Pripadnici Oružanih snaga BiH svjesni su rizika i velikih zahtjeva koji ih očekuju u Iraku, kako u obezbjeđivanju dijela baze „Victory“ u Bagdadu, tako i u suočavanju sa neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Kapetan Nebojša Janković, komandir jedinice za uništavanje eksplozivnih sredstava, bio je već u mirovnoj misiji u Iraku, kao i većina ostalih vojnika, te smatra da za odlazak u tu zemlju svako ima svoje lične motive:
„Međutim, ja bih prvo htio da kažem da je jedinica osposobljena i obučena za izvršavanje tih zadataka i da smo mi svi profesionalci. Ali isto ne treba zaboraviti princip dobrovoljnosti. Znači, niko nije poslat u misiju bez svoje vlastite saglasnosti. Postoji rizik, strah ne.“
Bh. vojnici tokom boravka u Iraku dobijaće platu od 5.000 do 6.000 maraka mjesečno, a predviđena su i odgovarajuća sredstva u slučaju ranjavanja ili smrti.
Svi bh. zvaničnici na ispraćaju vojnika, od zamjenika načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga generalmajora Slavka Puljića, zamjenika ministra odbrane Igora Crnatka, pa do predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića uvjereni su da će i ova smjena vojnika biti uspješna. Takođe smatraju da je njihov posao rizičan, ali i da svojim angažmanom daju ogroman doprinos Bosni i Hercegovini.
Predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić pomenuo je da su u tom kontekstu glavni ciljevi prijemi BiH u NATO i Evropsku uniju:
„Posao vojnika podruzemijeva rizik. Poduzete su sve mjere i pokušali smo doći do svih činjenica koje utiču na sigurnost naših vojnika na ovom poslu. Ovo nije velika jedinica, ali je važno da nas odlazak naših vojnika u Irak učvršćuje na našem putu prema Sjevernoatlantskom savezu i NATO-u i to će nam omogućiti da integraciju u Evropsku uniju, dakle članstvo naše u Evropskoj uniji završimo što prije.“
Sjedinjene Američke Države pozdravljuju i cijene doprinos pripadnika Oružanih snaga BiH operaciji Iračka sloboda, prenosi američki ambasador Charles English. Time Oružane snage BiH dokazuju cijelom svijetu da su sposobne da daju svoj doprinos međunarodnom miru i sigurnosti, ocjenjuje English, dodajući da to pokazuje i da je BiH spremna da preuzme odgovornost u okvirima kolektivne sigurnosti koju predstavlja NATO:
„Sjedinjene Američke Države podržavaju kandidatutru BiH za punopravno članstvo u NATO savezu i to u najskorije moguće vrijeme.“
Da li će jednog dana pripadnici Oružanih snaga BiH ići i u mirovnu misiju u Afganistan, predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić u ovom trenutku ne zna, a povodom optužbi koje stižu iz Ministarstva bezbjednosti Rusije da je BiH izvozila oružje u Gruziju, odgovara:
„Ja koliko znam, bar što se tiče Predsjedništva, nije odobren nikakav transfer viška naoružanja u tu zemlju.“
Za i protiv odlaska bh. vojnika u Irak
Nisu svi u BiH zadovoljni odlaskom bh. vojnika u Irak, zemlju zahvaćenu ratnim sukobima.
U vrijeme kada većina zemalja zapadne demokratije, pa i sam američki predsjednički kandidat Barack Obama najvaljuje povlačenje iz Iraka, iz BiH u borbenu misiju odlazi jedinica Oružanih snaga. Takva odluka Predsjedništva i Parlamenta BiH je potpuno nepromišljena i podanička, ističe predsjednik Socijademokratske unije 2002. Sejfudin Tokić i dodaje da su demagoška objašnjenja kako je to zahtjev NATO-a prema BiH:
„Da tu nema misiju u Iraku - misiju uključujemo u rat, ratno dejstvo koje nije u okviru nijedne međunarodne organizacije. Ovakva odluka politički se može smtrati podaničkom, bez vizionarstva. Mislim da za svaku eventualnu smrt tih mladića direktnu odgovornost snose oni koji su glasali za takvu odluku jer je takva odluka donesena protivno javnom mnijenju i volji većine građana BiH.“
Odluku o slanju bh. vojnika u okviru borbene jedinice usvojila su, na prijedlog Predsjedništva, oba doma Parlamenta BiH. Odluka, međutim, nije bila jednoglasno prihvaćena ni u Komisiji za odbranu i bezbjednost koja je razmatrala prije parlamentarne procedure. Predstavnik SDS-a u komisiji Slobodan Šaraba bio je protiv, dok su Vinko Zorić iz HDZ-a i Dušanka Majkić iz SNSD-a bili suzdržani. Majkićeva kaže da je kao jedina žena među devet muškaraca bila vođena prije svega moralnim načelima:
„Senzibilitet kojim žena gleda na slanje jedinica u ratna područja je drugačiji od onog kako to gledaju muškarci. Ja zaista smatram da postoji velika opasnost za naše ljude koji tamo odlaze. Mislim da je više žena na takvim funkcijama da ne postoji nijedan zadatak na koji bi žene poslale svoga brata, muža ili oca na bilo koje područje koje je zahvaćeno ratom.“
Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Mladen Ivanić, međutim, ističe kako je odlazak bh. vojnika u Irak podrška miru, te da će u slučaju opasnosti kao profesionalni vojnici znati kako da se snađu:
„Zemlja koja je sama bila predmet mirovnih misija ima obavezu da ona pomogne da tako nešto bude i drugdje. Ovi bezbjednosni aspekti, pošto ova misija prvi put ulazi u nešto što je malo problematičnije, će sigurno biti riješeni operativnim putem u skladu s iskustvom ljudi koji su i sami sticajem okolnosti osjetili šta je rat i znaju dobro u šta tamo odlaze. Ti ljudi su se opredijelili za tu vrstu posla, to je bila njihova slobodna odluka.“
Bh. vlasti već odavno su se stavile na stranu SAD-a kada su poslale prvu vojnu jedinicu u Irak koja se bavila uklanjanjem mina, kaže vojni analitičar i novinar Antonio Prlenda. Ova osma rotacija i odlazak bh. borbene jedinice u Irak samo je nastavak ranije saradnje i dokaz poslušnosti prema SAD-u, smatra Prlenda:
„Naši političari inače olako udovoljavaju takvim zahtjevima. Da li je to prebrzo ili nije, ovisi o spremnosti naših političara koliko će čuvati naše ljude. Za sada naši političari ne pokazuju neku maštovitost, diplomatsko umijeće u donošenju odluka o tome. Uglavnom, sve se vrti oko zahtjeva koje postavljaju Amerikanci. Ono što oni zatraže, uglavnom im se udovolji. Ovoga će biti i treba ljudi da znaju. Ukoliko ovakva situacija u Iraku potraje, od naših ljudi će se tražiti da sudjeluju pravoj borbenoj operaciji. Ovo to je još uvijek nije jer oni čuvaju bazu.“
Oštar protivnik odlasku bh. vojnika u borbenu a ne mirovnu misiju u Iraku je i predsjednik Narodne bošnjačke stranke Nedžad Latić. Upozorava da u bh. politiku treba uvesti etičke principe, a odluku državnih vlasti o odlasku vojnika u Irak smatra licemjernom:
„Jer su u početku govorili samo demineri, samo mirovne misije, ali u konačnici imamo angažman kao borbene jedinice. Tu dolazi do dvije stvari: jedna je rizik da naša krv bosanska padne, a druga jer da mi prolijemo tamo krv. Niko ne zna tačan broj poginulih ni civila ni vojnika u Iraku. Naslovnice svjetskih medija su objavljivale milion žrtava. Vrlo, vrlo mizerni argumenti - ako se sjećate da je motiv naših vojnika u početku bio da zarade svoju platu, a danas već budžet BiH mora da plati milion i po eura za ovaj angažman, do kraja ove godine, a sljedeće godine mnogo veći angažman - vrlo jeftini, mizerni argumenti za ovako opasnu i delikatnu odluku koju su donijeli.“
Iako analitičari ističu da je ovakvo učešće bh. vojnika u Iraku put koji prolaze zemlje u tranziciji, one koje se nadaju da će doći pod okrilje NATO-a, to se još uvijek nije desilo - a BiH nove vojnike šalje u Irak.
