Zoran PRERADOVIC, Danijela DOMAZET, Ankica BARBIR MLADINOVIC
Vlada Srbije spremna je da izjednači akcize koje su više za uvoznike cigareta sa onima koji se primenjuju i na domaće proizvođače, ali isto tako mora da podigne i nivo carina za uvozne cigarete, kaže u izjavi za naš program srpski ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić, povodom odbijanja Srbije da potpiše CEFTA sporazum o Srednjeevropskoj zoni slobodne trgovine:„Hrvati očekuju da mi ukinemo diferencijalne akcize, da izjednačimo domaće i strane cigarete, u okolnostima kada je srpska carina na uvoz cigareta 15 procenata. Da vam da upoređenje, hrvatska carina je 38 posto, a u EU je 57 posto. Mi kada bi smanjili akcize, a ne uvećali carine, mi bismo imali jedno potpuno otvoreno, razgolićeno tržište, koje bi dovelo u ozbiljnu krizu velike investitore koje smo uspeli da privučemo u našu zemlju.“
S druge strane, odlazeći ministara finansija Mlađan Dinkić oštro je kritikovao odluku Vlade Srbije da ne potpiše sporazum o Srednjeevropskoj zoni slobodne trgovine:
„Mislim da Parivodić tu loše vodi pregovore. Juče su svi ministri iz G17 plus glasali protiv njegovog predloga da se ne parafira sporazum o slobodnoj trgovini u regionu jer Srbija i srpska preduzeća dobijaju ogroman budući prihod od potpisivanja CEFTA-e. Bila bi katastrofa da Srbija jedina ne potpiše CEFTA-u jer se time stvara slobodno tržište od 55 miliona stanovnika. A bescarinskim izvozom, mi kao jedna od najjačih ekonomija u regionu dobijamo šansu da daleko više profitiramo od svih drugih.“
Istovremeno, Milan Parivodić ističe da je sadašnje stanje za srpsku Vladu potpuno neprihvatljivo i da je hrvatsko tržište cigareta jedno od najzatvorenijih u Evropi:
„Izvoz sa srpskog na hrvatsko tržište je nula. Mi uopšte ne izvozimo na hrvatsko tržište. S druge strane Hrvatska, u ovim sadašnjim uslovima i s ovim diferencijalnim akcizama, izvozi negde oko osam i po do devet miliona evra cigareta na srpsko tržište, sa tendencijom rasta.“
Kada je reč o zaštiti pojedinih prehrambenih proizvoda koje je tražila Bosna i Hercegovina u trgovini sa Srbijom i Hrvatskom, Parivodić naglašava da Srbija, usled dosta tvrdog stava hrvatske delegacije, nije mogla da prihvati korekcije odnosa sa Bosnom, i to ovako objašnjava:
„Mi smo bili spremni da prihvatimo određeni kompromis u smislu korekcije odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, ali Hrvati na to nisu pristali. Kada bi mi pristali na jedan odnos nepovoljniji za nas, to bi onda hrvatske kompanije koje proizvode istu vrstu proizvoda i izvoze ih u Bosnu, dovelo u bitno povlašćeniji položaj u odnosu na nas, tako da mi jednostavno ne možemo da prihvatimo ono što Hrvatska ne prihvata.“
Nepotpisivanje sporazuma i nedostatak kompromisnog rešenja, u ovoj situaciji može doneti samo štetu svim stranama u sporu, smatra ekonomski ekspert Milan Kovačević i podvlači:
„Svakako da bi bolje bilo da mi uspijevamo zaštititi naše tržište, ali čitav smisao nekog regionalnog udruživanja je da se otvorite na neki simetričan način. Morate ili naći kompromis pa postati član ili prosto to niste i onda imate štetu.“
Ukoliko pronađu rešenje do decembra ove godine, Srbija i BiH mogu se pridružiti svim ostalim zemljama regiona koje su sinoć parafirale CEFTA sporazum. Nekadašnji ministar finasija Mlađan Dinkić kaže da uprkos trenutnoj situaciji nije kasno da se greška koju je po njegovom mišljenju napravila Vlada Srbije, ispravi:
„Sramota je što mi jedini nismo parafirali, ali 19. decembra nadam se da ćemo potpisati ovaj sporazum, dakle nadam se da će ova greška biti ispravljena.“
* * * * *
Sporazum o Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine, CEFTA, nisu parafirale BiH i Srbija, svatko iz svojih razloga. S obzirom da Sporazum o CEFTA sadrži i bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini država koje ga zaključuju, pa tako i bilateralne sporazuma koje BiH od ranije ima sklopljene sa Hrvatskom i Srbijom, za BIH su oni nepovoljni jer dovode u neravnopravan položaj domaće proizvođače u odnosu na njihove konkurente iz drugih država u regiji.
Načelnik Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH Nebojša Regoje, pojašnjavajući odluku bh. izaslanstva u Briselu, gdje se parafirao sporazum CEFTA, kaže:
“Zamjenik ministra inostranih poslova Anton Ril je predvodio delegaciju BiH na razgovorima o zaključivanju sporazuma CEFTA i u toku razgovora nije parafirao ovaj sporazum zbog ranije već poznatih problema dovođenja u ravnopravan položaj bh. poljoprivrednih proizvođača u odnosu na proizvođače istih proizvoda iz Republike Hrvatske.”
U Europskoj komisiji, pod čijim se pokroviteljstvom odvijaju razgovori o sporazumu o Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine, kažu da probleme treba prevladati jer su koristi od pristupanja CEFTA-i višestruke. Glasnogovornik Europske komisije u BiH Frane Maroević:
“Nama je žao što nije došlo do potpunog dogovora koji bi značio potpisivanje svih zemalja za sporazum o CEFTA-I. No, ima još uvijek vremena da se nađe rješenje.”
BiH smatra da se sa izaslanstvom Vlade Hrvatske treba sastati u što skorijem roku, te da se sporazum između dvije države izmijeni sukladno sa ranijim zahtjevima BiH, koji su sadržani u odluci Vijeća ministara BiH o zaštitnim mjerama. Navedene izmjene odnose se na režim uvoza poljoprivrednih proizvoda u našu zemlju iz Hrvatske. BiH očekuju razgovori i sa predstavnicima Republike Srbije o izmjeni bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini. Zahtjev za izmjenu ugovora sa Srbijom je svojim sadržajem jednak zahtjevu koji je upućen Republici Hrvatskoj.
Ekonomista Azra Hadžiahmetović za naš radio kaže da smatra da ugovori o slobodnoj trgovini između BiH i Hrvatske, odnosno BiH i Srbije nisu problem:
“Problem je ono što se eventualno pojavljuje u realizaciji tog ugovora, odnosno u praksi ili u trgovini između pojedinih zemalja - i neravnopravan tretman nijedan od ovih ugovora nije predvidio. Hoću da pomenem samo da su i postojeći ugovori otvorili mogućnosti da se ubrza trgovina između zemalja u regiji, a jednako tako da se unificiraju pravila, s obzirom da su se zemlje obavezale potpisujući taj ugovor da će poštovati pravila Svjetske trgovinske organizacije. Neravnopravan tretman u smislu korištenja posebnih netarifnih barijera je prostor za razgovore, odnosno pregovore i eventualno rješavanje nekih sporova na neki način koji je predvidio svaki od tih bilateralnih ugovora. Ja cijenim da to nije i ne može biti razlog za ono što se događa u trgovini, a posebno ne razlog da bi se izbjeglo potpisivanje jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini.”
Načelnik Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH Nebojša Regoje kaže da je za dogovore BiH sa Hrvatskom i Srbijom ostalo još mjesec dana:
“Do 12. decembra očekuju se razgovori između predstavnika Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske kako bi se do tada dogovorile eventualne izmjene u ranije zaključenom bilateralnom sporazumu, tako da još uvijek postoji mogućnost da BiH 19. decembra potpiše ovaj sporazum o CEFTA.”
Iz Ureda visokog predstavnika u BiH, ali i ostalih međunarodnih organizacija, svojevremeno su poručili da će pristup u CEFTA-u za BiH biti ono što je za druge zemlje bilo predsoblje Europske unije.
* * * * *
Proces širenja i funkcioniranja CEFTA-e nije ugrožen, čak ako Srbija i Bosna i Hercegovina ne parafiraju i ne potpišu sporazum - ističe hrvatski pregovarač i tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Vladimir Vranković. Vranković vjeruje da će te dvije zemlje do 19. prosinca, kada je planirano potpisivanje, ipak riješiti svoje unutarnje probleme i pristupiti CEFTA-i. A ako to i ne učine, smatra da je i osam članica dovoljno za normalno funkcioniranje te trgovinske asocijacije.
Glavni hrvatski pregovarač o CEFTA-i, Vladimir Vranković, dao nam je telefonsku izjavu odmah po slijetanju iz Bruxellesa, te naglasio da je proces širenja CEFTA-e ušao u završnu fazu koju, prema njegovim mišljenju, neće usporiti ni činjenica što su Srbija i Bosna i Hercegovina odbile jučer parafirati pripremljeni sporazum:
„Jučer ove dvije zemlje nisu parafirale ovaj ugovor. Budući da su od samog početka sudjelovale u izradi tog ugovora, njima je dana mogućnost da se u konačnici izjasne kada srede unutarnje probleme, koje očito imaju na političkom planu, da se do 12. prosinca 2006. godine jave i odluče da li će pristupiti CEFTA-u ili neće. Bez obzira na njihovo pristupanje, ili ne pristupanje, proces ide dalje jer će osam članica pristupiti potpisivanju ugovora. To je sasvim dovoljno za kvalitetno funkcioniranje predmetne asocijacije.“
Vranković tvrdi kako odluka Srbije i Bosne i Hercegovine da zadrže povlašteni položaj svojim proizvodima, Srbija naftnim i duhanskim, a Bosna i Hercegovina poljoprivrednim, neće ništa promijeniti u dosadašnjim trgovinskim odnosim između Hrvatske i tih zemalja:
„Ništa se neće dogoditi jer mi i dalje imamo bilateralne trgovinske odnose i sa Srbijom i sa Bosnom i Hercegovinom. Ništa se ne mijenja.“
Na upit, zašto se onda inzistira na CEFTA-i, hrvatski pregovarač odgovara:
„Insistira se na CEFTA-i da se ujednače pravila i da se napravi daljnji napredak u liberalizaciji trgovine u regiji.“
