Brojne uvrede koje su već «pale» u nekorektnom međustranačkom dijalogu predznak su da će predizborno vrijeme biti prilika da se sredstva ne biraju, pri čemu je jezik mržnje oprobano sredstvo.
Centralna izborna komisija BiH (CIK) najavila je da će prema važećem zakonu u predstojećoj kampanji kažnjavati i sankcionisati političare koji budu koristili jezik mržnje. Novčano ili skidanjem sa liste biće kažnjeni svi koji u predizbornim nastupima na bilo koji način uvrijede ili pozovu na diskriminaciju, kaže član Komisije Božica Ban:
„CIK može po izvedenim dokazima, koje mora prikupiti, utvrditi da li stvarno postoji obilježje takvoga djela, a onda sukladno kaznenim odredbama sankcionirati političku stranku ili pojedinca do 10.000 konvertibilnih maraka. Isto tako može da pojedinog kandidata skine sa liste, a i osobi koja je dobila na izborima po izbornim rezultatima, može se oduzeti mandat.“
Iako u CIK-u nije jasno definisano šta je to govor ili jezik mržnje jer se svaki slučaj razmatra pojedinačno, dobro je da političari znaju da ipak postoje pravila ponašanja u predizbornoj kampanji, smatra predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava Srđan Dizdarević:
„Definitvno, jezik mržnje i sve ono što je rasizam, ksenofobija, šovinizam, podstrekavanje na nasilje, na netrpeljivost, na netoleranciju mora biti isključeno i mora biti zabranjeno i mora biti na određeni način sankcionisano. Dakle, pravila igre se moraju znati. U kojoj mjeri će to funkcionisati, u kojoj mjeri će CIK biti u stanju da sve to prepozna i da sankcioniše, to je drugo pitanje, ali je značajno da posmatrači i akteri političke kampanje i izbora budu u stanju da reaguju na ono što je neprihvatljivo, što sije razdor i mržnju i što su, ustvari, gestovi koji su anticivilizacijski.“
NVO iz Sarajeva poznata pod imenom ACIPS prije dvije godine uradila je studiju o predizbornim porukama gdje nije uočen otvoren govor mržnje, ali je bilo sofisticiranog jezika kojim je omalovažavan jedan narod. U predstojećoj predizbornoj kamapanji biće još teže dokazati da je takav govor korišten, kaže analitičar iz ACIPS-a Reuf Bajrović:
„Sankcionisanje govora mržnje ovoga puta će biti možda i teže nego prije jer mislim da institucije ovaj put će pokušati da nešto urade ali je jako teško dokazati. Da li je izjava ’Sarajevo je Teheran’ govor mržnje - to je ključno pitanje. Govor mržnje ili podsticanje na mržnju je prilično jasno definisano međunarodnim pravnim dokumentima, ali stvar je u tome da se on kod nas na jedan vrlo sofisticiran način koristi, dakle kod nas se češće koriste aluzije nego same eksplicitne izjave mržnje.“
Populistička retorika dio je bh. političkog folklora već godinama, tako da je i u proteklim kampanjama bilo slučajeva kada su sa lista skidani i iz utrke izbacivani kandidati, a njihove partije kažnjavane. I dalje, međutim, politička kultura i komunikacija u BiH gotovo je ravna nuli jer je BiH naglo uskočila u višepartijski sistem u kojem su se na pozicijama našli oni koji to nisu zaslužili, smatra politički analitičar iz Banje Luke Ivan Šijaković:
„Koji su došli na talasu inače suprotstavljanja i mržnje. To su bili njihovi argumenti. Nisu njihovi argumenti bili više znanja, više programa, više zahtjeva, traganje za nečim modernijim, traganje za nečim savremenijim, više razvoja. Selekcija unutar partija je bila katastrofalna. I danas vrlo malo može pristupiti ljudi koji znaju, koji mogu, koji su mlađi, koji su sposobniji. I naravno, kako bi to narod rekao - kada se voda zamutila, onda je trunje izašlo na površinu.“
Šijaković dodaje da i bh. biračko tijelo snosi dio krivice za političku nekulturu i retorički populizam jer odobrava i glasovima nagrađuje politiku suprotstavljanja i diskriminacije:
„To izborno tijelo je prosto prilagođeno tome i ono još uvijek vapi za tom nekulturom političkom koja znači suprotstavljanje, diskvalifikaciju, diskriminaciju, borbu protiv drugoga, ne borbu za svoje ciljeve, svoje programe. I uglavnom nemate ni programa, ni ništa. Programi su ljudi koji nastupaju i onda za njima hrle mase. Ta psihologija gomile, gdje vi izbacujete parole gomili koja to prihvata. Parole su vrlo grube, nekultivisane, neartikulisane, to je prosto jedno hrlenje. Znate, gomila je uvijek rušilačkog karaktera.“
Oko 30 do 40 posto biračkog tijela u BiH koje je senzibilnije na ove pojave i bježi od psihologije gomile i političke nekorektnosti, svoj protest izražava neizlaskom na izbore.
Ovogodišnji lokalni izbori održavaju se 5. oktobra, a predizborna kampanja nezvanično traje već mjesecima, koju putem medija međusobnim svađama vode lideri najjačih političkih partija tradicionalno na liniji RS - Federacija BiH. Međutim, sukobi tinjaju mjesecima i između bošnjačko - hrvatskih stranaka i političara u Federaciji, koji su počeli oko raspodjele budžetskog novca, a eskalirali ovih dana oko podjele ambasadorskih funkcija.
