Hrvatska Vlada na sjednici u srijedu donijela je odluku o ukidanju daljnjeg financiranja ureda bivšeg predsjednika Stipe Mesića. Dok vladajući kažu da se radi o uštedi, analitičari odgovaraju kako je posrijedi osvećivanje čovjeku koji je uvjereni protivnik desnice i antifašist.
Odluka se odnosi na ukidanje ureda bivšeg predsjednika i službeni automobil, a ostavlja mu se tjelesni čuvar.
Iz Vlade kažu da nije riječ o obračunu s neistomišljenicima, već o uštedi. Mnogi se s takvom ocjenom ne slažu.
"Vladajućima smetaju Mesićeve kritike politike kakva se sada promovira", kaže o njemu za RSE Zoran Pusić, predsjednik Lige antifašista.
"Smetala im je onda kada je bio predsjednik, a i sada kada nije predsjednik, ali je javna ličnost čije mišljenje ima veliku težinu u hrvatskom društvu pogotovo u ovom periodu relativizacije ako ne zločina, a onda ustaškog režima koji je do tih zločina doveo. Dakle, ta Mesićeva nedvosmislena osuda je sigurno nešto što je smetalo političarima koji su sada na vlasti", ocjenjuje Pusić.
Zoran Pusić podsjeća da je Mesić na početku političke karijere imao neprimjerenih izjava koje mu neki stalno vade, ali da to ne može odnijeti prevagu.
"Mislim da je bilo nekoliko ekscesa koje svatko od nas može imati, ali njegova glavna crta je desetljećima bila iskrena odanost vrijednostima antifašizma", kaže Pusić.
On dodaje da će u prostorijama Lige antifašista osigurati jednu sobu Mesiću za aktivnosti kada ostane bez ureda.
"Naime, cijenimo njegovo zalaganje za boljitak Hrvatske i njegove izjave koje su unazad 15 godina na tragu obrane vrijednosti u čijoj obrani je antifašizam i nastao", ističe Zoran Pusić.
"Argument da se radi o uštedi, a ne o obračunu sa istomišljenicima, je glupost", kaže za RSE Jasmin Klarić, šef zagrebačkog dopisništva "Novog lista".
"Mesićev ured je ukinut ne zbog uštede nego isključivo zbog toga što je Mesić vrlo žilav i uporan politički protivnik hrvatskoj desnici."
"Mesićev ured je ukinut ne zbog uštede nego isključivo zbog toga što je Mesić vrlo žilav i uporan politički protivnik hrvatskoj desnici, u koju očito sada mirne duše možemo svrstati i Most. Mesić im je trn u oku već desetljećima. Dvaput ga nisu uspjeli pobijediti na izborima za predsjednika Republike, štoviše – njihovi kandidati doživjeli su uvjerljive poraze", smatra Klarić.
Jasmin Klarić podsjeća da je Mesić uvjereni i zakleti antifašist koji je cijeli drugi mandat na funkciji hrvatskog predsjednika, dok su mu se mnogi čudili, upozoravao na veliku opasnost od fašizacije hrvatskog društva i potrebu njegovanja antifašizma.
"Na žalost, pokazalo se da je bio u pravu i da je dobro vidio što se sprema – to vidimo na svojoj koži ovih dana. Naravno, nije to razlog zašto su njemu sada ukinuli financiranje ureda, ali ostvarivanje minorne uštede od 600.000 kuna (80.000 eura) godišnje ne može se pravdati nikakvom ekonomskom računicom, nego samo političkom, i to je svima jasno", konstatira Klarić.
Politički analitičar Žarko Puhovski navodi za RSE da su motivi ove Vlade za ukidanje Mesićevog ureda niski, ali da postupaju ispravno, jer po njegovom sudu nitko "bivši" ne bi trebao imati ured dulje od jednog mandata.
"Što se tiče same pozicije, Stipe Mesić je bio bliže NDH (Nezavisna država Hrvatska) od svih njih i dalje od NDH od svih njih. Dakle – to je pitanje s koje pozicije ga napadaju. Nitko od hrvatskog državnog vodstva nije govorio gore stvari u prilog NDH, niti je tko od hrvatskog državnog vodstva govorio gore stvari protiv NDH. Prema tome, ovisi koju verziju Stipe Mesića uzimate u obzir. Vjerojatno su oni uzimali u obzir ovu drugu verziju, koja je bila protivna NDH, ali, ponavljam, meni se čini da je njihova odluka u osnovi ispravna", naglašava Puhovski.
"Radi se o obračunu aktualnog šefa HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka s Mesićem", kaže povodom ukidanja Mesićevog ureda urednik portala autograf.hr Drago Pilsel, podsjećajući da je Karamarko bio šef Mesićeve izborne kampanje 2000. godine, a da je Mesić više puta nakon toga kazao kako Karamarka više – ne prepoznaje!
"Karamarko je nakon toga 'evoluirao', ali je bio na početku tog procesa detuđmanizacije i pretpostavljamo da je zastupao iste stavove kakve je tada zastupao i gospodin Mesić. Dakle, osim što se Mesić čudi i više ne prepoznaje Karamarka – koji je ranije nego aktualni ministar kulture Hasanbegović doveo u pitanje antifašizam koji se spominje u preambuli hrvatskog Ustava – ja nisam vidio neke jače Mesićeve napade na gospodina Karamarka", tvrdi Pilsel.
Plisel kaže kako je argumentacija da se ured ukida zbog štednje smiješna.
"Osobno mogu posvjedočiti o brojnim delegacijama koje su dolazile Mesiću, a isto tako i o velikom broju putovanja na koja je Mesić išao. Uostalom, ta mu putovanja nije plaćala Republika Hrvatska, nego on poziv prihvaća samo ako troškove puta plaćaju oni koji ga pozivaju. Tako da mislim da je Mesić u šest godina postojanja ureda donio neko dobro Hrvatskoj, otvorio mnoge poslove našim kompanijama i uspostavio prijateljske veze u zemljama u kojima naša diplomacija nije kvalitetno prisutna, i ne slažem se da je on nepotreban i da ga treba zatvoriti", mišljenja je Drago Pilsel.
Vanjska politika u interesu regiona
Obrazlažući izmjenu zakona, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović kazala je na sjednici Vlade kako Mesićev ured "nema javno objavljeni učinak svog poslovanja, kojim bi bilo opravdano njegovo financiranje".
Nije samo antifašizam ono zbog čega se vladajući idu svetiti Mesiću. On im je jednostavno – crvena krpa.
Upravo Stipe Mesić 2001. umirovio generale, upravo se njega u dva predsjednička mandata s desna prozivalo da mu je vanjska politika u interesu "regiona", a ne Hrvatske...
Mesić ima ured bivšeg predsjednika sa dva zaposlena otkako ga je pred nešto više od šest godina nakon dva mandata na dužnosti predsjednika republike zamijenio Ivo Josipović.
Tada je na snazi bio zakon koji bivšim predsjednicima omogućuje ured doživotno, a 2013. zakon je izmijenjen i omogućuje ured samo jedan petogodišnji mandat, što ne vrijedi za Mesića, ali će vrijediti za buduće bivše predsjednike, ako izraze želju za uredom.
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović odbio je da se i njemu formira ured bivšeg predsjednika i vratio se karijeri sveučilišnog profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
