost. Goran Brčkalović, grupacja za turizam i ugostiteljstvo pri Vanjskotrgovnskoj komori BiH:
«Na nivou države ne postoji institucija za turizam, znači na državnom nivou, ona je dodijeljen entitetima, znači imamo entitetska ministarstva. Nemamo zakonske regulative jedinstvene na nivou države. Mi u ovome trenutku imamo tri zakona: imamo zakone o regulisanju turističke djelatnosti RS-a, Federacije BiH i Distrikta Brčko koji su različiti u svemu. Znači, mi nemamo svoga proizvoda - od marke pa nadalje - nemamo taj brending šta mi to možemo udruživati. I naredna faza je: nemamo strategije razvoja turizma koja bi bila okvir i osnov za dalji razvoj.»
Novinar i diplomata Zlatko Dizdarević:
«Mislim da su to stvari kojima se treba ozbiljno suočiti, o kojima treba ozbiljno kad razgovaramo o imidžu ove države, a tek onda, kao sastavni dio svega toga, naravno razgovarati o tome koliko koje predstavništvo vani može da uradi. Imidž se ne stvara prvenstveno na prospektima, plakatima, imidž se stvara unutrašnjim uspjesima. Za imidž ove zemlje su mnogo više uradili, recimo, kreatori posljednjih nekoliko velikih filmova napravljenih u BiH nego sve aktivnosti ambasada, turističkih saveza itd.»
Na nekim nekim europskim web stranicama čak stoji i upozorenje za eventualne turiste koji dolaze u BiH: idite samo glavnim ulicama, jer su sve sporedne minirane.
«Prije nego što sam došao u ovaj grad, utiske iz Sarajeva prenosio mi je moj prijatelj iz Bosne koji trenutno živi u Teksasu. Pričao mi je o izlascima, o tome kako je grad živ. Međutim, dok nisam vidio, mislio sam da su ovdje ljudi još uvijek nesretni zbog rata i da se grad još uvijek gradi. Ali kada sam došao i vidio ovo sve, moji su utisci potpuno drugačiji.»
Adnan Arslangić, Benov prijatelj:
«Mislim, nisu oni upoznati s Bosnom. Puno njih ne zna ni ovu širu Evropu, gdje je Francuska, gdje je Pariz. Puno njih ni to ne zna. Prema tome, Sarajevo je za njih neka mala mrvica u Evropi, pogotovo Bosna.»
Iako je rat završen prije 10 godina, imidž se Bosne i Hercegovine van njenih granica nije mnogo promijenio. Strani državljani koji trebaju nekim razlogom doći u Bosnu, uvijek postavljaju ista pitanja: Je li u Bosni rat završen i koliko je tamo sigurno? Zlatko Dizdarević, novinar i bivši veleposlanik u Republici Hrvatskoj:
«Ja se ne slažem s tim da je naš imidž koji je loš vani nerealno loš i da je on lošiji nego što mi to zaslužujemo. Ja mislim da mi ne zaslužujemo bolji imadž i da je taj imidž naprosto nešto što je realnost. Ne možete vi nikakvim malim propagandističkim trikovima iz zemlje koja neće da bude predstavljena kao država i kao zemlja i kao organizovan mehanizam - ne možete praviti na temelju toga bolju sliku vani. Vi možete prevariti čovjeka jednom, pa mu kazati prođite, dođite, otiđite - drugi put nećete.»
Sabit Subašić iz Ministarstva vanjskih poslova BiH ističe kako je ispred ovog ministarstva pokrenuta inicijativa da se kreira državna strategija kako bi se negativan imidž Bosne i Hercegovine u svijetu poboljšao:
«Govorili smo o imidžu i turističkim potencijalima BiH, funkciji diplomatije u promociji turističkih potencijala, govorili smo o nekim opštim pitanjima imidža i brendinga. I nakon ovih aktivnosti zaključili smo da jedan od problema sa kojima se suočavamo je i pitanje tog tzv. unutrašnjeg imidža - dakle, šta mi u BiH mislimo o BiH i koja je funkcija medija u svemu tome.»
Producentska kuća Refresh iz Sarajeva trenutno radi nekoliko promidžbenih spotova o bh. turizmu. Spotovi će biti emitiran na CNN-u i trebali bi biti završeni do kraja ovog mjeseca. Za ovaj posao okupljena je vrsna ekipa profesionalaca, među kojima je i redatelj Srđan Vuletić:
«Mi u ovom trenutku pravimo par kratkih, dvadesetosekundnih spotova i jedan kratki, sajamski video, koji će se vrtiti po raznim turističkim sajmovima, gdje ćemo, u principu, nastojati da prikažemo zemlju BiH kao zemlju u koju treba doći i ima razloga da se dođe i kao zemlju koja ima šta da ponudi.»
Ove godine veliki broj turista iz Euope koji putuju na Jadransko more zaobilaze BiH, jer taj teritorij za njih predstavlja još uvijek opasnost. Goran Brčkalović, grupacja za turizam i ugostiteljstvo pri Vanjskotrgovnskoj komori BiH:
«Na nivou države ne postoji institucija za turizam, znači na državnom nivou, ona je dodijeljen entitetima, znači imamo entitetska ministarstva. Nemamo zakonske regulative jedinstvene na nivou države. Mi u ovome trenutku imamo tri zakona: imamo zakone o regulisanju turističke djelatnosti RS-a, Federacije BiH i Distrikta Brčko koji su različiti u svemu. Znači, mi nemamo svoga proizvoda - od marke pa nadalje - nemamo taj brending šta mi to možemo udruživati. I naredna faza je: nemamo strategije razvoja turizma koja bi bila okvir i osnov za dalji razvoj.»
Novinar i diplomata Zlatko Dizdarević:
«Mislim da su to stvari kojima se treba ozbiljno suočiti, o kojima treba ozbiljno kad razgovaramo o imidžu ove države, a tek onda, kao sastavni dio svega toga, naravno razgovarati o tome koliko koje predstavništvo vani može da uradi. Imidž se ne stvara prvenstveno na prospektima, plakatima, imidž se stvara unutrašnjim uspjesima. Za imidž ove zemlje su mnogo više uradili, recimo, kreatori posljednjih nekoliko velikih filmova napravljenih u BiH nego sve aktivnosti ambasada, turističkih saveza itd.»
Na nekim nekim europskim web stranicama čak stoji i upozorenje za eventualne turiste koji dolaze u BiH: idite samo glavnim ulicama, jer su sve sporedne minirane.
