RSE: Gospodine Puhovski, kako ocjenjujete činjenicu da će pravosudni organi Hrvatske ustupiti crnogorskim sudovima slučajeve optuženih za ratne zločine na dubrovačkom ratištu. Naime, vjerujete li da Crna Gora može adekvatno procesuirati te slučajeve, s obzirom da se radi o njenim građanima?
PUHOVSKI: Na drugi dio pitanja odgovor bi bio vjerojatno da niko još ne može, ali se mora početi da bi to postalo moguće. Tako je bilo i u Beogradu i u Zagrebu i u Sarajevu. Tako treba biti i u Podgorici. Takvih presedana još nije bilo u ozbiljnijim primerima u Crnoj Gori, a pokazalo se da je veoma korektno proveden proces u Beogradu, da su barem dva procesa u Hrvatskoj provedena dosta korektno. To se može učiniti i Crna Gora kada je preuzela obavezu i prava države treba po tim pravilima i ponašati. Vjerujem da će to biti moguće. S druge strane, mnogi procesi koji su u Hrvatskoj provođeni protiv Srba i Crnogoraca u ’90.-im godinama nisu bili, da se veoma blago izrazim, sasvim korektni jer su katkada za sat i pol suđenja ljudi u odsutnosti bili osuđivani na deset ili dvadeset godina kazni i zbog toga je, takođe, dobro da se neka korekcija uvede.
RSE: Imate li rezervi prema predstojećim suđenjima s aspekta činjenice da je dio aktuelne vlasti bio na vlasti i početkom ’90.-ih i kada je izvršena agresija na Dubrovnik?
PUHOVSKI: Dogodilo se u Crnoj Gori nešto što mi izvana ne možemo vjerojatno u svoj oštrini koja bi bila potrebna komentirati, ali se Crna Gora zadnjih godina ponaša otprilike kao Austrija nakon Drugog svjetskog rata, proglašava se prvom žrtvom, a ne partnerom u agresiji. To je prihvatio veliki dio Evrope, to su prihvatili mnogi u Hrvatskoj, to su prihvatili i mnogi među samim Crnogorcima. Ako to i nije sasvim istina, a mislim da nije sasvim istina, barem će ljude natjerati na neki način ponašanja koji bi morao biti civilizovaniji od onoga koji smo ranije imali prilike doživjeti.
RSE: Mislite li da postoji objektivna opasnost da presude, bez obzira kolike budu, u hrvatskoj javnosti budu doživljene kao preblage, odnosno u crnogorskoj javnosti budu doživljene kao prestroge, da niko ne bude zadovoljan?
PUHOVSKI: Postoji staro pravilo da sa poštenim sucima nitko nije zadovoljan i tu ima nešto istine. Ali u osnovi se u Hrvatskoj prihvatilo stajalište od priprava za referendum na dalje, da su Crnogorci saveznici, nije rečeno, uvijek je implicirano, protiv Srba. U Crnoj Gori, takođe, je prihvaćeno da su Hrvati saveznici protiv tih istih, tako da će vjerujem većina ovako politički orijentiranog javnoga mnjenja prihvatiti te optužbe, pa onda i presude, a uvijek će biti radikala, i sad sa normalizacijom to će Crna Gora uskoro iskusiti će biti mnogo manje radikala, ali će zato biti mnogo oštriji, mnogo glasniji koji će izražavati nezadovoljstvo, dapače živjeti od nezadovoljstva takvim presudama.
RSE: Šta ako u Hrvatskoj ne budu zadovoljni? Bilo dinamikom vođenja procesa, bilo epilogom tih suđenja. Da li se onda ide na neku veću istancu?
PUHOVSKI: Ne vjerujem da će u Hrvatskoj itko ozbiljno biti nezadovoljan. Političko vodstvo želi podržati Crnu Goru i pomoći joj, a i ova osviještena desnica je sretna da se bilo koji proces odvija što je moguće polaganije da bi mogli dokazivati kako u Hrvatskoj treba tako nešto činiti. Tako da tu ne vidim velikih poteškoća i mislim da je sad stvar dosta blizu jednoj vrsti javnoga smirivanja.
RSE: U kolikoj mjeri će kvalitet ovih procesa odrediti buduće odnose Crne Gore i Hrvatske?
PUHOVSKI: Mislim da je to ne važno za buduće odnose. Budući odnosi su postavljeni strategijski kao način pomoći Crnoj Gori da se osamostali. U tom uopće nema spora i morali bi se mnogo veće nepodopštine dogoditi da se ti odnosi na neki način dovedu u sumnju. Najbolji primer za to jest da je morska granica sa Crnom Gorom koja je manje precizna i jasno određena nego što je ona sa Slovenijom, koja je čitavo vrijeme bila hrvatski saveznik, a svako ljeto imamo nekoliko tjedana cirkusa u vezi sa tih dva, tri kvadratna kilometra morske površine na granici sa Slovenijom. O granici sa Crnom Gorom se nikada ne govori.
RSE: Da li će Hrvatski helsinški komitet imati svog posmatrača ovih suđenja?
PUHOVSKI: Ovisi o kojim će se točno slučajevima raditi. Mi ćemo najvjerovatnije se ponašat kao što smo se i do sada ponašali, a to je da ćemo ostaviti da rade organizacije s kojima surađujemo, a to bi u ovom slučaju bio Crnogorski helsinški komitet.
RSE: Koliko mislite da će biti procesuirano slučajeva. Imate li neke preciznije podatke o kolikom broju optužnica se radi?
PUHOVSKI: Ne može se precizno znati. Po onome što ja znam radi se o nekoliko desetaka optužnica, to je sigurno. Koje će od njih biti procesuirane, videćemo. Osobno bi smatrao velikim napretkom na svim stranama i pravnim i političkim i moralnim napretkom kada bi dvadesetak ili tridesetak korektnih procesa bilo provedeno.
PUHOVSKI: Na drugi dio pitanja odgovor bi bio vjerojatno da niko još ne može, ali se mora početi da bi to postalo moguće. Tako je bilo i u Beogradu i u Zagrebu i u Sarajevu. Tako treba biti i u Podgorici. Takvih presedana još nije bilo u ozbiljnijim primerima u Crnoj Gori, a pokazalo se da je veoma korektno proveden proces u Beogradu, da su barem dva procesa u Hrvatskoj provedena dosta korektno. To se može učiniti i Crna Gora kada je preuzela obavezu i prava države treba po tim pravilima i ponašati. Vjerujem da će to biti moguće. S druge strane, mnogi procesi koji su u Hrvatskoj provođeni protiv Srba i Crnogoraca u ’90.-im godinama nisu bili, da se veoma blago izrazim, sasvim korektni jer su katkada za sat i pol suđenja ljudi u odsutnosti bili osuđivani na deset ili dvadeset godina kazni i zbog toga je, takođe, dobro da se neka korekcija uvede.
RSE: Imate li rezervi prema predstojećim suđenjima s aspekta činjenice da je dio aktuelne vlasti bio na vlasti i početkom ’90.-ih i kada je izvršena agresija na Dubrovnik?
PUHOVSKI: Dogodilo se u Crnoj Gori nešto što mi izvana ne možemo vjerojatno u svoj oštrini koja bi bila potrebna komentirati, ali se Crna Gora zadnjih godina ponaša otprilike kao Austrija nakon Drugog svjetskog rata, proglašava se prvom žrtvom, a ne partnerom u agresiji. To je prihvatio veliki dio Evrope, to su prihvatili mnogi u Hrvatskoj, to su prihvatili i mnogi među samim Crnogorcima. Ako to i nije sasvim istina, a mislim da nije sasvim istina, barem će ljude natjerati na neki način ponašanja koji bi morao biti civilizovaniji od onoga koji smo ranije imali prilike doživjeti.
RSE: Mislite li da postoji objektivna opasnost da presude, bez obzira kolike budu, u hrvatskoj javnosti budu doživljene kao preblage, odnosno u crnogorskoj javnosti budu doživljene kao prestroge, da niko ne bude zadovoljan?
PUHOVSKI: Postoji staro pravilo da sa poštenim sucima nitko nije zadovoljan i tu ima nešto istine. Ali u osnovi se u Hrvatskoj prihvatilo stajalište od priprava za referendum na dalje, da su Crnogorci saveznici, nije rečeno, uvijek je implicirano, protiv Srba. U Crnoj Gori, takođe, je prihvaćeno da su Hrvati saveznici protiv tih istih, tako da će vjerujem većina ovako politički orijentiranog javnoga mnjenja prihvatiti te optužbe, pa onda i presude, a uvijek će biti radikala, i sad sa normalizacijom to će Crna Gora uskoro iskusiti će biti mnogo manje radikala, ali će zato biti mnogo oštriji, mnogo glasniji koji će izražavati nezadovoljstvo, dapače živjeti od nezadovoljstva takvim presudama.
RSE: Šta ako u Hrvatskoj ne budu zadovoljni? Bilo dinamikom vođenja procesa, bilo epilogom tih suđenja. Da li se onda ide na neku veću istancu?
PUHOVSKI: Ne vjerujem da će u Hrvatskoj itko ozbiljno biti nezadovoljan. Političko vodstvo želi podržati Crnu Goru i pomoći joj, a i ova osviještena desnica je sretna da se bilo koji proces odvija što je moguće polaganije da bi mogli dokazivati kako u Hrvatskoj treba tako nešto činiti. Tako da tu ne vidim velikih poteškoća i mislim da je sad stvar dosta blizu jednoj vrsti javnoga smirivanja.
RSE: U kolikoj mjeri će kvalitet ovih procesa odrediti buduće odnose Crne Gore i Hrvatske?
PUHOVSKI: Mislim da je to ne važno za buduće odnose. Budući odnosi su postavljeni strategijski kao način pomoći Crnoj Gori da se osamostali. U tom uopće nema spora i morali bi se mnogo veće nepodopštine dogoditi da se ti odnosi na neki način dovedu u sumnju. Najbolji primer za to jest da je morska granica sa Crnom Gorom koja je manje precizna i jasno određena nego što je ona sa Slovenijom, koja je čitavo vrijeme bila hrvatski saveznik, a svako ljeto imamo nekoliko tjedana cirkusa u vezi sa tih dva, tri kvadratna kilometra morske površine na granici sa Slovenijom. O granici sa Crnom Gorom se nikada ne govori.
RSE: Da li će Hrvatski helsinški komitet imati svog posmatrača ovih suđenja?
PUHOVSKI: Ovisi o kojim će se točno slučajevima raditi. Mi ćemo najvjerovatnije se ponašat kao što smo se i do sada ponašali, a to je da ćemo ostaviti da rade organizacije s kojima surađujemo, a to bi u ovom slučaju bio Crnogorski helsinški komitet.
RSE: Koliko mislite da će biti procesuirano slučajeva. Imate li neke preciznije podatke o kolikom broju optužnica se radi?
PUHOVSKI: Ne može se precizno znati. Po onome što ja znam radi se o nekoliko desetaka optužnica, to je sigurno. Koje će od njih biti procesuirane, videćemo. Osobno bi smatrao velikim napretkom na svim stranama i pravnim i političkim i moralnim napretkom kada bi dvadesetak ili tridesetak korektnih procesa bilo provedeno.
