Ishod posljednjih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih 1. oktobra, doveo je do unutrašnjih potresa u nekim od tamošnjh stranaka. Prijeti li raskol u nekim od izbornih gubitnika?
U predizbornoj kampanji lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik prijetio je referendumom o otcjepljenju Republike Srpske, ukoliko se pojačaju pritisci za ukidanjem tog entiteta. U postizbornom periodu, SNSD je sada ponovo posegao za prijetnjama, ovoga puta s drugim političkim ciljem – očuvanjem entitetske policije.
Oko 300 milijuna djece na svijetu izloženo je raznim oblicima nasilja - podaci su sa kojima raspolaže UNICEF. Da li je i politička manipulacija jedan oblik nasilja nad najmlađima? U zemljama regije nije rijedak slučaj da se sa djecom manipulira u političke svrhe. Jesu li društvene vrijednosti u državama zapadnog Balkana toliko ugrožene da mnogi ne primjećuju, ili zapravo ne žele primijetiti, takvu vrstu manipulacije? Kakva je razlika između političke manipulacije djecom u vrijeme socijalizma i "pionira malenih" i onoga što se danas događa u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori?
Kako bi unaprijedili pravnu zaštitu kreditora i investitora, Udruženje banaka Bosne i Hercegovine osnovalo je prvi Aukcijski centar u zemlji. Ovaj nedavno otvoreni centar po Zakonima o izvršnom, stečajnom, likvidacionom postupku, ali i drugim sudskim i upravnim postupcima, trebao bi da omogući i sudovima da na jednom mjestu uskladište i prodaju zaplijenjenu imovinu.
Bivši ambasador SAD i posrednik za sukobe u Bosni i na Kosovu Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) izjavio je da je nezavisnost Kosova "neizbežna sada ili sledeće godine". Na duge staze gledano, Kosovo će biti nezavisna država, rekao je Holbruk u objavljenom intervjuu za najnovije izdanje Balkanske mreže istraživačkog novinarstva (BIRN), i dodao da će od Srbije i njenog najvećeg saveznika u Savetu bezbednosti UN - od Rusije, zavisiti koliko će vremena proteći do tada.
Mnoga mjesta koja nose ime Mirište potvrđuju u Crnoj Gori utemeljenu tradiciju pomirenja koju održavaju najugledniji članovi društva.
Nakon što je nedavno Evropska komisija objavila novi izvještaj o proširenju, u BiH danas je boravila Fiona Sinkleer, šef Odjela za proširenje Evropske unije u Ministarstvu vanjskih poslova Velike Britanije. Ona navodi kako su za BiH i druge države zapadnog Balkana uslovi ostali isti, ali će pristup razmatranju i ocjenjivanju napretka biti rigorozniji.
Srbija i BiH odbile su u Briselu parafirati CEFTA sporazum o Srednjeevropskoj zoni slobodne trgovine. U Beogradu tvrde da je suština otvorenog pitanja sa Hrvatskom to što zvanični Zagreb nije htio prihvatiti predlog Beograda da se uvede porez na uvoz cigareta. Bh. vlasti ne prihvataju odredbe kojima se ugrožava domaća poljoprivredna proizvodnja.
U BiH, prema zvaničnim podacima, neki privrednici i biznismeni duguju državi, na ime poreza na dodanu vrijednost, oko 10 miliona konvertibilnih maraka. Imena onih koji, prema naprimjer američkim zakonima, čine najveći mogući prekršaj, u Bosni su tajna. Građani smatraju da ih se time štiti, političari tome šute.
U kontekstu odluke Evropske komisije (EC) da uspori proces pridruživanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji, postavlja se pitanje – kako će se to reflektovati na političku scenu Srbije? Mišljenja analitičara kreću se od uverenja da je za evropske integracije opredeljen znatno veći broj građana, do skepse da će nakon ovakve odluke – antievropsko raspoloženje postati vodeće raspoloženje u Srbiji.
Njemački magazin Stern (Štern) objavio je tekst u kojem se iznose dokazi da je vlada u Berlinu još u jesen 2001. godine znala za američku praksu nezakonitih pritvaranja i ispitivanja osumnjičenika za terorizam u nekim europskim zemljama, a na čijem su udaru bili i njemački državljani. Kao glavni dokaz za ovu tvrdnju navodi se slučaj zlostavljanja pritvorenika u američkoj vojnoj bazi “Orao” u Tuzli.
U povodu Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, u Zagrebu je održana javna tribina pod nazivom „Svi jednaki - svi različiti“. Riječ je o kampanji Vijeća Europe koju podupire i hrvatska Vlada, no predstavnici nevladinih udruga upozoravaju da unatoč deklarativnom opredjeljenju, Hrvatska još nije dovoljno tolerantno društvo, samo su se, kažu, različiti profašistički ispadi, etnička i rasna netrpeljivost, s razine državne politike spustili u samo društvo, a najvidljiviji su na nogometnim stadionima.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available
