Zategnuti odnosi između Federacije BiH i Republike Srpske datiraju još od kraja prošle godine kada je predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenom ustavnosti naziva Republika Srpska. Zahtjev koji je podnio u jeku pregovora o ustavnim promjenama Tihić je prije petnaestak dana povukao. Posljedica je bila zahtjev za otcjepljenje RS-a od BiH, koji je doveo u pitanje cjelovitost države. Potom je uslijedila i haška presuda ratnom komandantu Armije BiH za područje Srebrenice Naseru Oriću, za koju Srbi vjeruju da je preblaga.
Izjava potpredsjednika Narodne skupštine RS Šefketa Hafizovića da bi mu bila čast popiti kafu s Naserom Orićem u Banjoj Luci, i reakcija predsjednika RS-a Dragana Čavića, najbolje ilustruju stanje odnosa između entiteta i naroda u BiH:
«Taj Hafizović je budala koji hoće da dovede ratnog zločinca ovdje, u Banju Luku. I neka on njuega lijepo vodi svojoj kući, a ne da ga dovodi ovdje, u glavni grad RS-a, tu gdje sjede institucije i da čovjeka koji je nagrađen za zločin dovede ovdje da ga narod linčuje. Takav pokušaj bi ovdje izazvao garantovano reakciju hiljada ljudi. Hafizović i takvi istomišljenici - njima je bolje da ni oni ovdje ne dolaze.»
Netrpeljivost je kulminirala nakon što je vijeće ministara BiH 11. juli, dan stradanja srebreničkih Bošnjaka, proglasilo danom žalosti u cijeloj zemlji. U RS-u nije ispoštovana ova odluka, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić zatražio je od Regulatorne agencije za komunikacije da kazni sve medije koji se nisu pridržavali odluke:
«Ne možemo dozvoliti da se na takav način krše odluke Vijeća ministara, da se taj dan, prema kojem pijetet iskazuju svi strani predstavnici u BiH - a genocid je priznala i Vlada RS-a u svom izvještaju - nažalost puštaju razni muzički programi.»
Kako Srbi obilježavaju 12. juli kao dan najvećeg stradanja Srba u podrinjskoj regiji, odluka Vijeća ministara, kao i zahtjev Sulejmana Tihića, okarakterisani su kao namjera da se umanji značaj stradanja Srba i Hrvata u BiH. Savez logoraša RS-a zatražio je od Vijeća ministara da odredi tri datuma koji bi se poštovali kao dani žalosti za sva tri naroda u BiH. Predsjednik Saveza Slavko Jovičić vjeruje kako tenzije između entiteta neće prestati jer ne postoje snage spremne na kompromise:
«Uvijek će biti animoziteti na relaciji RS - Federacija BiH zato što ovdje na sceni još nisu realni političari koji bi uvažavali i bošnjačku i srpsku i hrvatsku stranu i koji bi tražili mogućnot rješenja ove nesreće uz BiH na pitanjima na kojima je moguće postići kompromis.»
Zahtjev za tri odvojena dana žalosti slika su podijeljenosti zemlje, smatra direktorica Balkanske istraživačke mreže Nerma Jelačić:
«Sve do momenta kada budemo dozvoljavali i sami tražili da se takve stvari razvrstavaju po nacionalnoj osnovi, onda nemamo razloga da govorimo o nekoj zajedničkoj državi.»
U Potočarima tokom obilježavanja jedanaeste godišnjice stradanja srebreničkih Bošnjaka mogle su se vidjeti majice sa Orićevim likom, dok su sutradan u Bratuncu nošene one s likovima haških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Predsjednik RS-a Dragan Čavić dao je i svoje tumačenje:
«Ovdje, ustvari, postoje tri nacionalne nepravde: srpska, hrvatska i bošnjačka - i svaka od tih nepravdi je u okviru kolektiviteta doživljavana na poseban i specifičan način. Nije dobro što se u ovoj godini diže tolika tenzija među ljudima.»
A treba imati na umu da je ova godina izborna. Godina ubiranja političkih poena za naredne četiri godine vlasti.
Izjava potpredsjednika Narodne skupštine RS Šefketa Hafizovića da bi mu bila čast popiti kafu s Naserom Orićem u Banjoj Luci, i reakcija predsjednika RS-a Dragana Čavića, najbolje ilustruju stanje odnosa između entiteta i naroda u BiH:
«Taj Hafizović je budala koji hoće da dovede ratnog zločinca ovdje, u Banju Luku. I neka on njuega lijepo vodi svojoj kući, a ne da ga dovodi ovdje, u glavni grad RS-a, tu gdje sjede institucije i da čovjeka koji je nagrađen za zločin dovede ovdje da ga narod linčuje. Takav pokušaj bi ovdje izazvao garantovano reakciju hiljada ljudi. Hafizović i takvi istomišljenici - njima je bolje da ni oni ovdje ne dolaze.»
Netrpeljivost je kulminirala nakon što je vijeće ministara BiH 11. juli, dan stradanja srebreničkih Bošnjaka, proglasilo danom žalosti u cijeloj zemlji. U RS-u nije ispoštovana ova odluka, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić zatražio je od Regulatorne agencije za komunikacije da kazni sve medije koji se nisu pridržavali odluke:
«Ne možemo dozvoliti da se na takav način krše odluke Vijeća ministara, da se taj dan, prema kojem pijetet iskazuju svi strani predstavnici u BiH - a genocid je priznala i Vlada RS-a u svom izvještaju - nažalost puštaju razni muzički programi.»
Kako Srbi obilježavaju 12. juli kao dan najvećeg stradanja Srba u podrinjskoj regiji, odluka Vijeća ministara, kao i zahtjev Sulejmana Tihića, okarakterisani su kao namjera da se umanji značaj stradanja Srba i Hrvata u BiH. Savez logoraša RS-a zatražio je od Vijeća ministara da odredi tri datuma koji bi se poštovali kao dani žalosti za sva tri naroda u BiH. Predsjednik Saveza Slavko Jovičić vjeruje kako tenzije između entiteta neće prestati jer ne postoje snage spremne na kompromise:
«Uvijek će biti animoziteti na relaciji RS - Federacija BiH zato što ovdje na sceni još nisu realni političari koji bi uvažavali i bošnjačku i srpsku i hrvatsku stranu i koji bi tražili mogućnot rješenja ove nesreće uz BiH na pitanjima na kojima je moguće postići kompromis.»
Zahtjev za tri odvojena dana žalosti slika su podijeljenosti zemlje, smatra direktorica Balkanske istraživačke mreže Nerma Jelačić:
«Sve do momenta kada budemo dozvoljavali i sami tražili da se takve stvari razvrstavaju po nacionalnoj osnovi, onda nemamo razloga da govorimo o nekoj zajedničkoj državi.»
U Potočarima tokom obilježavanja jedanaeste godišnjice stradanja srebreničkih Bošnjaka mogle su se vidjeti majice sa Orićevim likom, dok su sutradan u Bratuncu nošene one s likovima haških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Predsjednik RS-a Dragan Čavić dao je i svoje tumačenje:
«Ovdje, ustvari, postoje tri nacionalne nepravde: srpska, hrvatska i bošnjačka - i svaka od tih nepravdi je u okviru kolektiviteta doživljavana na poseban i specifičan način. Nije dobro što se u ovoj godini diže tolika tenzija među ljudima.»
A treba imati na umu da je ova godina izborna. Godina ubiranja političkih poena za naredne četiri godine vlasti.
