Mnoge umjetnine u pariškom Louvre su o neprocjenjive vrijednosti. No, ime Louvre, čini se ima cijenu, a ona iznosi 525 milijuna dolara. Toliko je vlada Ujedinjenih arapskih emiranata sprema platiti Francuskoj da bi u idućih 30 godina mogla svoj muzej zvati "Louvre Abu Dhabi". Sličan ugovor se ova zemlja u Perzijskom zaljevu potpisala je i sa New yorskom muzejom Gugenhaim.
Dva će muzeja biti dio skupocjenog projekta vrijednog oko 27 milijardi dolara koji će niknuti na takozvanom "otoku sreće". Umjetni otok će imati i brojne umjetničke galerije, koncertnu dvoranu, skijanje u zatvorenom, podvodni hotel, ali će na otoku niknuti i druge skupe nekretnine.
Iskustvo sa posudbom ili prodajom imena muzeja nisu neuobičajena. Uspješne inačice njujorškog muzeja su Gungenhaim Bilboa i Gugenhaim Berlin.
No, odluka da se proda, pa makar i na određeno vrijeme, ime Louvra izazvao je uglavnom negativne kritike. Za Francuze riječ je o vulgarnom biznisu, prodaji najvećeg blaga Francuske za tričave novce.
Pokrenuta je on-line peticija kojom se zahtjeva odgoda odluke o prodaji, a do sada je prikupljeno oko 4.000 potpisa. Potpisali su je ugledni muzealci, arheolozi, povjesničari umjetnosti. Filip Renier, urednik časopisa za umjetnost smatra da se time napravljeno nešto što je nedopustivo:
"Ono što je neshvatljivo i što uznemiruje jest činjenica da je Abu Dhabi odlučio kupiti ime Louvre, ime jednog od najprestižnjih muzeja na svijeta, te da je Francusko prodala ime kao što neko prodaje ime trgovine za cipele, prodali smo naš brend."
Mnogi koji se ovom trgovačkom projektu protive oštro su kritizirali prošlogodišnji sporazum o trogodišnjoj posudbi stotinjak umjetničkih djela iz Louvra muzeju u Atlanti . Za tu posudbu, američki muzej, je platio gotovo 6 i pol milijuna dolara a iz tih sredstava će se obaviti restauraciji pojedinih galerijskih prostora u Louvru.
Naime, troškovi održavanja muzeja postaju sve veći, a državne dotacije sve manje. Andrew McClelan, koji vodi odjel povijesti umjetnosti na Bostonskom sveučilištu ističe da je sporazum Louvre Abu Dhabi pitanje budućnosti i ističe da su kritičari koji tvrde da se radi o pukoj komercijalizaciji nerealistični.
"Ne mislim da je riječ o lošem pristupu. Ja preferiram ideju da vlade u cijelosti financiraju kulturu, ali je to teško izvodljivo. Zato mislim da je jedan oblik komercijalizacije način da se podrži djelovanje kulturnih institucija.
McClelan podsjeća da su muzeji diljem svijeta u teškim materijalnim uvjetima, te naglašava da posudba umjetničkih djela, bez obzora na kritike francuske javnosti zapravo doprinosi kulturnoj razmjeni u svijetu.
Inače, radovi na Louvru Abu Djabi počinju krajem godine, a prema planovima, prvi posjetitelji će u novi muzej ući 2012. godine.
Dva će muzeja biti dio skupocjenog projekta vrijednog oko 27 milijardi dolara koji će niknuti na takozvanom "otoku sreće". Umjetni otok će imati i brojne umjetničke galerije, koncertnu dvoranu, skijanje u zatvorenom, podvodni hotel, ali će na otoku niknuti i druge skupe nekretnine.
Iskustvo sa posudbom ili prodajom imena muzeja nisu neuobičajena. Uspješne inačice njujorškog muzeja su Gungenhaim Bilboa i Gugenhaim Berlin.
No, odluka da se proda, pa makar i na određeno vrijeme, ime Louvra izazvao je uglavnom negativne kritike. Za Francuze riječ je o vulgarnom biznisu, prodaji najvećeg blaga Francuske za tričave novce.
Pokrenuta je on-line peticija kojom se zahtjeva odgoda odluke o prodaji, a do sada je prikupljeno oko 4.000 potpisa. Potpisali su je ugledni muzealci, arheolozi, povjesničari umjetnosti. Filip Renier, urednik časopisa za umjetnost smatra da se time napravljeno nešto što je nedopustivo:
"Ono što je neshvatljivo i što uznemiruje jest činjenica da je Abu Dhabi odlučio kupiti ime Louvre, ime jednog od najprestižnjih muzeja na svijeta, te da je Francusko prodala ime kao što neko prodaje ime trgovine za cipele, prodali smo naš brend."
Mnogi koji se ovom trgovačkom projektu protive oštro su kritizirali prošlogodišnji sporazum o trogodišnjoj posudbi stotinjak umjetničkih djela iz Louvra muzeju u Atlanti . Za tu posudbu, američki muzej, je platio gotovo 6 i pol milijuna dolara a iz tih sredstava će se obaviti restauraciji pojedinih galerijskih prostora u Louvru.
Naime, troškovi održavanja muzeja postaju sve veći, a državne dotacije sve manje. Andrew McClelan, koji vodi odjel povijesti umjetnosti na Bostonskom sveučilištu ističe da je sporazum Louvre Abu Dhabi pitanje budućnosti i ističe da su kritičari koji tvrde da se radi o pukoj komercijalizaciji nerealistični.
"Ne mislim da je riječ o lošem pristupu. Ja preferiram ideju da vlade u cijelosti financiraju kulturu, ali je to teško izvodljivo. Zato mislim da je jedan oblik komercijalizacije način da se podrži djelovanje kulturnih institucija.
McClelan podsjeća da su muzeji diljem svijeta u teškim materijalnim uvjetima, te naglašava da posudba umjetničkih djela, bez obzora na kritike francuske javnosti zapravo doprinosi kulturnoj razmjeni u svijetu.
Inače, radovi na Louvru Abu Djabi počinju krajem godine, a prema planovima, prvi posjetitelji će u novi muzej ući 2012. godine.
