Promjena Ustava BiH nikada nije bila jedan od uslova i ciljeva koje je postavio Savjet za provođenje mira u BiH kako bi se omogućilo zatvaranje, odnosno transformacija Kancelarije visokog predstavnika. Sve špekulacije koje su se pojavile u javnosti oko proširenja uslova koje je već ranije postavio Savjet nisu tačne i vjerovatno su nastale kao posljedica nerazumijevanja usvojenih preporuka, kaže za Radio Slobodna Evropa portparol Kancelarije visokog predstavnika Mario Brkić:
„Bilo je, pretpostavljamo, nerazumijevanja sadržaja deklaracije, dakle ustavne promjene nisu ušle u pet plus dva, odnosno nije bilo nikakvih promjena za već unaprijed poznate zadaće koje su potrebne da se zatvori OHR, odnosno izvrši tranzicija u ured specijalnog predstavnika EU.“
Svih pet postavljenih uslova i dva cilja koja su dogovorena i na prethodnom zasjedanju Savjeta ostaju i dalje, a kada će biti ispunjeni zavisi isključivo od domaćih vlasti, podsjeća Brkić:
„Rješavanje pitanja državne imovine i nepokretne vojne imovine, pravno utvrđivanje statusa Distrikta Brčko, uspostava fiskalnog vijeća i usvajanje strategije za rješavanje slučajeva ratnih zločina zaista nemaju precizne rokove. Ove uslove za zatvaranje Ureda OHR-a moguće je ispuniti za nekoliko mjeseci ako se tako bude iskreno željelo, odnosno bude političke volje, ali sve dok ne budu riješeni OHR neće moći biti zatvoren. Dakle, bez ikakvih špekulacija, ono poznato - pet plus dva, a samo je PIC taj koji odlučuje o prestanku rada OHR-a. Promjena Ustava, dakle, ne spada u ovih pet plus dva.“
Da postavljanja dodatnih uslova za gašenje Kancelarije visokog predstavnika neće biti potvrdio je i odlazeći ambasador Njemačke u BiH Michael Schmunk. On je najavio da bi već na narednom zasjedanju ambasadora zemalja članica Savjeta za provođenje mira moglo biti preciznijih datuma, te da Ustav BiH treba mijenjati, ali dogovorom a ne pritiskom:
„Uvijek kažem da je Dejtonski ustav dobro poslužio za svrhu za koju je stvoren. Ali svi znamo da ovakav ustav ne ispunjava sve uslove EU i ne omogućava da vaša zemlja funkcioniše efikasno. Postoje takođe i neki drugi dijelovi koje treba promijeniti. Ali mi ne možemo da ih promijenimo - samo Bosanci i Hercegovci, i nadam se da će vaši političari to uspjeti dogovoriti nakon opštinskih izbora.“
Insistiranje predstavnika Rusije u Savjetu za provođenje mira da se odredi tačan datum zatvaranja ili transformisanja Kancelarije visokog predstavnika u kancelariju evropskog predstavnika nije u skladu sa ranijim dogovorom, naglasio je američki ambasador u BiH Charles English:
„Uključivanje određenog datunma za zatvaranje u suprotnosti je sa tim da zatvaranje bude bazirano na rezultatima, tako da stav Ruske Federacije nije koegzistentan s onim što je prije dogovoreno.“
Dok se političari RS-a već godinama zalažu za odlazak visokog predstavnika i ukidanje svih njegovih ovlasti, među bošnjačkim političarima plebiscitarna je podrška njegovom ostanku. Prema mišljenju Elmira Jahića, jednog od visokih funkcionera Stranke demokratske akcije, ova jednoglasna podrška rezultat je apsolutne dezorganizacije bošnjačke politike, koja nema strategiju niti viziju kakvu zemlju želi, ni kako je napraviti:
„Kada bi Bošnjaci zaista znali šta žele i kada bi imali jasnu strategiju kako da ostvare taj cilj, ja bih lično bio za to da se Ured visokog predstavnika čim prije ugasi, da se prepuste stvari domaćim vlastima. Ovako, uz ovaku dezorganizovanu probosansku politiku, nažalost, jedini tračak svjetlosti, nešto za šta se možemo uhvatiti je Ured visokoga predstavnika.“
Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj uniji dokaz je da promjena Ustava ne može i neće biti uslov ni za odlazak Kancelarije visokog predstavnika, ali Ustav ipak treba uskladiti sa nekim evropskim standadima, ističe visoki funkcioner Partije demokratskog progresa Slobodan Nagradić:
„Sa takvim ustavom kakav je BiH funkcioniše 13 godina. Dakle, neko će biti nezadovoljan ovim ili onim, ali BiH nije država bez ustava. Drugo, vidjelo se da potpisivanje Sporazuma o pridruživanju nije bilo uslovljeno promjenom Ustava. Dakle, ni odlazak OHR-a ne treba biti uslovljen promjenom Ustava. Ali ja mislim da je u BiH sazrelo vrijeme i da niko ne bi imao protiv promjene pojedinih odredbi Ustava BiH, dakle da se to desi u vrlo kratkom vremenu, čim prođu lokalni izbori, pogotovo kad je riječ o onim stvarima koje se tiču potrebe usklađivanja Ustava BiH sa međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, prije svega o Evropskoj konvenciji.“
