Centralna izborna komisija BiH ponovila je upozorenje političarima da se u predizbornoj kampanji suzdrže od jezika mržnje koji bi mogao navesti i podstaći na nasilje, ili će snositi sankcije. Predviđene kazne su skidanje kandidata s izborne liste, moguće je i oduzimanje dobijenih mandata nakon izbora ili novčane kazne do 10.000 konvertibilnih maraka (KM). Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović kaže:
„Zabrana u pravilima ponašanja političkih subjekata u izbornoj kampanji na koju posebno skrećemo pažnju je korištenje jezika koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje.“
Iako je riječ o lokalnim izborima gdje bi se trebalo govoriti o poboljšanju uslova života u lokalnoj zajednici, jasno upozorenje političarima da se neće tolerisati govor mržnje poslala je i Kancelarija visokog predstavnika. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Izjave i koraci kojima se potkopava država i reforme pokušavaju vratiti unazad neće biti tolerisani. U svom posljednjem kominikeu Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je naglasio da očekuje da predstojeći lokalni izbori budu provedeni u skladu sa međunarodnim standardima, pravnim propisima, te da očekuje da predizborna retorika i aktivnosti ostanu prihvatljive.“
U Savezu nezavisnih socijaldemokrata smatraju da CIK treba podsjetiti na svoja pravila, ali da na lokalnim izborima nema opasnosti od upotrebe jezika i govora mržnje, na šta upozorava Kancelarija visokog predstavnika. Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić ističe:
„Prije svega, lokalni izbori su stvar sijalice, vodovoda, asfalta, dakle lokalnih problema u zajednici i ne daju baš mnogo prostora za nekakav jezik mržnje, osobito ne za potkopavanje BiH. Lokalna kampanja će se voditi u smislu da je neko lažov, da je neko kriminalac, a neće biti toga za kažnjavanje po odredbama CIK-a.“
Istovremeno, šef Izbornog staba Stranke demokratske akcije Amir Zukić ističe da je CIK i na proteklim izborima trebao biti odlučniji u sankcionisanju i kažnjavanju neodgovornih političara i njihovih izjava:
„Političke partije žele na bilo koji način da dobiju glasove, neko sa realnom kampanjom koja je, možda, manje atraktivna, neko s ovim parolama koje izazivaju, podižu adrenalin u ljudima. Oni na taj način varaju i sebe jer ne mogu da ispune te programe, a varaju i svoje birače.“
Kako mjeriti da li je bilo govora mržnje?
Zvanično predizborna kampanja počinje za dva dana, 5. septembra. Političke partije u BiH, međutim, započele su je mjesecima prije svađama međunacionalnim, ali i međusobnim optužbama za kriminal i korupciju. Analitičari vjeruju da bi predstojeći izbori, iako lokalni, mogli biti najprljaviji nakon rata jer će se političke partije koristiti temama koje nisu lokalne i koje opterećuju odnose u zemlji već godinama.
I u javnosti i među političarima, međutim, otvara se i pitanje kako će CIK ocijeniti da li je neko koristio govor mržnje. Potpredsjednik Partije demokratskog progresa Brane Borenović kaže:
„Kako, na koji način će se to tretirati kad smo imali priliku da prethodnih nekoliko godina imamo javne kampanje na opštim izborima gdje su se javno određene političke partije zalagale za nešto što je protiv Ustava? Recimo, imali smo kampanju s bilbordima ’100 posto BiH’, faktički BiH bez entiteta, što je bila javna kampanja jedne političke stranke, a što je protivustavno, pa smo s druge strane imali određene odgovore drugih političkih stranaka - i sve je to na neki način stvaralo ružne tenzije. Kako mjeriti da li je neko koristio govor mržnje ili ne?“
U CIK-u pojašnjavaju da ne postoji formula po kojoj bi se unaprijed moglo definisati da li je neko upotrijebio govor mržnje. Ono što se sada zna je da će sankcije svakako uslijediti ukoliko bude konkretnih posljedica izazavnih govorima ili nastupima pojedinih kandidata, naglašava predsjednik Komisije Suad Arnautović:
„Potrebno ja da postoji uzročno-posljedična radnja - da je neko nešto rekao i onda da je neko nešto uradio. Znači može neko nešto i da kaže, a da nema za posljedicu ovu koju je zakon propisao.“
Portparol HDZ-a 1990 Veso Vegar vjeruje da kandidati ove stranke u predstojećoj predizbornoj kampanji neće koristiti jezik koji bi mogao poticati na mržnju, iako će vjerovatno u izbornoj trci biti i onih koji će preći dozvoljenu granicu:
„Jer u tome vide svoju šansu, a neki su čak i uvjereni da je njihovo pravo da oni kažu sve, da je to sloboda govora. Mislim da sloboda ima svoje granice i te su granice omeđene odgovornošću - odgovornošću prema javnosti, odgovornošću prema glasačima i općenito prema demokraciji.“
Upozorenja CIK-a političkim partijama i njihovim kandidatima da se ne služe nedozvoljenim u izbornoj trci možda više govore o njihovim glasačima, odnosno bh. građanima. Ono što u demokratskom i građanski osviještenom društvu donosi izbornu propast i fijasko, pa makar to bila i ljubavna afera kandidata, u bh. društvu je opšteprihvaćeno kroz psihologiju borbe protiv drugoga, a ne borbe za svoje ciljeve. U poslijeratnom periodu nagrada za takve je kružić na izbornom listiću.
