ZUROFF: Nema nekog odredjenog razloga, osim onog tehničke prirode zašto akcija počinje 30. lipnja. Cilj akcije "Posljednja šansa" je doći do informacija koji se tiču ratnih zločinaca kako bi oni još mogli biti izvedeni pred lice pravde. Projekt se provodi u nekoliko evropskih zemalja. Započeo je prije dvije godine u baltičkim zemljama, prije deset mjeseci pokrenut je u Poljskoj, Rumunjskoj i Austriji. Sada će se akcija započeti voditi u Hrvatskoj, u Madjarskoj je početak akcije planiran za 13. idućega mjeseca, u Argentini će biti u kolovozu , u rujnu će otpočeti u Njemačkoj, dok je kraj studenog ili početak prosinca rezerviran za početak akcije u Ukrajini.
RFE: Kako vidite Hrvatsku danas, koliko su gradjani Hrvatske raščistili s ustaškim dijelom prošlosti?
ZUROFF; Na to pitanje nije lako odgovoriti. Iskreno rečeno Hrvatska je učinila napredak. Važan korak bilo je sudjenju Dinku Šakiću, zapovjedniku konc logora Jasenovac, ali kod običnih gradjana se još uvijek osjeća nostalgija prema ustašama, i to je jedan od razloga zbog kojih se operacija "Posljednja šansa" pokreće i u Hrvatskoj.
RFE: Po vašem saznanju, koliko su ksenofobija i rasizam prisutni u drugim zemljama zapadnog Balkana ?
ZUROFF: Mislim da ti elementi postoji i u to nema sumnje. Ali svaka zemlja je posebna priča i posebna tema. Primjerice, prije nekoliko dana, jedan član lokalnog parlamenta u blizini Dubrovnika je rekao da bi prodaja imovine Židovima bila i gora nego prodaja nekretnina Srbima. To je primjer antisemitizma i etničke mržnje koja egzistira na Balkanu. Nažalost, to je trajan problem, a ne nešto što bi bilo novo na Balkanu.
RFE: Kako vidite Hrvatsku danas, koliko su gradjani Hrvatske raščistili s ustaškim dijelom prošlosti?
ZUROFF; Na to pitanje nije lako odgovoriti. Iskreno rečeno Hrvatska je učinila napredak. Važan korak bilo je sudjenju Dinku Šakiću, zapovjedniku konc logora Jasenovac, ali kod običnih gradjana se još uvijek osjeća nostalgija prema ustašama, i to je jedan od razloga zbog kojih se operacija "Posljednja šansa" pokreće i u Hrvatskoj.
RFE: Po vašem saznanju, koliko su ksenofobija i rasizam prisutni u drugim zemljama zapadnog Balkana ?
ZUROFF: Mislim da ti elementi postoji i u to nema sumnje. Ali svaka zemlja je posebna priča i posebna tema. Primjerice, prije nekoliko dana, jedan član lokalnog parlamenta u blizini Dubrovnika je rekao da bi prodaja imovine Židovima bila i gora nego prodaja nekretnina Srbima. To je primjer antisemitizma i etničke mržnje koja egzistira na Balkanu. Nažalost, to je trajan problem, a ne nešto što bi bilo novo na Balkanu.
