Zemlje članice Savjeta za provođenje mira ocijenile su da je BiH ostvarila istorijski napredak potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ali da neispunjene obaveze i ciljevi i dalje ostaju, pa tako i Kancelarija visokog predstavnika.Ocijenjeno je da je učinjeno više nego prethodnih godina na ispunjavanju uslova i ciljeva kako bi bila moguća tranzicija, a potom i konačno zatvaranje Kancelarije, ali da još mnogo toga treba učiniti, prenio je stavove Savjeta za provođenje mira visoki predstavnik Miroslav Lajčak:
„Nisu ispunjeni svi uslovi za tranziciju Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU. Države članice Vijeća za implementaciju mira i predstavnici bh. institucija su jedinstveni u stavu da su ustavne promjene neophodne i da ćemo nakon lokalnih izbora početi raditi na tom pitanju. Preostaje da se nađe rješenje o državnoj imovini, kao i o nepokretnoj vojnoj imovini. Potrebno je pravno utvrditi status Brčko Distrikta. Očekujemo uspostavu fiskalnog vijeća. A što se tiče učvršćivanja vladavine prava, tu je potrebno završiti i usvojiti državnu strategiju za rješenje slučajeva ratnih zločina.“
Prilikom ocjenjivanja učinjenog napretka u proteklom periodu ambasadore Savjeta za provođenje mira interesovalo je koliko su bh. institucije spremne provesti potpisano u sporazumu sa Evropom. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić naglašava kako ne postoje institucionalna ograničenja, ali da se politička klima u BiH koja ide prema Evropi mora mijenjati, sa ili bez OHR-a:
„To je moja ocjena da ne postoje institucionalna ograničenja, nego jedino moramo raditi na pojačanoj komunikaciji i stvaranju političke volje da politikantski ne razmatramo ono što jesu evropski standardi nego da radimo na implementaciji evropskih standarda.“
Tradicionalno bošnjačke i djelimično hrvatske stranke zastupaju stav da, bez obzira što je BiH potpisala dugo čekani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, još uvijek nije spremna nastaviti sama i ispuniti potpisano. Visoki predstavnik u BiH i njegove velike ovlasti, pa i one kojima može smjenjivati i sklanjati neposlušne i ukidati zakone još uvijek su neophodne jer su blokade uvijek moguće, smatra jedan od visokih zvaničnika Stranke demokratske akcije Mirsad Ćeman:
„To nije najbolja preporuka za BiH s obzirom na potrebu izgradnje državnih kapaciteta, ali međunarodna zajednica je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mislim da se načelno može razgovarati šta bi bilo kad OHR-a tu više ne bude, ali je još uvijek rano za to.“
Tokom susreta sa predstavnicima Savjeta za provođenje mira, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović istakao je da je bez značajnih ustavnih promjena neprihvatljiv odlazak visokog predstavnika. Predsjedavajući državne vlade Nikola Špirić, međutim, naglašava da se i o tom pitanju dogovor mora tražiti među političkim partnerima unutar zemlje, te da ustavna reforma nikada nije bila uslov za odlazak visokog predstavnika i njegove kancelarije:
„Ono što ja znam je da moramo ispuniti dva uslova i pet ciljeva i trebamo predano raditi da bi se to desilo. Nije se to vezalo za ustavnu transformaciju. Iako je izazov nova kondicija Ustava i na tome treba ozbiljno raditi, ali ja nisam mogao da čujem da ti stavovi zvanično PIK-a postoje. Gotovo je sigurno da je budućnost BiH budućnost bez OHR-a. Pozivajući OHR da ostane po meni znači punu neozbiljnost političkog establišmenta u BiH.“
Često otvarano pitanje budućnosti BiH i njene evropske perspektive jeste šta uraditi sa Ustavom koji je dio ili aneks jednog sporazuma, u ovom slučaju mirovnog, Dejtonskog. Može li se zemlja sa takvim ustavom pridružiti ostatku Evrope? Edin Šarčević, doktor pravnih nauka univerziteta Sarbriken u Njemačkoj, kaže:
„Aneks 4 u cjelini odgovara zahtjevima i standardima evropskih integracija. Ova konstatacija važi pod rezervom da jedan segment tog ustava nije u skladu s evropskim pravilima, a to je tzv. entitetsko izborno pravo, ili entitetski izbori. Ukoliko on bude usklađen, svi ostali normativni segmenti evropskog ustava mogu zadovoljiti zahtjeve integracije u EU.“
Priča o promjeni Ustava povezana je sa najavljenim procesom odlaska Kancelarije visokog predstavnika i onoga što ona predstavlja u BiH, slaže jedan od članova nevladine organizacije poznate pod nazivom ACIPS Ivan Barbalić. Paradoks je već samo potpisivanje Sporazuma o pridruživanju EU, zemlje u kojoj postoji institucija protektora, dodaje Barbalić:
„Prije se najavljivalo da neće biti potpisa dok je još uvijek OHR tu. Naravno, to se sada prevazišlo i napravljen je ustupak u tom smislu. A mislim da OHR ne može otići dok se neka vrsta promjene Ustava ne desi jer je to jedna tenzija koja, ako ništa, ugrožava sigurnost u zemlji. Zbog toga se to gura. Ta ustavna priča nakon izbora je nešto za očekivati i mislim da je ona prvenstveno potrebna radi podsticajnog odnosa međunarodne zajednice. Bez toga neće nikada otići.“
