Na centralnom biračkom spisku BiH za predstojeće lokalne izbore, koji se održavaju 5. oktobra, nalazi se nešto više od 3,000.000 glasača, državljana BiH. Među njima nema oko 2.000 Hrvata izbjeglih iz Posavine. Centralna izborna komisija BiH nije odobrila njihov upis u birački spisak jer ne posjeduju validna dokumenta o državljanstvu.
Predsjednik Komisije Suad Arnautović, međutim, kaže da ovim građanima ipak nije uskraćeno biračko pravo:
„Oni mogu da ostvare svoje biračko pravo glasajući na redovnim biračkim mjestima u BiH. Jedini uvjet za to je da podnesu zahtjev za izdavanje CIPS lične karte. Mi apeliramo i na ove i na sve druge državljane BiH koji to nemaju da izvade CIPS lični dokumenat do samog dana izbora - čim prije, to bolje, a zakonodavac je omogućio da se i na sam dan izbora može podnijeti zahtjev za CIPS lični dokument. Sva lica koja podnesu zahtjev moći će sa posebnom potvrdom da glasaju.“
Sporni dokumenti, koje je Ministarstvo civilnih poslova BiH ocijenilo nevalidnim, bh. Hrvatima koji žive van granica zemlje izdalo je jedno od izbjegličkih udruženja u Slavonskom Brodu, koja su oficijelno prestala da postoje još prije šest godina.
U Slavonskom Brodu, u Republici Hrvatskoj, se još uvijek nalaze matične knjige odnesene sa područja Dervente i Bosanskog Broda tokom rata i koje nikada nisu vraćene. Neda Pozderac, aktivista Hrvatske seljačke stranke i jedna od raseljenih osoba sa tog područja:
„I evo upravo imam kod sebe dokumente koje sam vadila u Slavonskom Brodu, te koji su nelegalni. S tim dokumentima sam došla u Bosnu, u moj Bosanski Dubočac gdje je nekada bio matični ured - sad ga više nema, pa su mi rekli da je u jednom drugom selu, Trstenci. Otišla sam s tim dokumentima, upisali su me u novoformirane matične knjige - državljanstvo i knjigu rođenih - i onda su mi izdali novi dokument koji je kao legalan. E sad taj dokument na osnovu kojeg sam se ja upisala u novu matičnu knjigu, vrijedi za matičnu knjigu, ali ne vrijedi za izbore i ne vrijedi ni za šta drugo.“
Državne institucije BiH već godinama ništa ne čine kako bi tokom rata odnesena dokumenta vratila u zemlju, kaže šef kluba delegata Hrvata u Vijeću naroda RS Tomislav Tomljanović. Ured u kojem danas u Slavonskom Brodu uvjerenja o bh. državljanstvu raseljenima iz Posavine izdaju pojedinci, zvanično je trebao prestati sa radom još 2002. godine, pojašnjava Tomljanović:
„Ti uredi koji su bavili time i koje je formiralo federalno ministarstvo, ali je taj dio poslova dokinut odlukom federalne vlade tzv. alijanse u BiH i od tada su to nelegitimni dokumenti. Upućen je dopis ljudima koji rade taj posao da vrate dokumentaciju, da vrate knjige, da vrate pečate, oni to nisu učinili. Međutim, vlasti BiH nisu ustrajale na tomu da se taj proces završi do kraja, da se knjige vrate, tamo im nije mjesto. Građani nisu krivi. Oni jednostavno nemaju drugoga mjesta na kojem mogu dobiti taj dokumenat. Mi znamo da dokumenat nije validan, ali kriva za to je država BiH koja nije riješila taj problem. Mi smo i kao stranka već unazad nekoliko godina upućivali dopise nadležnim ministarstvima da se taj problem riješi. Rješavali smo ga i preko državnih organa Republike Hrvatske, nismo ga riješili. I sad nisu krivi građani, ali su krivi jer se Komisija kruto drži toga da oni jednostavno nisu priložili validan dokumenat.“
U Centralnoj izbornoj komisiji tvrde da ovih nešto više od 2.000 građana BiH koji ne žive na području Posavine, a čije se matične knjige nalaze u Hrvatskoj, nisu bili registrovani ni na proteklim izborima. Član Komisije Vedran Hadžović kaže:
„S obzirom da se radi o propustu i nebrizi nadležnih državnih organa vezano za ostvarivanje prava ove grupe građana, mi ćemo se obratiti nadležnom državnom Ministarstvu za civilne poslove da intervenira preko našeg MIP-a da se ta dokumentacija vrati u BiH i bude dostupna u matičnom uredu nadležnom organu. I drugo, da se olakša pravo ovim građanima da na jedan normalan, redovan način mogu da izvade sve potrebne dokumente. Radi se, naravno, o uvjerenju o državljanstvu.“
Predsjednik HSS-NHI Ivan Krndelj istovremeno ističe da je nejasno da se sa spornim dokumentima mogu dobiti lične isprave u RS-u, a da nisu važeći za izbore:
„I dan-danas se, u ovom momentu, sa tim dokumentom koji se izvadi u izbjegličkom uredu u Slavonskom Brodu, ako se ode u Derventu, u Brod, za pet minuta dobije dokument koji je praktički samo prepisan sa tih dokumenata. Evo, sad zaglavlje ima tih matičnih općina. Znači nema nikakvog spora oko podataka, ali ljudi nisu znali da to trebaju uraditi i nisu oni krivi. Na kraju-krajeva, zašto to državna administracija nije na vrijeme regulirala pravno?“
Ipak, u CIK je pojašnjeno da je svim građanima BiH - povratnicima, po Zakonu o prebivalištu i boravištu omogućeno da postupak upisa u matične i knjige državljana mogu pokrenuti po takozvanoj privilegovanoj proceduri koja mora biti okončana za 15 dana.
