Nova serija pojedinačnih zatvorenih sastanaka visokog predstavnika Miroslava Lajčaka sa liderima vladajućih političkih stranaka u BiH, kako je saopšteno, trebala bi poslužiti kao priprema za intenzivnije političke pregovore koji se očekuju najesen.
Nakon susreta Lajčaka i predsjednika Vlade RS-a Milorada Dodika ocijenjeno je kako u BiH treba riješiti otvorena pitanja i tako omogućiti ispunjavanje preuzetih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Iako se otvoreno ne govori, pokrenuta serija sastanaka iza zatvorenih vrata mogla bi, po uzoru na već viđeno, biti priprema za otvaranje razgovora o ustavnim reformama. Poslanik SNSD-a u Paralmentu BiH Lazar Prodanović kaže:
„Neophodno je da visoki predstavnik obezbijedi političku podršku aktivnostima na reformi Ustava BiH jer tek nakon toga bi se aktivnosti na ustavnim promjenama u BiH, prije svega, vodile u nadležnim institucijama BiH. Kad je u pitanju stav i odnos SNSD-a prema reformi Ustava BiH, mi smo aposlutno na poziciji da u BiH je potrebna reforma Ustava, da ga je, prije svega, potrebno uskladiti sa evropskom Poveljom o ljudskim pravima, ali i da BiH treba da bude ustrojena kao federalna država u kojoj bi postojala tri nivoa vlasti - lokalni, srednji/entitetski i državni nivo u kom ne bi bila upitna RS.“
Sa Lajčakom je danas iza zatvorenih vrata razgovarao i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. U ovoj stranci smatraju da se o problemima u BiH mora razgovarati, te da su lideri vodećih političkih partija za to i najodgovorniji, pa je razumljivo zašto je Lajčak pokrenuo novu seriju razgovora, smatra potpredsjednik HDZ-a Marinko Čavara:
„Smatram da ti razgovori moraju se odvijati, da bi oni trebali dati veći rezultat. Možda bi i medijatori koji organiziruju ove susrete mogli malo većim pritiskom omogućiti da se dođe do određenih dogovora. Međutim, sad je teško reći u ovoj predizbornoj kampanji - izbori su nam lokalni za dva mjeseca - da će se nešto značajno postići.“
Čavara vjeruje kako nije realno očekivati da se u obnovljenim razgovorima oko ustavnih rješenja ponavljaju propali prijedlozi:
„Razgovori trebaju biti sveobuhvatni po pitanju cjelovite promjene Ustava u smislu da se sva tri konstitutivna naroda dovedu u istu poziciju. Mi smo nudili određena rješenja koja podrazumijevaju četiri entiteta, od kojih je jedan distrikt Sarajevo. Međutim, mi smo tako isto rekli da svako rješenje u kojem će svaki konstitutivni narod imati jednaka prava i pristup tim pravima, mi ćemo prihvatiti.“
Istovremeno u SDA ističu da vaninstitucionalno rješavanje problema nije dobar način koji ni u proteklom periodu nije donio pomake. U ovom trenutku politička scena u BiH je naročito vruća, te bi za kvalitetnija i trajnija rješenja ipak trebalo sačekati jesen, kaže visoki funkcioner ove stranke Elmir Jahić:
„Previše je adrenalina na političkoj pozornici BiH, suviše je nekih antagonizama i, po meni, previše je vještački stvorene političke krize. Uz to imamo i nesnalaženje predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Dakle, sve to mi daje za pravo da kažem da ova klima nije uopšte povoljna da bi omogućila da se dođe do nekog značajnijeg iskoraka i plašim da da zbog ovako nabrijane atmosfere može samo propasti još jedna šansa za postizanje nekih razgovora. Iskreno govoreći, ja sada ne bih išao u pravcu ustavne reforme nego bih pokušao neke druge reformske procese u BiH otvoriti koji nas vode prema evropskom putu, odnosno ići u prvacu poštivanja uslova koji su definisani u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.“
Da li je obnavljanje vaninstitucionalnih pregovora o promjenama Ustava pravi način ili nije, ostaje pitanje, ali s obzirom da su svi dosadašnji razgovori o ustavnim promjenama propali, drugo ne preostaje, ističe poslanik SDP-a u državnom parlamentu Jozo Križanović:
„Nažlost, ostaje nam jedino ta incijativa OHR-a. Mislim da to OHR čak i malo koristi u odnosu na ono što je aktualna potreba u BiH. Ustavne promjene su jedno vrlo značajno pitanje, kompleksno pitanje i ono zahtijeva uključivanje ne samo političkih partija nego cijelog društva, ali ako su to incijalni razgovori za početak, gdje se traži dobra politička volja da se uopće pristupi tome, onda taj prvi krug razgovora sa tim čelnicima vladajuće većine mogu na neki način opravdati.“
