Novinarka Radija Slobodna Evropa.
Neusvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti o statusu Kosova najviše bi moglo pogoditi srpsku zajednicu na Kosovu i srpska Vlada bi trebala razmisliti da li je pametno da nastavlja lobirati kod službene Moskve da iskoristi pravo veto na rezoluciju Ujedinjenih naroda, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa dr Florian Beieber, profesor na Sveučilištu Kent u Velikoj Britaniji.
Da li su mogući novi konflikti u regiji, da li će definiranjem statusa Kosova konačno biti zaokružen proces formiranja novih država na Balkanu? To su tek neka od pitanja koja je Mirjana Rakela postavila Dejanu Joviću, profesoru politike na škotskom sveučilištu Stirling, koji posljednjih mjeseci u beogradskom arhivu prikuplja građu za političku biografiju Josipa Broza Tita. Dr Jović kaže da u vezi s Kosovom u tim dokumentima nema nekih iznenađenja, niti detalja koji do sada nisu bili poznati javnosti, no Titu je izuzetno bilo stalo do Kosova.
Prilike na Balkanu danas su daleko bolje nego su bile u devedesetima, ali to je još uvijek rizičan dio Evrope, smatra britanski analitičar Richard Eames, koji u razgovoru za RSE govori o tome što će Ahtisaarijev plan za Kosovo donijeti regiji, te da li će velike sile u Vijeću sigurnosti UN do ljeta postići dogovor o novoj rezoluciji o Kosovu.
Prije pola stoljeća, 25. ožujka (marta) 1957. lideri šest evropskih država, Francuske, Zapadne Njemačke, Italije i trio iz Beneluxa potpisali su u Rimu dogovor o utemljenju Evropske ekonomske zajednice. Bio je to prvi korak prema evropskim integracijama. Pet decenija je trebalo da Evropska unija od šest naraste na 27 država, daleko iznad očekivanja političkih vizionara koji su 1957. u "vječnom gradu" potpisali danas čuveni Rimski sporazum. U međuvremenu, Unija je dobila jedinstvenu valutu – euro - kojim se koristi 13 država članica i više od 317 milijuna ljudi. No, usprkos evidentnim postignućama, najveći uspjeh Unije, proces širenja, postao je na neki način i njen glavni nedostatak i uzrok unutranjih pođela. Zašto se to događa i zašto je danas EU zanimljivija onima koji se nalaze izvan granica Unije?
Recept koji je pomogao Grigoriju Nestoru, Ukrajincu, da dočeka duboku starost: nikada nije pušio, nikada prekomjerno uživao u alkoholu i nikada se nije ženio.
Krajem mjeseca specijalni izaslanik UN za status Kosova Martii Ahtisaari predstaviti će Vijeću sigurnosti UN prijedlog konačnog rješenja statusa pokrajine. Ugledni finski diplomat nakon niza razgovora sa predstavnicima Beograda i Prištine, u kojima su dvije strane imale sasvim suprotno stajalište, plan koji uključuje uvjetovanu nezavisnot Kosova, iako se riječ "nezavisnost" ne spominje, već je predao glavnom tajniku UN Ban Ki Moonu. Predstavnici većine država u međunarodnoj zajednici su podržali plan, ali Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti najavljuje da bi mogla staviti veto. Da li bi to moglo na bilo koji način utjecati na destabilizaciju prilika u regiji i da li postoji opasnost od izbijanja novog konflikta? O tome za RSE govori dr Dana Allin, analitičar u Međunarodnom institutu za strateške studije.
Pariški Louvre složio se da posudi svoje ime novom muzeju na Bliskom Istoku, ali u zamjenu za pola milijarde dolara. Ljubitelji umjetnosti ističu kao će to uništiti ugled muzeja i pretvoriti ga u običnu trgovinu . No, Louvre je napravio isto ono što su do sada učinili mnogi svjetski muzeji – prikupio sredstva trgujući i imenom i kolekcijama.
Čovjek je vrlo vjerojatno glavni uzrok globalnog zagrijavanja, stav je svjetskih klimatskih stručnjaka okupljenih u Međunarodnoj skupini za klimatske promjene. Od svih mogućih utjecaja na klimu, čovjekov udio iznosi preko 90 posto.
Posljednji statistički podaci u Sjedinjenim državama pokazuju da se smanjuje broj umrlih od raka, što otvara nadu da bi se sličan trend mogao zabilježiti i u drugim državama.
Polovicom ovoga tjedna njemačka kancelarka Angela Merkel pred eurozastupnicima u Strasbourgu predstavila je koncept predsjedavanja Evropskom unijom. Cilj joj je do kraja mandata izraditi plan kojim bi se trebao iznaći način usvajanja Ustava do proljeća 2009. čime bi se trebao izbjeći "povijesni poraz" ideje ujedinjene Evrope. Paralelno sa radom na najvišem aktu sada već "davedesetsedmorice", Merkel želi osigurati energetsku sigurnost i, po mogućnosti, samostalnost Evrope. Ako u ovom trenutku energetska samostalnost i nije realna opcija, njemačka političarka vrlo dobro zna da sa najvažnijim evropskim energetskim partnerom, Rusijom, mora imati i te kako dobre odnose. No, ona sigurno neće pristati ni na kakve bezuvjetne ustupke Kremlju. Što će biti sa Ustavom Unije i kako osigurati energetsku budućnost Evrope – naša je tema tjedna.
Ekspert u bruxelleskom Centru za evropsku politku (European Policy Center), Lucia Montanaro-Jankovski, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa kako prijedlog Marttija Ahtisaarija za rješenje statusa Kosova neće i biti konačni plan. Postojaće, smatra Montanaro-Jankovski, privremena varijanta u kojoj će Vijeće sigurnosti UN dati mandat Evropskoj uniji da bude odgovorna za određene ključne stvari na Kosovu, kao što su, primjerice, procesuiranje etničkih ili kriminalnih pitanja. Snage NATO i dalje će se brinuti za sigurnost Kosova, no veliki dio odgovornosti za stanje na Kosovu biće predati kosovskim vlastima. Kada je u pitanju BiH, Montanaro-Jankovski ocjenjuje kako je premijer RS Milorad Dodik zapravo onaj koji blokira pregovore BiH i EU i da je stoga zainteresiran da međunarodna zajednica što prije napusti BiH.
Godina 2006. ostat će upamćena i po tome da je Amerika izgubila vjeru u svog predsjednika. Georg Bush se, nakon prvih izbora 2000, a posebno nakon reizbora 2004., smatrao vrlo djelotvornim ratnim predsjednikom kojega je podržavala većina Amerikanaca. No, 2006. bila je prekretnica. Politički analitičari ističu da Bushova popularnost počela naglo padati i zbog načina na koji je vođen rat u Iraku i zbog lošeg ekonomskog stanja u zemlji, pa i zbog kontroverznog načina rješavanja katastrofe s uraganom Katrina.
Pred zemljama u razvoju stoje izuzetni ekonomski uspjesi u 2007. i 2008. kaže se u najnovijem izvještaju Svjetske banke. Godišnji rast prelazit će 6 % što je dvostruko više nego u visoko razvijenom svijetu gdje se očekuje godišnji rast od 2,6%. Broj ljudi koji živi od 1 dolara dnevno mogao bi biti upola manji do 2030. Do te bi se godine oko milijardu i 200 milijuna ljudi, ili 15 posto svjetske populacije koja živi u zemljama u razvoju mogli uvrstiti u "srednje razvijenu klasu", sa prihodom izmedju 4 i 17 tisuća "per capita".
Prije 15 godina, 6. prosinca, Dubrovnik je doživio najteže razaranje u novijoj povijesti. Snage JNA, srpske i crnogorske paravojne jedinice, ispalile su na grad podno Srđa više od 2000 granata. Ubijeno je 19, ranjeno preko 60 ljudi. Devastirana je kulturno povijesna jezgra grada. Dubrovčani sigurno taj datum nikada neće zaboraviti. No, svaka priča ima dvije strane. Što se tih dana, a potom i mjeseci, događalo sa Dubrovčanima, građanima srpske nacionalnosti? Ovo je priča o nekadašnjem atletičaru, sportskom radniku i pravniku, Vasiljku Vukoju. Već 14 godina nije bio u rodnom gradu. Dubrovnik je bio prisiljen napustiti i danas živi u Australiji. Donedavno je radio u Odjelu za imigracije australijske Vlade, a sada ima vlastiti odvjetnički ured.
Ugledni britanski novinar i dobar poznavatelj prilika na Balkanu, Tim Juda, za Radio Slobodna Evropa govori o tome da li se Bosna kreće naprijed i da li bi potpuni odlazak vojnika EUFOR-a mogao destabilizirati t zemlju, ali i cijelu regiju, te komentira dva slučaja štrajka glađu - Šešeljev u haškom pritvoru i donedavni Glavašev u zagrebačkom pritvoru.
/images/video/video.gif 56kbps --> rtsp://realaudio.rferl.org/realvideo/ss/2006/11/mesic_56.rm 150kbps --> rtsp://realaudio.rferl.org/realvideo/ss/2006/11/mesic_150.rm 450kbps --> rtsp://realaudio.rferl.org/realvideo/ss/2006/11/mesic_512.rm OVDJE MOŽETE POGLEDATI VIDEO Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boravi u dvodnevnom službenom posjetu Češkoj Republici. U ponedjeljak je otkrio spomen ploču Nikoli Tesli i postavio temeljni kamen za budući spomenik tom velikom izumitelju. Spomenik Tesli zajednička je inicijativa Hrvatske, Srbije i grada Praga. Hrvatski predsjednik dao je interview za Radio Slobodna Evropa u kojem je u razgovoru sa Mirjanom Rakelom govorio o 15 obljetnici stradanja Vukovara, o tome tko i danas prebrojava krvna zrnca po Hrvatskoj, komentira dio izjava u BH o tome da Željko Komšić neće dovoljno "štititi nacionalne interese Hrvata". Predsjednik Mesić govori o odnosima u regiji i kakav status Kosova bi mogao zadovoljiti i Prištinu i Beograd i međunarodnu zajednicu.
U petak će se u Njemačkoj službeno promovirati memoari bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schroedera – " Odluke – Moj život u politici". Knjiga se, zbog velikog zanimanja javnosti, već pojavila u knjižarama, jer Schroeder u memoarima govori i o mnogim ličnostima svjetske politike, među ostalima i o američkom i ruskom predsjedniku.
Florian Bieber, predavač na britanskom sveučilištu Kent, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje protekle izbore u BH i, posebno, izbor novih članova kolektivnog šefa države.
Urednik Feral Tribune-a i dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Osijeka, Drago Hedl, ovogodišnji je dobitnik međunarodne novinarske nagrade „Knight“ za izvrsnost u novinarstvu koju je, među ostalim, zaslužio tekstovima o hrvatskim ratnim zločinima u Osijeku. Nagradu, koju je uz Hedla dobio i dopisnik BBC-a iz Bagdada, Sadha Muhammad Al-Jubori, dodjeljuje Međunarodni centar za novinare iz Washingtona (ICFJ), gdje će laureatima biti uručena na svečanosti 15. studenoga.
Tragom jedne zanimljivosti iz Zagreba. Nedavno je gradski pročelnik za socijalu, maskiran u prosjaka, provjeravao kako funkcioniraju neke gradske službe, posebno one koje bi trebale biti na usluzi socijalno najugroženijim građanima. Da li bi se na sličan korak mogli odlučiti i odgovorni u drugim sredinama regije, primjerice u Sarajevu i Beogradu?
Učitajte više sadržaja...
