Vašington bi na Balkan trebao gledati kroz drugačiju prizmu, ideja je s kojom je makedonski premijer Hristijan Mickoski otputovao u Sjedinjene Američke Države, na inauguraciju američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump).
Mickoski je ovo rekao u posljednjem intervjuu novinskoj agenciji Mia. On je naveo da je organizovao nekoliko sastanaka sa vodećim ljudima nove administracije u Vašingtonu, ali nije iznio detalje. Prethodno je ministar saobraćaja Aleksandar Nikolovski saopštio da je makedonski premijer dobio poziv da prisustvuje inauguraciji.
Iz Vlade nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) o premijerovoj agendi u Vašingtonu.
"Očekuje se da će Mickoski tokom svog boravka održati više bilateralnih sastanaka, kontakata i sastanaka sa više ljudi iz nove administracije američkog predsjednika", navodi se u kratkom vladinom saopštenju.
Prošle godine u posjeti Skoplju bili su Hauardom Lutnik (Howard Lutnick), kopredsjedavajući tranzicionog tima predsjednika Donalda Trampa i budući ministar trgovine, te Devin Nunes, koji je imenovan za predsjedavajućeg savjetodavnog tijela predsjednika i izvršni je direktor Trump Media & Technology Group.
Prema vladinom saopštenju, razgovaralo se o mogućnostima saradnje u digitalnom sektoru i digitalnim reformama koje zemlja treba da sprovede.
Mickoski, Medžiti, Gaši i Travari u Vašingtonu
Vladinu delegaciju koja će prisustvovati inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa čine premijer Hristijan Mickoski, potpredsjednik Vlade i ministar za životnu sredinu i prostorno planiranje Izet Medžiti, ministar za vanjsku politiku Timčo Mucunski i zamjenica ministra za evropske poslove Viktorija Trajkov.
Dododatno su u posebnom aranžmanu "karte" za Vašington nabavili i predsjedavajući Parlamenta Afrim Gaši i njegov koalicioni partner, ministar zdravlja Arben Taravari.
"Učešće lidera Vlena na ovom velikom događaju dokaz je čvrstih veza koje su čelnici Vlena, kao predstavnici Albanaca u Vladi Sjeverne Makedonije, izgradili sa novom američkom vladom", navodi se u saopštenju stranke Vlen, koalicionog partnera u vlasti VMRO-DPMNE.
Za albansku opoziciju problem leži u netransparentnosti Vlade u pogledu novca potrošenog za ovo putovanje.
"Ko je platio karte za prisustvovanje ovom događaju?" Ovo nadmetanje predstavnika Vlade i institucija da putuju u Sjedinjene Američke Države i da demonstriraju 'zapadni imidž', dok Makedonija ostaje blokirana u integracionim procesima je neprihvatljivo licemjerje", saopšteno je iz opozicionog Saveza za Albance na čelu sa Zijadinom Selom. Pozvali su Komisiju za borbu protiv korupcije da provjeri troškove.
Delegacija koju predvodi premijer Mickoski prisustvovaće i svečanosti "Glasovi slobode" koja će biti održana nakon inauguracije u organizaciji kompanija "Trump media" i "Rumble". Prema do sada objavljenim informacijama, Mickoski se 19. januara, odmah po slijetanju u Vašington, sastao sa biznismenom makedonskog porijekla Krisom Pavlovskim.
Optimistična ili realna očekivanja?
Makedonska vlada ima historijsku poziciju u odnosu na novu američku administraciju, izjavio je ministar vanjskih poslova Timčo Mucunski nekoliko dana prije odlaska u Vašington. Prema njegovim riječima, svrha posjete će biti afirmacija makedonskih stavova, potvrda kontinuiteta koji zemlja očekuje od američke vanjske politike i pokretanje pitanja "ozbiljnog ekonomskog, političkog i bezbjednosnog karaktera".
"Računam na novu administraciju, posebno imajući u vidu da premijer Mickoski ima lični odnos sa ministrom trgovine, gospodinom Lutnikom, koji je takođe bio u našoj zemlji prije nekoliko mjeseci. Što znači da ovdje možemo konkretno napraviti pozitivan pomak", rekao je Mucunski u intervjuu za TV Telma.
Međutim, neki makedonski analitičari smatraju da su očekivanja Vlade od nove američke administracije mnogo optimistična.
Politički analitičar Blagojče Atanasovski kaže da je Donald Tramp netipičan američki predsjednik koji želi da stvara odnose na ličnoj osnovi, ali kada je riječ o međunarodnim odnosima, u američkoj diplomatiji je ključan uticaj na svaku zemlju zasebno.
"Nije naivno, već previše optimistično očekivati da će Sjedinjene Države izgraditi neku vrstu posebnih odnosa saradnje sa Makedonijom, i da ćemo imati odlučujuće ekonomske ili spoljnotrgovinske odnose iz prostog razloga što Makedonija ne samo što je premala, tu je stavljena i u kontekst šireg geopolitičkog regiona kao što je Balkan", kaže Atanasovski.
Prema njegovim riječima, na pitanje da li će biti napravljen značajan iskorak u makedonsko-američkim odnosima, različit od prethodne 33 godine, biće odgovoreno nakon inauguracije Trampa i postavljanja novih smjernica američke administracije.
Bivši makedonski ambasador u Washingtonu Vasko Naumovski, koji je bio i potpredsjednik Vlade za evropske integracije, smatra da će promjene u Bijeloj kući nakon izbora 47. predsjednika SAD u početku značiti prilagođavanje američkih spoljnopolitičkih prioriteta na globalnoj sceni, prije svega kada su u pitanju odnosi SAD sa Evropom, Rusijom, Kinom, Bliskim istokom, kao i sa Latinskom Amerikom.
"Izvjestan indirektan uticaj na Balkan, a time i na Makedoniju, može se očekivati od mogućeg novog koncepta za okončanje rusko-ukrajinskog rata, uloge NATO-a u našem širem susjedstvu i mogućih inicijativa za rješavanje konačnog statusa odnosa između Beograda i Prištine. Naši bilateralni odnosi nisu opterećeni otvorenim pitanjima i očekuje se da će se podrška koju dobijamo na političkom, ekonomskom i bezbjednosnom frontu nastaviti", rekao je Naumovski za RSE.
Prema nedavnoj izjavi bivšeg predsjednika Steve Pendarovskog, može se očekivati da će Trampova administracija zahtijevati povećanje izdataka za odbranu država članica NATO-a. Sjeverna Makedonija je članica Alijanse od 2020. godine i izdvaja 2 posto makedonskog budžeta za odbranu.
Može li Tramp pomoći u makedonsko-bugarskom sporu?
S druge strane, politički analitičar Dželal Neziri smatra da je optimizam Vlade realan. On sagledava kroz prizmu aktuelne političke situacije u regionu, kao i izbor nove političke vlade u Bugarskoj. Neziri smatra da će u ovoj situaciji, kada bude izabrana nova vlada u susjednoj Bugarskoj, uz pomoć američkog diplomatskog pritiska, biti moguće deblokirati evropski integracijski put zemlje.
Mickoski je nekoliko puta javno izjavio u proteklih šest mjeseci da je tražio podršku međunarodnih partnera za ustavne amandmane koji bi uključili Bugare u Preambulu sa odloženim dejstvom. Makedonski državni vrh traži da oni stupe na snagu nakon završetka pregovora sa Evropskom unijom.
"I francuski prijedlog koji je postignut 2022. bio je rezultat snažnog američkog angažmana i kao rezultat tog angažmana bugarski veto je deblokiran", kaže Neziri.
Inače, makedonsko-bugarski odnosi su poremećeni nakon bugarskog veta na početak pregovora Sjeverne Makedonije za pristupanje EU, a 2022. godine, usvajanjem francuskog prijedloga, dvije zemlje su se dogovorile da Sjeverna Makedonija počne pregovore sa EU nakon izmjena i dopuna Ustava i uvoženja Bugara u Preambulu.
Neziri očekuje da će u narednom periodu ključnu ulogu imati SAD, stvarajući diplomatski pritisak na Bugarsku da pruži garancije da neće biti dodatnih zahtjeva od zemlje na njenom putu evropskih integracija.
"Sada postoji politička vlada u Bugarskoj i ta vlada je ideološki ista kao i makedonska, dok je Trampova vlada, odnosno Trampova administracija ideološki slična ovim zemljama i mislim da je to trenutak koji uliva optimizam kod Mucunskog kao ministra za spoljne poslove ili kod premijera, da su se sada složile kockice da se deblokira proces", kaže Neziri.
Tramp je inače prvi novoizabrani predsjednik u više od jednog vijeka koji je pozvao strane lidere na ceremoniju polaganja zakletve, prema izvještajima američkih medija. Istorijski gledano, događaju su uvijek prisustvovali samo strani diplomati i ambasadori.
Među pozvanim stranim čelnicima su konzervativna talijanska premijerka Giorgia Meloni i desničarski populistički argentinski predsjednik Javier Milei. Doći će i potpredsjednik Kine Han Zheng.
