Okrugli sto nevladine organizacije „Green home” na kome je trebalo da budu predstavljeni rezultati uticaja gradnje hidroenergetskih objekata u regionu na životnu sredinu u Crnoj Gori, obesmišljen je jer članovi komisije nisu, kako je očekivano, iznijeli rezultate analize. Radi se o najavljenoj izgradnji dvije hiroelektrane na Drini u blizini granice sa Crnom Gorom i izgradnji dvije hidrolektrane na Limu kod Prijepolja, takođe u blizini granice sa Crnom Gorom.
Skup je pokazao da postoje ozbiljna neslaganja između Vladinih agencija i nevladinog sektora.
Na iznenađenje predstavnika nevladinog sektora i medija, koji su prisustvovali javnoj raspravi o uticaju izgradnje hidroelektrana na biodiverzitet u Crnoj Gori, predstavnici komisija za procjenu uticaja na životnu sredinu u Crnoj Gori izgradnje četiri hidroelektrane, po dvije na rijekama Drina i Lim, nisu predstavili očekivane studije.
Predsjednik jedne od komisija Mihailo Burić je saopštio da je analiza uticaja izgradnje hidroelektrana na Drini završena, ali da će konačan nalaz biti predstavljen nakon predstojećeg sastanka komisije.
"Tokom rada došli smo do zaključka da ne bi bilo racionalno da bilo ko od članova komisije izlazi u javnost prije nego izvještaj bude konačan. Mene kao člana te komisije obavezuje taj stav. Mogu da vam kažem da će rezultati biti vrlo interesantni, da će biti prostora za NVO sektor, vladu, politiku, za međudržavnu saradnju. Dakle, molio bih za još strpeljenja kada su rezultati analize u pitanju", rekao je Burić.
Ovo je predstavljalo iznenađenje za organizatore okruglog stola nevladinu organizaciju Green Home, čija je predstavnica Nataša Kovačević izrazila negodovanje zbog toga što je dio rasprave obesmišljen bez izvještaja komisije.
"Ja se osjećam izmanipulisana iz razloga što mi na kraju nijesmo dobili ono oko čega smo se dogovarali unutar ove diskusije", kazala je Kovačević.
Slično su reagovali i ostali predstavnici NVO sektora.
Jedino što su predstavnici NVO sektora mogli da saznaju su oblasti kojima su se bavile komisije za analizu uticaja hidroelektrana na životnu sredinu, što je predstavila Daliborka Pejović, državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja i turizma.
"Razmatrani su eventualni uticaji na faunu, poseban aspekt uticaja na biodiverzitet, u okviru koga naročito botanika i zoologija. Razmatrani su mogući klimatski uticaji, ukoliko bi eventualno došlo do gradnje hidroenergetskih objekata i moguće promjene na teritoriji Crne Gore", navela je Pejović.
Različite procjene
O tome ko bi trebalo da istražuje uticaj hidroelektrana na životnu sredinu, govorio je Danilo Mrdak sa Biološkog fakulteta koji je ocjenio da to ne bi trebalo da budu penzioneri, a pored toga on je ocjenio da hidroelektrane na Limu ne bi trebalo da predstavljaju problem za Crnu Goru.
"Ja, ako mogu tako da kažem, mogu da proreknem da će ti nalazi pokazati da će te brane biti katastrofalne po ihtio faunu, da će botanički sve da nagrde i da će to da bude strašno teško za nas. Dosta mi je teško da shvatim da postoje strašno teške posljedice nečega što se nalazi nizvodno od nas, osim ako jezero ne ulazi u teritoriju Crne Gore. Ako ulazi u teritoriju Crne Gore onda je to druga priča. Mislim da će ovdje oni više da trpe nego mi", ocjenjuje Mrdak.
Na to je odgovorio Mihajlo Burić predsjednik komisije:
"Ova diskusija o flori i fauni i katastrofalni scenario o kojem vi govorite, mogu da vam kažem da ga nema u našem izvještaju. Na žalost, ne znam zašto ga postavljate u tom kontekstu".
Podsjetimo, Elektroprivreda RS je sa nemačkom kompanijom potpisala ugovor o strateškom partnerstvu, koji podrazumeva izgradnju četiri hidroelektrane na Drini od kojih su dvije u blizini granice sa Crnom Gorom. Nakon protesta iz Crne Gore predstavnici vlada Republike Srpske i Crne Gore dogovorili su konstantnu međuvladinu komunikaciju koja će obuhvatiti i izvještavanje o relevantnim činjenicama koje su u vezi sa izgradnjom hidroelektrana Buk Bijela i Foča, koje su najbliže crnogorskoj granici. Srbija takođe planira da gradi hidroelektrane na Limu kod Prijepolja, što bi kako su upozorili pojedini predstavnici nevladinog sektora, ugrozilo dio crnogorske teritorije.
Na sastanku Savjeta ministara Energetske zajednice, koji je održan prošle godine, zaključeno je da je svaka država koja namjerava da izgradi novu elektranu obavezna da o tome informiše susjedne zemlje, prije nego što počne sa bilo kakvim aktivnostima.
Skup je pokazao da postoje ozbiljna neslaganja između Vladinih agencija i nevladinog sektora.
Na iznenađenje predstavnika nevladinog sektora i medija, koji su prisustvovali javnoj raspravi o uticaju izgradnje hidroelektrana na biodiverzitet u Crnoj Gori, predstavnici komisija za procjenu uticaja na životnu sredinu u Crnoj Gori izgradnje četiri hidroelektrane, po dvije na rijekama Drina i Lim, nisu predstavili očekivane studije.
Predsjednik jedne od komisija Mihailo Burić je saopštio da je analiza uticaja izgradnje hidroelektrana na Drini završena, ali da će konačan nalaz biti predstavljen nakon predstojećeg sastanka komisije.
"Tokom rada došli smo do zaključka da ne bi bilo racionalno da bilo ko od članova komisije izlazi u javnost prije nego izvještaj bude konačan. Mene kao člana te komisije obavezuje taj stav. Mogu da vam kažem da će rezultati biti vrlo interesantni, da će biti prostora za NVO sektor, vladu, politiku, za međudržavnu saradnju. Dakle, molio bih za još strpeljenja kada su rezultati analize u pitanju", rekao je Burić.
Ovo je predstavljalo iznenađenje za organizatore okruglog stola nevladinu organizaciju Green Home, čija je predstavnica Nataša Kovačević izrazila negodovanje zbog toga što je dio rasprave obesmišljen bez izvještaja komisije.
"Ja se osjećam izmanipulisana iz razloga što mi na kraju nijesmo dobili ono oko čega smo se dogovarali unutar ove diskusije", kazala je Kovačević.
Slično su reagovali i ostali predstavnici NVO sektora.
Jedino što su predstavnici NVO sektora mogli da saznaju su oblasti kojima su se bavile komisije za analizu uticaja hidroelektrana na životnu sredinu, što je predstavila Daliborka Pejović, državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja i turizma.
"Razmatrani su eventualni uticaji na faunu, poseban aspekt uticaja na biodiverzitet, u okviru koga naročito botanika i zoologija. Razmatrani su mogući klimatski uticaji, ukoliko bi eventualno došlo do gradnje hidroenergetskih objekata i moguće promjene na teritoriji Crne Gore", navela je Pejović.
Različite procjene
O tome ko bi trebalo da istražuje uticaj hidroelektrana na životnu sredinu, govorio je Danilo Mrdak sa Biološkog fakulteta koji je ocjenio da to ne bi trebalo da budu penzioneri, a pored toga on je ocjenio da hidroelektrane na Limu ne bi trebalo da predstavljaju problem za Crnu Goru.
"Ja, ako mogu tako da kažem, mogu da proreknem da će ti nalazi pokazati da će te brane biti katastrofalne po ihtio faunu, da će botanički sve da nagrde i da će to da bude strašno teško za nas. Dosta mi je teško da shvatim da postoje strašno teške posljedice nečega što se nalazi nizvodno od nas, osim ako jezero ne ulazi u teritoriju Crne Gore. Ako ulazi u teritoriju Crne Gore onda je to druga priča. Mislim da će ovdje oni više da trpe nego mi", ocjenjuje Mrdak.
Na to je odgovorio Mihajlo Burić predsjednik komisije:
"Ova diskusija o flori i fauni i katastrofalni scenario o kojem vi govorite, mogu da vam kažem da ga nema u našem izvještaju. Na žalost, ne znam zašto ga postavljate u tom kontekstu".
Podsjetimo, Elektroprivreda RS je sa nemačkom kompanijom potpisala ugovor o strateškom partnerstvu, koji podrazumeva izgradnju četiri hidroelektrane na Drini od kojih su dvije u blizini granice sa Crnom Gorom. Nakon protesta iz Crne Gore predstavnici vlada Republike Srpske i Crne Gore dogovorili su konstantnu međuvladinu komunikaciju koja će obuhvatiti i izvještavanje o relevantnim činjenicama koje su u vezi sa izgradnjom hidroelektrana Buk Bijela i Foča, koje su najbliže crnogorskoj granici. Srbija takođe planira da gradi hidroelektrane na Limu kod Prijepolja, što bi kako su upozorili pojedini predstavnici nevladinog sektora, ugrozilo dio crnogorske teritorije.
Na sastanku Savjeta ministara Energetske zajednice, koji je održan prošle godine, zaključeno je da je svaka država koja namjerava da izgradi novu elektranu obavezna da o tome informiše susjedne zemlje, prije nego što počne sa bilo kakvim aktivnostima.
