Novinarka Radija Slobodna Evropa.
Svjetsko nogometno prvenstvo pored navijača ozbiljno shvaćaju i brojni zdravstveni radnici. Primjerice, meksički ministar zdravlja je navijačima preporučio da se, umjesto pommes frittom ili kobasicama, hrane voćem, a neki evropski liječnici su sugerirali navijačima da tijekom utakmica pored sebe imaju i defribilator u slučaju da srce zbog uzbuđenja jednostavno stane. Zašto, dakle, nogomet može biti opasan po ljudsko zdravlje?
Kako će crnogorski referendum utjecati na stabilnost cijele regije, gdje će biti granice Evropske unije na jugoistoku kontinenta, kakav će status imati Kosovo, otkud ideje o referendumu u Republici Srpskoj i da li imaju ikakvog političkog utemeljenja? To su tek neka od pitanja na koja odgovora Eva Gross, analitičarka u Centru za evropske političke studije u Bruxellesu.
Kakvi bi mogli biti odnosi Srbije i Crne Gore nakon referenduma o crnogorskoj nezavisnosti? Kakav će status imati Kosovo nakon pregovora koji bi trebali biti okončani do kraja godine? Za Radio Slobodna Evropa o tome govori Jelko Kacin, slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu i člano Komisije za odnose sa zemljama zapadnog Balkana.
Gotovo da nema zemlje u svijetu koja se ne susreće s problemom doniranja bubrega za transplataciju. Izuzetak je Iran gdje postoji tržište na kojem donatori slobodno mogu prodavati bubrege onima kojima je to potrebno. Neki liječnici na zapadu ističu kako bi takvo tržište spasilo brojne ljudske živote, no mnogi se tome protive. Nevladine organizacije upozoravaju da bi legalizacija takvog tržišta potaknulo one najsiromašnje da rasprodaju svoj organe ,a kompanije koje bi se bavile takvom vrstom trgovine na ljudskoj nesreći bi mogli zgrtati milijune dolara.
Tragom jedne vijesti koja nas vodi u Indiju. Tamošnji mediji objavili su vijest da je jedan petogodišnji dječak pretrčao 65 kilometara za sedam sati. Da li je to sportski događaj vrijedan pažnje, ili je ovo klasičan primjer zloupotrebe djece?
Za mjesto održavanja rusko – njemačkog gospodarskog sastanka na vrhu odabran je Tomsk, gradić u srcu Sibira. Ne bez razloga, jer to područje Rusije jedno je od najbogatijih naftom i prirodnim plinom, a zahvaljujući kojima, Moskva zadržava vodeću ulogu u svijetu, posebno u uvjetima energetske krize. Više o susretu Vladimir Putin – Angela Merkel.
Danas su objavljene dvije studije koje dovode u pitanje dosadašnja shvaćanja o liječenju i izbjegavanju rizika od dobivanja raka prsiju kod žena. Jedna tvrdi da će liječnici moći odrediti ženu kojoj neće biti potrebna kemoterapija, a druga da uzimanje hormona estrogena ne povećava rizik od raka.
Da li su nekadašnje komunističke zemlje istočne Evrope još uvijek nostalgične prema bivšem režimu? Što je pokazalo istraživanje koje je proveo Centar za politiku na škotskom sveučilištu Aberdeen u okviru projekta „Barometar nove Evrope“? Ovo sveučilište od 1991. godine istražuje trendove u tranzicijskim zemljama, primjerice, podršku demokraciji, slobodnom tržištu, stanje korupcije, kao i stavove građana prema Evropskoj uniji.
Stabilnost Zapadnog Balkana od važnosti je za ukupnu sigurnost u Evropskoj uniji, smatra profesor Stefano Bianchini (Bjankini), direktor Instituta za srednje evropske, orijentalističke i balkanske studije u talijanskom Forliju. Kakav će biti budući status Kosova? Može li se već sada prognozirati ishod crnogorskog referenduma? Da li će Hrvatska u Uniju 2009. godine ili kasnije? Evo što je naš gost rekao o tužbi Bosni i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid i agresiju i procesu koji se vodi pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
Krajem mjeseca u Grazu će se održati međunarodna konferencija o evropskim integracijama i zaštiti prava manjina na zapadnom Balkanu. Tim povodom razgovarali smo s dr Josephom Markom iz Instituta za austrijsko, evropsko i komparativno javno pravo i političke znanosti Sveučilišta u Grazu. Kakav je položaj manjina u državama regije, kakav bi mogao biti konačan status Kosova, imaju li države regije zajedničku budućnost, tek neka su od pitanja na koje dr Marko odgovara u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.
Da li bi Evropska unija zbog vlastitih problema mogla staviti zemlje zapadnog Balkana na duže čekanje kada je u pitanju proširenje Unije, kakva je budućnost Bosne i Hercegovine, da li razgovori o statusu Kosova mogu utjecati na eventualno odlaganje crnogorskog referenduma, te hoće li Srbija i Crna Gora pod pritiskom međunarodne zajednice izručiti haške bjegunce Međunarodnom sudu za ratne zločine. O ovom smo razgovarali s profesorom Josefom Janningom iz njemačke zaklade Bertelsmann.
Da li je francusko i nizozemsko “ne” evropskom ustavu udaljilo Zapadni Balkan od evropskih integracija, treba li Bruxelles biti manje zahtjevan u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, kakav bi mogao biti konačni status Kosova, da li je uistinu Hrvatska najbliža EU? To su neka od pitanja na koja odgovara njemački analitičar, predsjednik nevladine organizacije Inicijativa za evropsku stabilnost, Gerald Knaus.
Koja je od država Zapadnog Balkana najbliža Evropskoj dvedesetpetorici, zašto bi 2014. godina mogla biti godina proširenja Unije na Balkan. O tome, kao i drugim aktulanim pitanjima pridruživanja zemalja regije Bruxellesu, razgovaramo sa Corneliusom Ochmannom, expertom za jugoistočnu Evropu u zakladi Bertelsman u Berlinu.
Zapadni Balkan i u ovom trenutku je medju prioritetima Evropske Unije iako se Bruxelles trenutačno bavi pitanjima poput Evropskog ustava i referendumskog izjašnjavanja o tom dokumentu unutar Dvadesetpetorice, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Jorge Nunez Ferrer, istraživač u Centru za evropsku politiku u Bruxellesu.
Dr. Milan Kangrga, jedan od najvećih živućih filozofa u Hrvatskoj, nedavno je promovirao svoju posljednju, petnaestu po redu, knjigu „Etika: osnovni problemi i pravci“, i to u Zagrebu, a prije toga u Novom Sadu, Subotici, Beogradu i Mariboru. Za naš radio govori o odnosu javnosti u Hrvatskoj prema ratnim zločinima, ima li Hrvatska angažiranih intelektualaca, ali i pojašnjava tezu iz epiloga svoje „Etike“ u kojoj je napisao da su i „životinje pametnije od Hrvata“.
Za međunarodnu zajednicu Srbija i Crna Gora je danas veća enigma nego što je to slučaj sa Bosnom i Hercegovinom, smatra profesor Sveučilišta Stirling u Škotskoj, dr. Dejan Jović.
Predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić, koji je u protekla tri dana posredstvom naše internet stranice bio u online komunikaciji sa slušateljima našeg radija i posjetiteljima web site-a, odmah nakon što je okončan “Online sa Stjepanom Mesićem” (unatoč tome, pitanja za njega nam i dalje stižu) odgovorio je “u mikrofon” na još nekoliko pitanja
U Hrvatskoj se sutra počinje provoditi akcija "Posljednja šansa" u organizaciji centra Simona Wiesenthala i zaklade Targum Shlishi, kojom se nudi nagrada od 10.000 dolara za informacije koje bi dovele do kaznenog progona i sudske presude osobama koje su počinile nacističke zločine tijekom II svjetskog rata. U centru Simon Wiesenthal podsijećaju da je holokaust izvršen i u Hrvatskoj, te da nitko ne može promijeniti povijest. Direktor centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu Efraim Zuroff o tome govori za naš radio da li postoji neki poseban razlog da se akcija počinje provoditi 30. lipnja.
HANS BLIX, NEKADAŠNJI GLAVNI UN-OV INSPEKTOR, KOJI JE U IRAKU ISTRAŽIVAO EVENTUALNO POSTOJANJE ORUŽJA ZA MASOVNO UNIŠTAVANJE, ZA RADIO SLOBODNA EVROPA GOVORI O SVOJIM IRAČKIM ISKUSTVIMA, AKTUELNOJ SITUACIJI U TOJ ZEMLJI, ALI I OSOBNIM PLANOVIMA. OVAJ 75- GODIŠNJI NEKADAŠNJI SLUŽBENIK UJEDINJENIH NARODA, NAKON ŠTO JE PROŠLO LJETO NAPUSTIO SLUŽBU NA EAST RIVERU, NAPISAO JE KNJIGU "DISARMING IRAQ" (RAZORUŽAVANJE IRAKA) I PLANIRA DO 2005. PREDSTAVITI VLADAMA U SVIJETU PLAN KOJI BI VODIO DJELOTVORNOM SPRIJEČAVANJU ŠIRENJA ORUŽJA ZA MASOVNO UNIŠTAVANJE.
