ČOVIĆ: Dosadašnji ustroj Bosne i Hercegovine je ekonomski krajnje neracionalan, a samim tim i politički neodrživ u dužem vremenskom periodu ispred nas, tako da evidentno trebamo ući u rasprave oko funkcioniranja vlasti. Ja osobno sam zagovornik ideje da sadašnjih pet razina vlasti koje postoje, smanjimo na tri razine vlasti, znači državu, općinu i jednu središnju razinu vlasti između njih, s tim da sam jednako tako zagovornik jedne snažne decentralizacije države, upravo ka općinama.
Sad je ostalo pitanje što je to ta središnja razina, odnosno srednja razina vlasti. Tu ima više rješenja i mislim da bi dobro bilo kad bi stvarno konačno došli do nekakvog preustroja države do kraja godine ili eventualno do idućih općih izbora koji su naredne godine, odmah u startu isključiti neka konačna rješenja, jer to bi odmah u startu stvorilo problem oko pregovaranja. Ja vam moram kazati da smo mi već krenuli, i tu je HDZ inicijator, i mislim da bi se u narednih sedam-osam dana održali razgovori sa par jačih opozicijskih stranaka u Parlamentu Bosne i Hercegovine, sa samo jednom temom – da sjednemo zajedno za sto i da pokušamo raspravljati o racionalnostima u funkcioniranju državnog aparata ili ustroja Bosne i Hercegovine i tako dalje. Moja bi želja bila da u jednom kontinuitetu u narednih desetak-dvanaest mjeseci dođemo i do konačnog cilja, a to je ovaj preustroj države na drugačijem modelu.
Osim ovoga, siguran sam da međunarodna zajednica ima jedan svoj projekt, svoj plan aktivnosti, što u Bosni i Hercegovini, što zvan BiH, kako bi se ova pitanja stavila kao prioritet za rješavanja u ovom vremenskom ciklusu do narednih općih izbora. Ja sam tu optimista, da mi možemo doći do jednog zajedničkog rješenja i da ono bude prihvaćeno u našem Parlamentu, a vjerujem da bi time apsolutno otvorili vrata budućnosti Bosne i Hercegovine.
RSE: Kakvog karaktera bi trebao da bude nivo vlasti između državnog i opštinskog? Hoće li imati naglašenu karakteristiku državnosti, kao što je sada imaju entiteti?
ČOVIĆ: Da li će se nekakva razina vlasti nazvati entitetom, federalnom jedinicom, regionom, županijom ili kantonom, to je manje bitno, bitan je sadržaj. Ja ne mislim da ta razina vlasti treba imati neku snažnu izvršnu, odnosno zakonodavnu vlast. Treba imati svoju multietničku dimenziju, evo da tu ne ostane nikakva dvojba.
RSE: Činjenica je da aktuelni dejtonski ustav generiše permanentnu krizu, nacionalnu neravnopravnost. Da li biste Vi voljeli da Vas na čelo države biraju svi građani u Bosni i Hercegovini, a ne samo Hrvati?
ČOVIĆ: Apsolutno. Mislim prije svega da je to pitanje građanskih sloboda i prava. Nezamislivo je da ovo ovako dalje funkcionira. Ne vjerujem da će se desiti već na narednim općim izborima, kada se bude birao ili član Predsjedništva ili Predsjedništvo ili predsjednik države, iako ima i takvih zagovora, i ja sam jedan od zagovornika toga, ali mislim da model po kojem se biralo i koji smo do sada imali ne može ostati, jer se time uvijek isključuje pola države, odnosno građani jednog dijela države ako gledamo kroz dva entiteta, od kojih svaki čini otprilike pedeset posto teritorije Bosne i Hercegovine. Dakle, skoro polovina građana je formalno isključena iz tog procesa samo zato što ne pripadaju određenom narodu. Ja sam veliki zagovornik toga da u tom smislu promijenimo izborni zakon.
Pa čak, evo, jedna od ideja je i ta da ubuduće imamo predsjednika Bosne i Hercegovine. Ako bi se dogovorili oko funkcioniranja vlasti i uređenja države na jednom drugačijem, jednostavnijem, racionalnijem modelu, vjerujem da je onda apsolutno provedljivo i ovo. Bit će tu jako mnogo iskušenja, proturječnosti i tako dalje, međutim mi nemamo previše vremena. Mislim da će nas naša upornost i jedno jasno opredjeljenje gdje želimo živjeti natjerati da pravimo brze promjene.
RSE: Smatrate li da aktuelna vlast u Bosni i Hercegovini može samostalno sve to realizovati, da može djelovati bez prisustva institucije Visokog predstavnika?
ČOVIĆ: Na našu žalost smo već deset godina pod okriljem međunarodnih institucija koje nam pomažu, i ne samo pomažu, nego su one postale na neki način te koje provode značajan dio aktivnosti koje proističu iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ono što je problem, bojim se da se jedan dio nas navikao na takav vid i način ponašanja. Čak mislim da jednom dobrom dijelu političara to i odgovara. Na taj način izbjegavaju bilo kakvu odgovornost za ono što bi mi trebali raditi. Uvjeren sam da je došlo vrijeme da se i taj odnos apsolutno promijeni i da s jedne dimenzije, evo kazat ćemo protektorske ili poluprotektorske, pređemo u fazu da uistinu imamo partnerstvo sa međunarodnom zajednicom, a da svi oni koji su izabrani – članovi Predsjedništva, članovi parlamenta na razini države, Vijeća ministara i svih drugih razina vlasti, rade svoje posao, a da predstavnici međunarodne zajednice, za koje ja vjerujem da će još dugo biti zajedno s nama ovdje, imaju jedan potpuno drugačiji mandat. Mandat u kojem će nas ohrabrivati na jednoj parterskoj osnovi pomoći da što prije uđemo u Evropsku uniju.
Nezamisliv je naš put ka Evropskoj uniji ili recimo Partnerstvu za mir kao jednoj prelaznoj fazi za ulazak u NATO, a da imamo ovakvo ustavno uređenje, u kojem imamo i tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ja mislim da jedno s drugim ne može koegzistirati.
RSE: Da li je Visoki predstavnik zapravo smetnja ulasku Bosne i Hercegovine u euroatlantske integracije?
ČOVIĆ: Teoretski da, a praktično, kažem, mi smo se pomalo navikli na jednu takvu instituciju, ali ja sam duboko uvjeren da je došlo krajnje vrijeme da se oslobodimo jednog takvog pristupa ovdje i da moramo preuzeti odgovornost na sebe. Ako mi stvarno nismo spremni za Evropsku uniju za tri godine ili pet, kako bi priželjkivali, onda trebamo pokazati svojim radom za koje vrijeme smo to spremni uraditi.
Sad je ostalo pitanje što je to ta središnja razina, odnosno srednja razina vlasti. Tu ima više rješenja i mislim da bi dobro bilo kad bi stvarno konačno došli do nekakvog preustroja države do kraja godine ili eventualno do idućih općih izbora koji su naredne godine, odmah u startu isključiti neka konačna rješenja, jer to bi odmah u startu stvorilo problem oko pregovaranja. Ja vam moram kazati da smo mi već krenuli, i tu je HDZ inicijator, i mislim da bi se u narednih sedam-osam dana održali razgovori sa par jačih opozicijskih stranaka u Parlamentu Bosne i Hercegovine, sa samo jednom temom – da sjednemo zajedno za sto i da pokušamo raspravljati o racionalnostima u funkcioniranju državnog aparata ili ustroja Bosne i Hercegovine i tako dalje. Moja bi želja bila da u jednom kontinuitetu u narednih desetak-dvanaest mjeseci dođemo i do konačnog cilja, a to je ovaj preustroj države na drugačijem modelu.
Osim ovoga, siguran sam da međunarodna zajednica ima jedan svoj projekt, svoj plan aktivnosti, što u Bosni i Hercegovini, što zvan BiH, kako bi se ova pitanja stavila kao prioritet za rješavanja u ovom vremenskom ciklusu do narednih općih izbora. Ja sam tu optimista, da mi možemo doći do jednog zajedničkog rješenja i da ono bude prihvaćeno u našem Parlamentu, a vjerujem da bi time apsolutno otvorili vrata budućnosti Bosne i Hercegovine.
RSE: Kakvog karaktera bi trebao da bude nivo vlasti između državnog i opštinskog? Hoće li imati naglašenu karakteristiku državnosti, kao što je sada imaju entiteti?
ČOVIĆ: Da li će se nekakva razina vlasti nazvati entitetom, federalnom jedinicom, regionom, županijom ili kantonom, to je manje bitno, bitan je sadržaj. Ja ne mislim da ta razina vlasti treba imati neku snažnu izvršnu, odnosno zakonodavnu vlast. Treba imati svoju multietničku dimenziju, evo da tu ne ostane nikakva dvojba.
RSE: Činjenica je da aktuelni dejtonski ustav generiše permanentnu krizu, nacionalnu neravnopravnost. Da li biste Vi voljeli da Vas na čelo države biraju svi građani u Bosni i Hercegovini, a ne samo Hrvati?
ČOVIĆ: Apsolutno. Mislim prije svega da je to pitanje građanskih sloboda i prava. Nezamislivo je da ovo ovako dalje funkcionira. Ne vjerujem da će se desiti već na narednim općim izborima, kada se bude birao ili član Predsjedništva ili Predsjedništvo ili predsjednik države, iako ima i takvih zagovora, i ja sam jedan od zagovornika toga, ali mislim da model po kojem se biralo i koji smo do sada imali ne može ostati, jer se time uvijek isključuje pola države, odnosno građani jednog dijela države ako gledamo kroz dva entiteta, od kojih svaki čini otprilike pedeset posto teritorije Bosne i Hercegovine. Dakle, skoro polovina građana je formalno isključena iz tog procesa samo zato što ne pripadaju određenom narodu. Ja sam veliki zagovornik toga da u tom smislu promijenimo izborni zakon.
Pa čak, evo, jedna od ideja je i ta da ubuduće imamo predsjednika Bosne i Hercegovine. Ako bi se dogovorili oko funkcioniranja vlasti i uređenja države na jednom drugačijem, jednostavnijem, racionalnijem modelu, vjerujem da je onda apsolutno provedljivo i ovo. Bit će tu jako mnogo iskušenja, proturječnosti i tako dalje, međutim mi nemamo previše vremena. Mislim da će nas naša upornost i jedno jasno opredjeljenje gdje želimo živjeti natjerati da pravimo brze promjene.
RSE: Smatrate li da aktuelna vlast u Bosni i Hercegovini može samostalno sve to realizovati, da može djelovati bez prisustva institucije Visokog predstavnika?
ČOVIĆ: Na našu žalost smo već deset godina pod okriljem međunarodnih institucija koje nam pomažu, i ne samo pomažu, nego su one postale na neki način te koje provode značajan dio aktivnosti koje proističu iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ono što je problem, bojim se da se jedan dio nas navikao na takav vid i način ponašanja. Čak mislim da jednom dobrom dijelu političara to i odgovara. Na taj način izbjegavaju bilo kakvu odgovornost za ono što bi mi trebali raditi. Uvjeren sam da je došlo vrijeme da se i taj odnos apsolutno promijeni i da s jedne dimenzije, evo kazat ćemo protektorske ili poluprotektorske, pređemo u fazu da uistinu imamo partnerstvo sa međunarodnom zajednicom, a da svi oni koji su izabrani – članovi Predsjedništva, članovi parlamenta na razini države, Vijeća ministara i svih drugih razina vlasti, rade svoje posao, a da predstavnici međunarodne zajednice, za koje ja vjerujem da će još dugo biti zajedno s nama ovdje, imaju jedan potpuno drugačiji mandat. Mandat u kojem će nas ohrabrivati na jednoj parterskoj osnovi pomoći da što prije uđemo u Evropsku uniju.
Nezamisliv je naš put ka Evropskoj uniji ili recimo Partnerstvu za mir kao jednoj prelaznoj fazi za ulazak u NATO, a da imamo ovakvo ustavno uređenje, u kojem imamo i tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ja mislim da jedno s drugim ne može koegzistirati.
RSE: Da li je Visoki predstavnik zapravo smetnja ulasku Bosne i Hercegovine u euroatlantske integracije?
ČOVIĆ: Teoretski da, a praktično, kažem, mi smo se pomalo navikli na jednu takvu instituciju, ali ja sam duboko uvjeren da je došlo krajnje vrijeme da se oslobodimo jednog takvog pristupa ovdje i da moramo preuzeti odgovornost na sebe. Ako mi stvarno nismo spremni za Evropsku uniju za tri godine ili pet, kako bi priželjkivali, onda trebamo pokazati svojim radom za koje vrijeme smo to spremni uraditi.
