Žana Kovačević

Predizborna upozorenja CIK-a i OHR-a

Dva dana prije zvaničnog početka predizborne kampanje u BiH, Centralna izborna komisija (CIK) i Ured visokog predstavnika (OHR) upozorili su da političke stranke i nezavisni kandidati ne smiju “upotrebljavati jezik mržnje“.To je ovih dana učinilo i Vijeće za implementaciju mira, što sve upućuje kako su i prije zvaničnog znaka za start pridobijanjanja glasova, “padale teške riječi”. Lokalni izbori u BiH zakazani su za 5. oktobar.

Proces traženja u zastoju

Nakon 17 godina od početka sukoba u bivšoj Jugoslaviji na ovogodišnji Međunarodni dan nestalih lica, koji se obeležava danas, još oko 17.000 lica se vode kao nestali. Između dva međunarodna dana nestalih rasvetljena je sudbina oko 1000 osoba. Porodice nestalih, ali i Međunarodni komitet Crvenog krsta, upozoravaju da je došlo do zastoja u procesu otkrivanja sudbine nestalih.

Bez prava glasa

Preko 2.000 Hrvata iz Posavine u BiH ostaće bez prava glasa na predstojećim izborima, koji su najavljeni za 5.10. ove godine, zbog, uslovno kazano, neurednih dokumenata. Oni bi mogli ostvariti svoje biračko pravo tek kada dobiju osobne dokumente BiH, što je moguće do dana izbora. Uvjerenja o državljanstvu za posavske Hrvate izdavana su u Hrvatskoj, ali bez učešća zvaničnih vlasti BiH ili Hrvatske. Izborna Komisija BiH upozorava kako se radi o propustu i nebrizi države za ovu grupu građana i upućuje molbu da se Hrvatima, uglavnom iz Dervente i Bosanskog Broda, omogući glasanje.

Zavadi pa vladaj

Naredni susret visokog predstavnika i bh. političara koji čine vlast u ovoj zemlji najavljen je za oktobar, odnosno nakon što se završe lokalni izbori raspisani za 5. 10. Iako zvanično kampanja nije počela, iz ponašanja velikog broja političara očito je kako se koristi svaka prilika za napad na «protivnika».

BiH šalje prvu borbenu jedinicu u Irak

U Irak iz Bosne i Hercegovine prvi put odlaze i pripadnici Pješadijske jedinice oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon što se tamo već tri godine izmjenjuju pripadnici Jedinice za uništenje neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava. Reakcije na odlazak bh. vojnika na iračko ratište podijeljene su.

Državno ili entitetsko?

Kako raspodijeliti imovinu BiH? U zemlji svakojakih apsurda, trenutno je to jedna od ključnih političkih tema. O državnoj imovini će s liderima najjačih političkih partija pred kraj mjeseca razgovarati i visoki predstavnik Miroslav Lajčak.

Oštre reakcije na Komšićevu čestitku

Zvaničnici iz RS ocijenili su kao antisrpsku čestitku hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića vlastima Hrvatske povodom godišnjice akcije Oluja. Premijer RS-a Milorad Dodik izjavio je da je Komšić "potpuno izgubio kompas" i da više ne može da računa na podršku srpskog naroda i javnosti u RS-u.

O ustavnim promjenama ispočetka

Visoki predstavnik u BiH danas je razgovarao sa predsjednikom HDZ-a BIH Draganom Čovićem o uslovima koje BiH treba ispuniti nakon što je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. O istim pitanjima, tokom vikenda, Lajčak je razgovarao i sa predsjednikom Vlade RS-a Miloradom Dodikom. Iako se otvoreno ne govori, obnovljena serija sastanaka mogla bi biti priprema za nove pregovore o ustavnim reformama.

Efikasnost i pravednost suđenja Karadžiću

Prvo pojavljivanje Radovana Karadžića pred sudijama Haškog tribunala ulijeva nadu da bi ovo suđenje, za razliku od Miloševićevog, moglo biti efikasno, smatra jedna od vodećih bh. advokata Senka Nožica.

Crne liste BiH

U posljednjih 10 godina za vladavine četiri visoka predstavnika u BiH sa funkcija je smijenjeno više od 170 osoba iz javnog i političkog života. U međuvremenu, za njih 54 sankcije i zabrane su ukinute, pa je na raznim listama kažnjenih još 120 osoba. Najveći broj smijenjen je zbog, kako se navodi, opstruisanja mirovnog procesa u BiH, odnosno zbog sumnje da su pripadali mreži podrške Radovanu Karadžiću i drugim haškim optuženicima.

Hag spreman za Karadžića

U očekivanju vijesti kada će i kako Radovan Karadžić biti otpremljen u pritvorsku jedinicu Suda u Ševeningenu, u BiH su se pojavila nagađanja oko toga da li bi sudski proces mogao biti vođen u Sudu u Sarajevu. To se naglašava tim prije što se postavlja pitanje roka u kojem će Sud u Hagu biti zatvoren.

Tragom Karadžićevih jataka

Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske, u bijegu je od juna 1996. godine. U proteklih 12 godina bilo je nekoliko bezuspješnih pokušaja njegovog hapšenja. U prvim godinama portage, Karadžić se, navodno, skrivao u okolini Foče, u istočnom dijelu BiH, često prelazeći na teritorij Crne Gore i Srbije. Čak je bilo nagađanja da je vojnu bazu nekadašnje JNA u Han Pijesku koristio kao svoje skrovište.

Biografija Radovana Karadžića

Početak kraja najtragičnijeg poglavlja

Hapšenje Radovana Karadžića dobra je vijest za BiH i region i pokazuje da niko nije iznad zakona i nedodirljiv, izjavio je visoki predstavnik Miroslav Lajčak na vanrednoj konferenciji za novinare u Sarajevu.

Počele međustranačke predizborne svađe

Posljednjih dana javnost u BiH je zaokupljena razmjenom teških riječi između Bakira Izetbegovića, jednog od ključnih ljudi SDA i Rajka Vasića, izvršnog sekretara SNSD-a. Sve je počelo Izetbegovićevim pozivom međunarodnoj zajednici da "sankcioniše separatističke ideje Milorada Dodika, ili da pusti nama da se na naš način borimo za BiH".

Ukopano još 308 žrtava genocida

U Memorijalnom centru Potočari danas je ukopano 308 identificiranih žrtava genocida, počinjenog 11. jula 1995. godine nad Bošnjacima u Srebrenici, u to vrijeme zaštićenoj zoni UN-a.Proteklih godina u Memorijalnom centru Potočari ukopano je 2.907 identificiranih žrtava genocida u Srebrenici.

Karadžić je sigurno u regionu

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorian govori, uz ostalo, o posljednjim aktivnostima koje međunarodne zajednica vodi na lociranju i hapšenju haških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Bezobzirno arčenje narodnih para

Posljednji revizorski izvještaj o poslovanju državnih institucija BiH pokazuje rastrošnost i nepoštivanje zakonskih procedura, što je već uobičajena praksa. Od 57 kontrolisanih institucija, čak 46 je izbjeglo "poslovanje po pravilima službe".

Promjene Ustava nisu uslov za ukidanje OHR-a

Nakon zasjedanja Savjeta za provođenje mira u BiH, početkom prošle sedmice u Sarajevu, jedno od osnovnih pitanja je da li je BiH ispunila uslove za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Uslijedila su različita tumačenja stavova Savjeta za provođenje mira.

Još nema ukidanja OHR-a

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u BiH potreban je i u narednom periodu, ocijenile su članice Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira, uprkos zahtjevima Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da se OHR konačno ukine i odlučivanje prepusti domaćim vlastima.