Oporba u Hrvatskoj pokrenula je postupak opoziva prvog potpredsjednika Vlade i šefa Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislava Karamarka, a o njegovom slučaju će, na njegov zahtjev, raspravljati i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
Skandal je izbio kada je jedan tjednik objavio ugovor o poslovnoj suradnji Karamarkove sadašnje supruge sa tvrtkom u vlasništvu MOL-ovog lobista i prijatelja njenog supruga.
Predsjednik oporbenih socijaldemokrata, Zoran Milanović, izvijestio je da je njegova stranka pokrenula proceduru opoziva prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka zbog toga što je tvrtka njegove supruge više godine bila na platnoj listi Karamarkovog prijatelja i lobista mađarske naftne kompanije MOL Joze Petrovića.
Tu ne bi bilo ništa sumnjivo da hrvatska Vlada i MOL nisu u dvije arbitraže teške milijarde kuna oko hrvatske naftne kompanije INA koja je u zajedničkom vlasništvu, a da se i bivšeg HDZ-ovog premijera Ivu Sanadera ne tereti da ga je MOL potplatio.
"To nije nikakva sitna omaška ni nesnalaženje! To je, naprosto, sistem po kojem funkcionira jedan broj ljudi u HDZ-u i vidimo da se te navike ne mijenjaju. Radi se o jednoj prljavoj sivoj zoni gdje čak ni zakonodavac nije predvidio takvu mogućnost. To su hrvatski specijaliteti. Za izglasavanje nepovjerenja potrebno je skupiti većinu, teret dokaza, odnosno akcije leži na onome tko predlaže, a to smo mi. Ukoliko u tome ne uspijemo, bar ćemo znati da Karamarko ima svoje zaštitnike", navodi Milanović.
Iz formulacije o "sivoj zoni" razvidno je da Zoran Milanović ne vjeruje da je moguće kazneno goniti Karamarka za trgovanje utjecajem zbog skandala sa poslovima između tvrtke njegove supruge i tvrtke MOL-ovog lobista, kako procjenjuju neki analitičari.
Milanović nije htio jasno odgovoriti očekuje li potporu za svoj zahtjev o opozivu Karamarka od zastupnika manje stranke vladajuće koalicije – Mosta.
Dodao je samo kako se sa Mostom razgovara, ali da se o Mostu ne može govoriti kao o "jedinstvenom političkom identitetu".
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo je u srijedu, na Karamarkov zahtjev, postupak ocjene je li on zbog poslovanja tvrtke njegove supruge sa tvrtkom MOL-ovog lobiste povrijedio odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa ili elementarna načela.
Odluka će biti donesena na nekoj od sljedećih sjednica. Sam Karamarko u biznisu svoje supruge ne vidi ništa sporno, dapače!
"Čekajte, zar bi članovi moje obitelji trebali čekati da ja dođem kući i gledati me na televiziji? O čemu govorimo? Pričamo o poduzetništvu, pričamo o šest-sedam ljudi koji sada trebaju ići na ulicu zato što netko objavljuje neke ugovore koji se ne smiju i ne trebaju objavljivati, ugovore između privatnih tvrtki o PR-u, o marketingu, o prodaji pašteta… To je sve apsurdno, 'ajmo pustimo to", kaže Karamarko.
Mnogi upozoravaju da čak ni odluka Povjerenstva da Karamarko jest u sukobu interesa ne mora ništa značiti, te podsjećaju da je to isto Povjerenstvo utvrdilo da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prekršila Zakon o sprječavanju sukoba interesa zato što je i nakon stupanja na dužnost nastavila surađivati s HDZ-om, koji ju je i kandidirao na tu funkciju.
Naime, ocijenilo je da je povrijedila načelo vjerodostojnosti i nepristranosti, jer je preko milijun kuna, koji joj je ostao iz kampanje, uplatila nakon izbora HDZ-u, dostavila popis koje trebaju donirati i nazočila uručivanju donacija. Međutim, nije bilo nikakvih sankcija.
Ukinut ured bivšeg predsjednika Mesića
Vladajuća većina imala je u srijedu, nakon tri tjedna, po prvi puta dovoljno ruku u Saboru da izglasa do sada raspravljene zakone.
Tako je izglasan i zakon kojim se ukida financiranje ureda bivšeg predsjednika Stipe Mesića i, de facto, postojanje samog ureda.
Mesić će u četvrtak pojasniti svoju najavu da će se iznova aktivirati u hrvatskoj politici.
Zoran Milanović nije želio komentirati izjavu bivšeg ministra gospodarstva, Ivana Vrdoljaka, da su Mađari špijunirali njega i bivšu ministricu vanjskih poslova, Vesnu Pusić, kako bi kompromitirali arbitražu, a da je to hrvatska obavještajna služba otkrila i spriječila.
Hrvatski mediji izvijestili su u srijedu da postoje ozbiljne sumnje da je MOL, preko svog čovjeka u Hrvatskoj – Petrovića, osnivao i financirao medije u Hrvatskoj.
Radi se o portalu direktno.hr desne provenijencije, a njegov direktor i osnivač, Miljenko Manjkas, bio je jedan od glavnih u izbornoj kampanji HDZ-a na parlamentarnim izborima u studenom 2015. godine.
