Šefica biroa Radija Slobodna Evropa u Podgorici.
Nakon jučerašnjeg prijema Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine u Partnerstvo za mir otvara se niz pitanja od toga zbog čega su Sjedinjene Američke Države isforsirale njihov zajednički bezuslovni prijem, do toga kako će ove tri zemlje sarađivati uokviru Partnerstva s obzirom na čitav niz međusobno neriješenih pitanja. O tome smo razgovarali sa Nerzukom Ćurkom, sarajevskim profesorom političkih nauka i specijalistom za pitanja geopolitike, međunarodnih odnosa i sigurnosti.
Bosna i Hercegovina podnijela je 1993. međunarodnom sudu pravde u Hagu tužbu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, tražeći odštetu zbog agresije i genocida i optužujući tadašnje vlasti za kršenje međunarodnih konvencija u oružanom sukobu, genocid i kršenje ljudskih prava. Proces je prenesen na državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, a 9. maja ove godine je okončan, te preostaje da se čeka presuda. Ovih dana je saopšteno da Bosna i Hercegovina ostaje pri tužbi za genocid i protiv Crne Gore bez obzira što je došlo do državnog razdvajanja sa Srbijom.
Nedavna posjeta kosovskog premijera Agima Čekua Podgorici izazvala je lavinu optužbi zvaničnog Beograda, od tvrdnji srpskog premijera Vojislava Koštunice da su potezi Crne Gore usmjereni protiv suvereniteta Srbije do kvalifikacija o izdajničkim potezima premijera Đukanovića U kojoj mjeri su oštra reagovanja Beograda bila namijenjena srpskoj javnosti, te kakve su njihove implikacije na pregovore koji se, uz posredništvo međunarodne zajednice, vode između Beograda i Prištine? O tome smo razgovarali sa Škeljzenom Malićijem, političkim analitičarem iz Prištine.
Crna Gora mora biti vrlo oprezna u strategiji razvoja turizma, koji ne bi smio ići u pravcu građenja mega hotela i velikih apartmanskih naselja, kaže u intervjuu za naš program Pave Župan Rusković, članica Strateškog odbora Svjetske turističke organizacije i bivša ministrica u Vladi Hrvatske.
Memorandum o saradnji u oblasti evropskih integracija između Crne Gore i Srbije, trebalo bi da bude zvanično potpisan sljedećeg mjeseca. Da li je potpisivanje dokumenta pod uticajem Brisela, te da li u srpskoj Vladi ima otpora najavljenoj saradnji, neke su od tema, o kojima je sa Tanjom Miščević, direktorom Kancelarije Vlade Srbije za pridruživanje Evropskoj uniji, razgovarala Slavica Brajović.
Iako su prije četiri godine sve partije, osim Socijalističke narodne partije, potpisale Deklaraciju koja predviđa da se učešće žena u parlamentu poveća na bar 25%, nakon ovogodišnjih septembarskih izbora njihov broj smanjen je na ispod 10%. Zašto je u Crnoj Gori pored brojnih aktivnosti tako mali broj žena na mjestima gdje se odlučuje? O tome smo, uz ostalo, razgovarali sa Sonjom Lokar, predsjednicom Radne grupe za jednakost polova pri Paktu stabilnosti.
Iako su do prije par mjeseci Crna Gora i Srbija živjele u državnoj zajednici, odlazak Mila Đukanovića, koji je dominantno uticao na sudbinu srpsko-crnogorskih odnosa od sukoba sa Miloševićem do konačnog razdruživanja na referendumu, zvanični Beograd ispratio je potpunim mukom. Nenad Prokić, jedan od vodećih srpskih intelektualaca, objašnjava u kolikoj je mjeri to posljedica animoziteta dijela srpskih vlasti prema Đukanoviću, a u kolikoj činjenice da je Crna Gora srpskim vlastima bila samo alibi za ostvarenje sopstvenih interesa.
U sklopu serijala „Crna Gora i region“, politikolog Tanja Topić govori o međuzavisnosti zahtjeva Republike Srpske i dijela opozicije u Crnoj Gori za specijalnim odnosima sa Srbijom, te implikacijama takvih inicijativa po stabilnost regiona.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić analizira neočekivanu, a gotovo pasivnu poziciju Srbije u odnosu na prve crnogorske parlamentarne izbore od obnavljanja nezavisnosti. Izuzetak je jedino Srpska radikalna stranka.
Zvaničan zahtjev Crne Gore za prijem u Partnerstvo za mir koji se smatra prvom stepenicom ka NATO Savezu otvara, između ostalog i pitanje u kolikoj mjeri prisustvo Rusije, čije firme kontrolišu gotovo polovinu crnogorske privrede, može komplikovati put Crne Gore u evroatlantske institucije. To je bila i jedna od tema razgovora sa profesorom Političkih nauka zagrebačkog Sveučilišta i predsjednikom Atlantskog saveza Hrvatske Radovanom Vukadinovićem.
Dokumentarni film o deportaciji bosanskohercegovačkih izbjeglica koje je crnogorska vlast u proljeće ’92. godine nezakonito deportovala snagama Radovana Karadžića i od kojih je većina kasnije ubijena, pod naslovom „Karneval“, sarajevskog reditelja Alena Drljevića, rađen po knjizi Šekija Radončića „Kobna sloboda“, premijerno je prikazan na Sarajevskom Filmskom Festivalu. Film traje 75 minuta, a sniman je u Švedskoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori i predstavlja pokušaj da se rasvijetli, kako je autor knjige Radončić rekao, sramni zločin tadašnje crnogorske vlasti.
Predsjednik Komiteta pravnika za ljudska prava, Biljana Kovačević Vučo, smatra da je neposredno angažovanje lidera radikala iz Srbije Tomislava Nikolića u izborni proces u Crnoj Gori pokušaj vladajuće srpske elite da utiče na politička kretanja u Crnoj Gori.
U intervjuu za RSE Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog komiteta, govori o vjerovanju Hrvatske u sposobnost Crne Gore da adekvatno sudi u slučajevima ratnih zločina na dubrovačkom ratištu, o mogućim implikacijama na javno mnjenje obje države, kao i na buduće hrvatsko crnogorske odnose.
Izjava visokog ruskog diplomate Jurija Bičkova da Crna Gora ne treba da ulazi u NATO, osim što je izazvala brojne,uglavnom negativne komentare u Podgorici, bila je i povod za razgovor sa predsjednikom Atlantskog saveza Srbije, majorom Veljkom B. Kadijevićem, koji za Radio Slobodna Evropa kaže da će Crna Gora najvjerovatnije do kraja 2007. ući u NATO program Partnerstvo za mir.
Nedavna odluka crnogorskog Ustavnog suda da odbaci odredbe Zakona o manjinama prema kojima bi u skladu sa predreferendumskim obećanjima manjinski narodi imali zagarantovane poslaničke madate, aktuelizovala je, između ostalog, pitanje položaja Bošnjaka u Crnoj Gori. Kako na njihov položaj gledaju u Sarajevu? O tome smo razgovarali sa doktorom političkih nauka iz Bosne i Hercegovine Šaćirom Filandrom, direktorom „Preporod“-a, najstarije institucije kulture kod Bošnjaka.
Nekadašnji Titov omladinac i komuistički lider kosovskih Albanaca Azem Vlasi, sada je ugledni prištinski advokat, a donedavno je bio i savjetnik sada već bivšeg premijera Kosova, Bajrama Kosumija. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa Azem Vlasi ocjenjuje , uz ostalo, da Crna Gora nikada nije imala "destruktivnu poziciju u odnosu na rešavanje pitanja statusa Kosova niti neki stav koji bi iritirao Srbiju". U Beogradu, međutim, navodi Vlasi, smatraju još uvek da ide na štetu Srbije "ko god gradi dobre međususedske odnose u regionu."
Nešto više od mjesec prošlo je od referenduma nakon kojeg su Srbija i Crna Gora poslije 88 godina zajedništva postale samostalne države. Kakvi su odnosi danas, hoće li biti političkih posljedica za snage koje su najavljivale fatalističke scenarije državnog razlaza i kako će se razvijati odnosi između zvaničnog Beograda i Podgorice. O ovome razgovaramo sa profesorom Žarkom Koraćem, bivšim potpredsjednikom Đinđićeve vlade.
Pred crnogorskim sudovima trenutno se vodi tridesetak procesa po tužbama porodica deportovanih bosanskohercegovačkih izbjeglica koje su crnogoske vlasti 1992. izručile vojsci bosanskih Srba i koji su kasnije ubijeni u fočanskim logorima i okolini. Oktobra prošle godine pokrenuta je i istraga protiv šestorice tadašnjih policijskih funkcionera koji se sumnjiče za učešće u deportaciji. Kako procese ostvarivanja prava oštećenih porodica, koji su počeli prije skoro dvije godine i još traju, ocjenjuju u Helsinškom komitetu za ljudska prava BiH čućemo od predsjednika Komiteta, Srđana Dizdarevića.
Sa Biljanom Vankovskom, profesorom makedonskog Univerziteta, razgovarali smo o bezbjednosnom aspektu iz regionalnog ugla. Tema „Pridruživanje Crne Gore Jadranskoj povelji“ koja podrazumijeva vojno bezbjednosnu saradnju Hrvatske, Makedonije i Albanije pod pokroviteljstvom SAD-a.
U razgovoru sa gostom u rubrici Online, predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, otkrivamo šta su naredni politički potezi crnogorskih vlasti, nakon što se narod ove zemlje na referendumu krajem maja opredijelio za državnu nezavisnost.
Učitajte više sadržaja...
