Vanredno

Mehmed Agović

Autor: Mehmed Agović

13. januar/siječanj, 2006.
Bh. ekonomski apsurdi

Bh. ekonomija je, vjerovatno, unikatan primjer u svjetskoj praksi s obzirom na njene apsurdne ekonomske pokazatelje. Ta država ostvaruje izraženo negativan trgovinski bilans, proizvodnja stagnira, broj nezaposlenih je skoro jednak onima koji rade. S druge strane, devizne rezerve zemlje kontinuirano rastu kao i prihodi poslovnih banaka.
8. decembar/prosinac, 2005.
Niska bh. konkurentnost

Prema procjeni Svjetskog ekonomskog foruma konkurentna sposobnost bosanskohercegovačke privrede, za razliku od ostalih zemalja u regionu, drastično je smanjena u odnosu na prošlogodisnji period. Od ukupno 117 zemalja u Globalnom izvještaju o konkurentnosti, BiH je rangirana na 95 mjesto što je pogoršanje čak za 14 stepenica na toj rang listi. O razlozima i posljedicama takvog stanja za Radio Slobodna Evropa govori Jennifer Blanke, pomoćnik direktora Globalnog programa konkurentnosti u Svjetskom ekonomskom forumu.
3. novembar/studeni, 2005.
Nastojaću da lideri sami donose odluke

Vlada Njemačke je prosle sedmice zvanično predložila Christiana Schwarz-Schillnga za novog Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa on je nagovijestio metod rada ukoliko bude i zvanično postavljen za nasljednika Paddya Ashdowna.
9. juni/lipanj, 2005.
Diskreditirati ideologiju genocida

Nedavno objavljeni video snimci pogubljenja srebreničkih Bošnjaka, zbog svoje dramatičnosti i očigednosti predstavljaju važan detalj u mozaiku utvrđivanja činjenica i odgovrnosti za rat u BiH, ocjenjuje Norman Cigar, profesor strateških sudija na Američkom mornaričkom univerzitetu u Virdžiniji.
6. maj/svibanj, 2005.
10 godina Daytona: Regionalizacija funkcionalno rješenje

Doris Pack, predsjedavajuća delagacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugositočne Evrope, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa upozorava kako je krajnje vrijeme da medjunarodna zajednica poduzme odlučne mjere i pomogne BiH u ustavnoj organizaciji te zemlje u skladu sa evropskim standardima. Gospodja Pack predlaže regionalizaciju BiH u dva nivoa vlasti, što bi moglo državu učiniti funkcionalnijom i održivom.
7. april/travanj, 2005.
10 godina Daytona: Osamostaljivanja entiteta najgore rješenje

Profesor Hans-Joachim Giessman, direktor Instituta za mir i sigurnosnu politku u Hamburgu, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa ističe da bez reformisanja ukupnog sektora sigurnosti u BiH ta zemlja nema adekvatne pretpostavke za uključivanje u euroatlantske integarcije. “BiH je veći faktor nestabilnosti u regionu sto je manje integrisana u strukture regionalne i Evropske kooperacije. Što je više BiH integrisana, biće manje mogućnosti za konflikte unutar zemlje. Institucionalni problem postojanja podijeljene sigurnosne strukture u zemlji, nesumnjivo je, permanenatan rizik izazivanja nestabilnosti”, kaže professor Giessmann.
17. februar/veljača, 2005.
Tri suključara za Ustav BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Borislav Paravac, ocijenio je da će formiranjem nove Vlade RS biti razriješena kriza u tom entitetu. On ne podržava inicijative za promjenu Ustava BiH kojima bi se dovelo u pitanje postojanje i nadležnosti entiteta.
8. februar/veljača, 2005.
Predsjednik umjesto Predsjedništva

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović najavio je skoro formulisanje prijedloga ustavnih promjena kojima bi se razbila dosadašnja blokada rada državnih institucija. U Razgovoru za Radio Slobodna Evropa on je rekao da osnovu prijedloga čini koncept decentralizirano organizirane države na tri nivoa vlasti.
12. januar/siječanj, 2005.
Imamo ustavni sistem koji stvara krize

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SDA, Sulejman Tihić, ocjenjuje za naš radio da je aktuelna blokada rada državnih institucija u BiH koju su organizovano poduzele sve političke stranke iz Republike Srpske, teško rješiva u okviru aktuelnih dejtonskih ustavnih rješenja.
9. decembar/prosinac, 2004.
Samo ujedinjena BiH može se pridružiti EU

Povodom devetogodišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma za Radio Slobodna Evropa govori Carlos Westendorp, bivši Visoki predstavnik u BiH. Španski diplomata govori o važnosti kažnjavanja odgovornih za ratne zločine, jedinstvenoj BiH kao uslovu za ulazak u Evropu, te o perspektivi institucije Visokog predstavnika u toj državi.
2. decembar/prosinac, 2004.
SAD i Evropa se slažu oko političke budućnosti Balkana

Direktor Instituta za sigurnosne studije Evropske unije, Nicole Gnesotto, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da će prenos mirovne misije u BiH sa NATO na EU omogućiti brzi put toj državi ka evropskim integracijama. Gnesotto je uvjerenja da će Evropske snage tokom svog trogodišnjeg manadata u BiH definitivno okončati posao medjunarodnog mirovnog prisustva u toj državi, što uključuje i hapšenje osumnjičenih za ratne zločine.
20. novembar/studeni, 2004.
Od sljedeće godine BiH više neće trebati Visokog predstavnika

Na devetu godišnjicu od sklapanja Daytonskog sporazuma (21. novembar 1995, Dayton, Ohio), bivši Visoki predstavnik u BiH, austrijski ambasador Wolfgang Petritsch, govori za naš program o dometima ovog sporazuma, odnosno o neophodnosti promjene institucionalnih okvira u BiH koji su primjereni izazovima moderne Evrope.
17. oktobar/listopad, 2004.
Dekonstruiranje prevlađujućih znanja je milenijski pothvat

Međunarodni forum Bosna, čiji je predsjednik dr. Rusmir Mahmutćehajić gost našeg programa, obilježava sedam godina djelovanja kao nevladina organizacija koja okuplja brojne pojedince i ustanove iz zemlje i inostranstva, opredijeljene za gradnju bosanskohercegovačke budućnosti kao skladnog i jedinstvenog društva, utemeljenog na najvišim ljudskim pravima i postojanog demokratskog projekta. U brojnim projektima koje je organizovao Forum Bosna, učestvovalo je više od 25 hiljada ljudi iz zemlje i svijeta. Cijeli taj poduhvat smjera uticati na promjenu postojećih znanja, stavova i ponašanja bosanskohercegovačkog društva, te njegovoj politici, kulturi i ekonomiji.
16. avgust/kolovoz, 2004.
Najveći hendikep BiH je Visoki predstavnik

Renomirani sarajevski pozorišni umjetnik Josip Pejaković odnedavno nastupa u BiH i kao aktivni politički djelatnik – alternativni Visoki predstavnik. „Ja nemam ambicija da politički profitiram, ali imam ambicija da ulozi Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH odbrojavam dane. Dakle, po meni, više od godinu dana ta funkcija ne bi trebala biti prisutna u BiH."
9. avgust/kolovoz, 2004.
Rezultati nacionalističkih stranaka su katastrofalni

Predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH), zastupnik u državnom Parlamentu, redovni profesor Sarajevskog univerziteta, Zlatko Lagumdžija: Ukoliko građani BiH na svojevrsnom referendumu daju negativan glas aktuelnim vlastima kroz lokalne izbore, onda će to biti povod i međunarodnoj zajednici i Visokom predstavniku da vidi i shvati da je njegov projekat podrške njegovim licenciranim reformatorima propao.

XS

SM

MD

LG