RSE: Mnogi analitičari ističu da su građani Bosne i Hercegovine u nedjelju izabrali lidere koji imaju prilično oprečna stajališta o budućem ustroju BH. Neki drže da je konačno izgledna jedinstvena Bosna, dok drugi govore o daljnjem raslojavanju Bosne i Hercegovine. Kakvo je Vaše mišljenje?
BIEBER: Ni jedan od ta dva scenarija, po mom mišljenju, nije realan. Prvo treba vidjeti da li su Dodikove riječi o referendumu bile tek predizborna retorika, očito vrlo uspješna s obzirom na izborne rezultate, ili je on ozbiljan u namjeri da ideju nastavi realizirati do kraja. Osobno mislim da je to bio trik u izbornoj godini. Silajdžićeva ideja o ukidanju entiteta jest poželjna, no ni ona nije realna. On je toga svjestan i mogao bi biti spreman na kompromis. Ono što je značajno jest da prvi put poslije Daytona Bosna ima Predsjedništvo u kojem ne sjede predstavnici tri velike nacionalne stranke, pa je i to prilika da se Bosna reformira. Iako mislim da to što trojica članova kolektivnog šefa države imaju oprečna mišljenja jest svojevrstan problem, no ni to nije neka novina. HDZ, SDA i SDS su imali dijametralno suprotne stavove u posljednjih deset godina, pa su vladali zahvaljujući tome što su se o ključnim stvarima uspjeli dogovarati. Zato ja ove izborne rezultate i razlike u stavovima više vidim kao dobru priliku za promjene nego rizik za nužne promjene.
RSE: No, da li bi izbor socijaldemokrata Željka Komšića za hrvatskog člana državnog Predsjedništva mogao utjecati na to da dio hrvatske političke javnosti zatraži formiranje trećeg entiteta, na što upozoravaju poznavaoci prilika u BiH? Naime, dio hrvatskih političara tvrdi da Komšić nije izabran glasovima Hrvata, već glasovima Bošnjaka i Srba!?
BIEBER: Treba detaljnije pogledati brojke. Teško da bi on bio izabran samo zahvaljujući glasovima drugih. Jasno je da je podjela unutar HDZ na HDZ BiH i HDZ 1990 utjecala na raspršivanje biračkog tijela, no, ipak je veliko pojednostavljivanje reći da je Komšić izabran samo glasovima Bošnjaka i Srba. No, treba znati logiku Daytonske Bosne, da samo nacionalne partije mogu predstavljati interese nacije u Bosni i Hercegovini. Očito je da će ishod izbora otvoriti novu raspravu o ustavu Bosne i Hercegovine nakon one koja je propala u ožujku ove godine. Sada bi ta rasprava trebala biti javna kako bi se vidjelo kako će interesi Hrvata u Bosni i Hercegovini na najbolji način biti zaštićeni. No ja svakako mislim da treći entitet nije dobra solucija. I to što čovjek ne dolazi iz nacionalne hrvatske stranke ne znači da se o interesima Hrvata ne vodi računa ili da oni nisu dobro zaštićeni.
RFE: Ministri obrane Evropske unije najavili su u ponedjeljak smanjenje vojne misije u BH. Da li je prijedlog stigao u dobrom trenutku za Bosnu i Hercegovinu?
BIEBER: Ne mislim da bi prijetnje koje bi se dugoročno ipak mogle pojaviti mogle biti umanjenje samom vojnom prisutnošću. No, vojna nazočnost međunarodne zajednice simbolički je vrlo važna, ponavljam, tek na simboličkoj razini. Bitno je političare i javnost uvjeriti da su u interesu BiH slijedeće opcije: A - važno je održati Bosnu, B – za to treba osigurati politički koncenzus sve tri najveće zajednice u BiH i C - jedini put naprijed su evropske integracije. Ova tri cilja se ne mogu postići tek vojnom nazočnošću u zemlji, iako je i to važno, no međunarodna zajednica mora naglasiti upravo ove tri zadaće. To je daleko značajnije od broja vojnika na terenu, koji uostalom ne mogu spriječiti, primjerice održavanje referenduma ukoliko ga Republika Srpska želi organizirati. On može biti spriječen samo političkim uvjeravanjem, uostalom kao i nova deklaracija o trećem entitetu, kao što je bio slučaj s onom iz 2001, ne može biti spriječena brutalnom silom. Sve se to mora biti postignuto dijalogom, a nikako prijetnjom upotrebe sile.
RSE: Međunarodna zajednica iduće godine bi trebala okončati svoju misiju u BiH. Jesu li građani BiH na to spremni nakon ovih koje su mnogi ocijenili i "povijesnim izborima u BiH“?
BIEBER: Ukidanje ovlasti visokoga predstavnika koje su mu dane u Bonu i prebacivanje djelovanja na EU bit će vrlo osjetljivo razdoblje, no već je krajnje vrijeme da se ta tranzicija obavi. No, i to će se dogoditi samo ukoliko bude postojala stabilna vlada, ukoliko se utvrdi da nema krize koja bi vodila destabiliziranju Bosne. Znači, Ured visokoga predstavnika će biti zatvoren samo pod uvjetom da se imaju kome prenijeti njegove ovlasti, bilo bosanskoj vladi ili parlamentu, ali pod uvjetom da su on spremni funkcionirati kao vlada ili parlament i da su spremni preuzeti odgovornosti svake normalne vlasti. Treba još vidjeti da li će se to i dogoditi iduće godine. Iako bih rekao da se radi o kritičnim trenucima, ipak je to velika prilika da nova vlada, Bosni i Hercegovinu pomakne naprijed od mjesta na kojem se nalazila proteklih deset, odnosno 11 godina.
BIEBER: Ni jedan od ta dva scenarija, po mom mišljenju, nije realan. Prvo treba vidjeti da li su Dodikove riječi o referendumu bile tek predizborna retorika, očito vrlo uspješna s obzirom na izborne rezultate, ili je on ozbiljan u namjeri da ideju nastavi realizirati do kraja. Osobno mislim da je to bio trik u izbornoj godini. Silajdžićeva ideja o ukidanju entiteta jest poželjna, no ni ona nije realna. On je toga svjestan i mogao bi biti spreman na kompromis. Ono što je značajno jest da prvi put poslije Daytona Bosna ima Predsjedništvo u kojem ne sjede predstavnici tri velike nacionalne stranke, pa je i to prilika da se Bosna reformira. Iako mislim da to što trojica članova kolektivnog šefa države imaju oprečna mišljenja jest svojevrstan problem, no ni to nije neka novina. HDZ, SDA i SDS su imali dijametralno suprotne stavove u posljednjih deset godina, pa su vladali zahvaljujući tome što su se o ključnim stvarima uspjeli dogovarati. Zato ja ove izborne rezultate i razlike u stavovima više vidim kao dobru priliku za promjene nego rizik za nužne promjene.
RSE: No, da li bi izbor socijaldemokrata Željka Komšića za hrvatskog člana državnog Predsjedništva mogao utjecati na to da dio hrvatske političke javnosti zatraži formiranje trećeg entiteta, na što upozoravaju poznavaoci prilika u BiH? Naime, dio hrvatskih političara tvrdi da Komšić nije izabran glasovima Hrvata, već glasovima Bošnjaka i Srba!?
BIEBER: Treba detaljnije pogledati brojke. Teško da bi on bio izabran samo zahvaljujući glasovima drugih. Jasno je da je podjela unutar HDZ na HDZ BiH i HDZ 1990 utjecala na raspršivanje biračkog tijela, no, ipak je veliko pojednostavljivanje reći da je Komšić izabran samo glasovima Bošnjaka i Srba. No, treba znati logiku Daytonske Bosne, da samo nacionalne partije mogu predstavljati interese nacije u Bosni i Hercegovini. Očito je da će ishod izbora otvoriti novu raspravu o ustavu Bosne i Hercegovine nakon one koja je propala u ožujku ove godine. Sada bi ta rasprava trebala biti javna kako bi se vidjelo kako će interesi Hrvata u Bosni i Hercegovini na najbolji način biti zaštićeni. No ja svakako mislim da treći entitet nije dobra solucija. I to što čovjek ne dolazi iz nacionalne hrvatske stranke ne znači da se o interesima Hrvata ne vodi računa ili da oni nisu dobro zaštićeni.
RFE: Ministri obrane Evropske unije najavili su u ponedjeljak smanjenje vojne misije u BH. Da li je prijedlog stigao u dobrom trenutku za Bosnu i Hercegovinu?
BIEBER: Ne mislim da bi prijetnje koje bi se dugoročno ipak mogle pojaviti mogle biti umanjenje samom vojnom prisutnošću. No, vojna nazočnost međunarodne zajednice simbolički je vrlo važna, ponavljam, tek na simboličkoj razini. Bitno je političare i javnost uvjeriti da su u interesu BiH slijedeće opcije: A - važno je održati Bosnu, B – za to treba osigurati politički koncenzus sve tri najveće zajednice u BiH i C - jedini put naprijed su evropske integracije. Ova tri cilja se ne mogu postići tek vojnom nazočnošću u zemlji, iako je i to važno, no međunarodna zajednica mora naglasiti upravo ove tri zadaće. To je daleko značajnije od broja vojnika na terenu, koji uostalom ne mogu spriječiti, primjerice održavanje referenduma ukoliko ga Republika Srpska želi organizirati. On može biti spriječen samo političkim uvjeravanjem, uostalom kao i nova deklaracija o trećem entitetu, kao što je bio slučaj s onom iz 2001, ne može biti spriječena brutalnom silom. Sve se to mora biti postignuto dijalogom, a nikako prijetnjom upotrebe sile.
RSE: Međunarodna zajednica iduće godine bi trebala okončati svoju misiju u BiH. Jesu li građani BiH na to spremni nakon ovih koje su mnogi ocijenili i "povijesnim izborima u BiH“?
BIEBER: Ukidanje ovlasti visokoga predstavnika koje su mu dane u Bonu i prebacivanje djelovanja na EU bit će vrlo osjetljivo razdoblje, no već je krajnje vrijeme da se ta tranzicija obavi. No, i to će se dogoditi samo ukoliko bude postojala stabilna vlada, ukoliko se utvrdi da nema krize koja bi vodila destabiliziranju Bosne. Znači, Ured visokoga predstavnika će biti zatvoren samo pod uvjetom da se imaju kome prenijeti njegove ovlasti, bilo bosanskoj vladi ili parlamentu, ali pod uvjetom da su on spremni funkcionirati kao vlada ili parlament i da su spremni preuzeti odgovornosti svake normalne vlasti. Treba još vidjeti da li će se to i dogoditi iduće godine. Iako bih rekao da se radi o kritičnim trenucima, ipak je to velika prilika da nova vlada, Bosni i Hercegovinu pomakne naprijed od mjesta na kojem se nalazila proteklih deset, odnosno 11 godina.
