Iako je skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i UNESCO-vim izvještajem iz 2005. godine stavljena tačka na ideje o gradnji hidro-elektrana na ovom području koje bi mogle uticati na"suzu Evrope", to pitanje se ovih dana ponovo otvara.
Ovaj put zbog namjere Republike Srpske da u zaštićenom graničnom području gradi hidro-elektranu na Drini i to bez ikakvog uključivanja Crne Gore koja je zbog uticaja na životnu sredinu morala biti obaviještena.
"Tara je dobila vječnu slobodu i jednom je za svagda stavljena tačka na projekat Buk Bijela!"
U ovoj rečenici je, svojevremeno, sažet zbir reakcija: građana, dijela nevladinih i političkih organizacija kao i mnoštva drugih društvenih subjekata na izvještaj UNESCO-a i Svjetske unije za zaštitu prirode, koji je objavljen polovinom marta 2005. godine, a u kojem je izraženo oštro protivljenje izgradnji hidro-energetskog objekta na Drini kojim bi bilo potopljeno 12 do 18 kilometara, drugog po veličini na svijetu, kanjona rijeke Tare, koji je zbog neprocjenjive biološke i estetske vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a.
Nešto prije toga, početkom 2005., i Skupština Crne Gore je, udruživanjem glasova opozicije i manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije, usvojila Deklaraciju o zaštiti Tare kojom se trajno zabranjuju bilo kakvi zahvati ili radovi u kanjonu rijeke.
Time je na moguće ugrožavanje ovog nacionalnog, ali i globalnog prirodnog blaga stavljena tačka, ali samo u Crnoj Gori. Ovih dana je objavljeno da Bosna i Hercegovina nije obavijestila Crnu Goru o realizaciji projekta izgradnje hidrolektrane Foča na rijeci Drini koja, po relevantnim procjenama, ima direktan uticaj na životnu sredinu i zaštićena područja u Crnoj Gori.
U crnogorskoj Vladi kažu da iz Bosne i Hercegovine nijesu dobili nikakvu informaciju o planovima za gradnju hidro-elektrane na Drini blizu granice sa Crnom Gorom.
"Zaključno sa današnjim danom Crna Gora nije zvanično obaviještena od strane druge države oko potencijalne izgradnje hidroelektrana koje ste vi pomenuli, iako je shodno EXPO Konvenciji to bila obaveza svih država potpisnica da drugu državu koja bi mogla da trpi neke efekte ili eventualne uticaje od izgradnje hidroelektrane o tome i obavijesti", kaže pomoćnica crnogorskog ministra za životnu sredinu, Ivana Vojinović.
Uticaji na životnu sredinu
Informaciju o planiranoj gradnji hidro-elektrane na Drini, potražili smo u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gdje smo upućeni na direktora za investicije Elektroprivrede Republike Srpske Željka Ratkovića koji je za RSE rekao da je, nakon odustajanja Crne Gore da učestvuje u zajedničkom projektu Buk Bijela, odlučeno je da se gradi nešto manja elektrana na Drini.
"Planirana HE Buk Bijela ne nalazi se na području Crne Gore već se nalazi od granice s Crnom Gorom nekih 8 kilometara. To je HE sa malom akumulacijom, 30 puta manjom nego što je bio plan za veliku HE Buk Bijela. Na osnovu inofrmacije da ta hidrelektrana i njena akumulacija ne zadiru u teritoriju Crne Gore došli smo do zaključka da ne utiču na životnu sredinu u Crnoj Gori na tom području", kazao je Ratković.
RSE: Vaš stav je da nema nikakvog uticaja i da zbog toga Republika Srpska nema nikakvu obavezu da Crnu Goru konsultuje ili na bilo koji drugi način uključi u ovaj projekat?
"Što se tiče uticaja na životnu sredinu i Studije uticaja na životnu sredinu ona je bila dostupna i odgovarajuće primedbe na tu studiju nijesu upućene od strane Crne Gore, a što je mogla da uradi. U suštini, na javnim raspravama koje su bile organizovane u Foči niko se od organa ili institucija nije pojavio ko bi tvrdio da gradnja hidroelektrane utiče na životnu sredinu na teritoriji Crne Gore".
Na pitanje da li je Vlada Crne Gore imala bilo kakavu informaciju da je javna rasprava na ovu temu u toku, Ratković je odgovorio:
"Informacije o javnoj raspravi se objavljuju u medijima i te informacije su svima dostupne".
Javna rasprava na ovu temu je organizovana tokom avgusta u Foči. Posljednji dan roka za dostavljanje primjedbi na nacrt studije je 23. septembar, a kako nam je rečeno u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, uključiće se i Vlada Crne Gore.
Inače, crnogorska javnost je za namjeru zapadnog susjeda saznala zahvaljujući domaćoj NVO Green Home čiji aktivisti izražavaju veliku zabrinutost zbog činjenice da "Bosna i Hercegovina nije obavijestila Crnu Goru o projektu izgradnje hidrolektrane na Drini koja ima direktan uticaj na životnu sredninu i zaštićena područja u Crnoj Gori", a koordinatorka Green Home-a za životnu sredinu Nataša Kovačević kaže da postoje i ozbiljne primjedbe na predloženi nacrt studije uticaja na životnu sredinu.
"Studija ni u jednom svom dijelu ne spominje prekogranične uticaje iako dobro znamo da rijeka Piva i rijeka Tara čine Drinu. Interesantno je i da se pominje sami nacrt gradnje HE Buk Bijela, čak je i sami nacrt bio na licu mjesta razmatran. Mi znamo da postoje veliki uticaji na životnu sredinu, a jednom se crnogorska javnost digla u odbranu rijekeTare. Definitivno da uticaji postoje, tu je rijeka Ćehotina koja se sa jedne strane nalazi na teritoriji naše zemlje, a sa druge strane na teritoriji BiH, ali uticaji su više nego evidentni. Tu je i prirodni rezervat Piva", navela je Kovačević.
Ovaj put zbog namjere Republike Srpske da u zaštićenom graničnom području gradi hidro-elektranu na Drini i to bez ikakvog uključivanja Crne Gore koja je zbog uticaja na životnu sredinu morala biti obaviještena.
"Tara je dobila vječnu slobodu i jednom je za svagda stavljena tačka na projekat Buk Bijela!"
U ovoj rečenici je, svojevremeno, sažet zbir reakcija: građana, dijela nevladinih i političkih organizacija kao i mnoštva drugih društvenih subjekata na izvještaj UNESCO-a i Svjetske unije za zaštitu prirode, koji je objavljen polovinom marta 2005. godine, a u kojem je izraženo oštro protivljenje izgradnji hidro-energetskog objekta na Drini kojim bi bilo potopljeno 12 do 18 kilometara, drugog po veličini na svijetu, kanjona rijeke Tare, koji je zbog neprocjenjive biološke i estetske vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a.
Nešto prije toga, početkom 2005., i Skupština Crne Gore je, udruživanjem glasova opozicije i manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije, usvojila Deklaraciju o zaštiti Tare kojom se trajno zabranjuju bilo kakvi zahvati ili radovi u kanjonu rijeke.
Time je na moguće ugrožavanje ovog nacionalnog, ali i globalnog prirodnog blaga stavljena tačka, ali samo u Crnoj Gori. Ovih dana je objavljeno da Bosna i Hercegovina nije obavijestila Crnu Goru o realizaciji projekta izgradnje hidrolektrane Foča na rijeci Drini koja, po relevantnim procjenama, ima direktan uticaj na životnu sredinu i zaštićena područja u Crnoj Gori.
U crnogorskoj Vladi kažu da iz Bosne i Hercegovine nijesu dobili nikakvu informaciju o planovima za gradnju hidro-elektrane na Drini blizu granice sa Crnom Gorom.
"Zaključno sa današnjim danom Crna Gora nije zvanično obaviještena od strane druge države oko potencijalne izgradnje hidroelektrana koje ste vi pomenuli, iako je shodno EXPO Konvenciji to bila obaveza svih država potpisnica da drugu državu koja bi mogla da trpi neke efekte ili eventualne uticaje od izgradnje hidroelektrane o tome i obavijesti", kaže pomoćnica crnogorskog ministra za životnu sredinu, Ivana Vojinović.
Uticaji na životnu sredinu
Informaciju o planiranoj gradnji hidro-elektrane na Drini, potražili smo u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gdje smo upućeni na direktora za investicije Elektroprivrede Republike Srpske Željka Ratkovića koji je za RSE rekao da je, nakon odustajanja Crne Gore da učestvuje u zajedničkom projektu Buk Bijela, odlučeno je da se gradi nešto manja elektrana na Drini.
"Planirana HE Buk Bijela ne nalazi se na području Crne Gore već se nalazi od granice s Crnom Gorom nekih 8 kilometara. To je HE sa malom akumulacijom, 30 puta manjom nego što je bio plan za veliku HE Buk Bijela. Na osnovu inofrmacije da ta hidrelektrana i njena akumulacija ne zadiru u teritoriju Crne Gore došli smo do zaključka da ne utiču na životnu sredinu u Crnoj Gori na tom području", kazao je Ratković.
RSE: Vaš stav je da nema nikakvog uticaja i da zbog toga Republika Srpska nema nikakvu obavezu da Crnu Goru konsultuje ili na bilo koji drugi način uključi u ovaj projekat?
"Što se tiče uticaja na životnu sredinu i Studije uticaja na životnu sredinu ona je bila dostupna i odgovarajuće primedbe na tu studiju nijesu upućene od strane Crne Gore, a što je mogla da uradi. U suštini, na javnim raspravama koje su bile organizovane u Foči niko se od organa ili institucija nije pojavio ko bi tvrdio da gradnja hidroelektrane utiče na životnu sredinu na teritoriji Crne Gore".
Na pitanje da li je Vlada Crne Gore imala bilo kakavu informaciju da je javna rasprava na ovu temu u toku, Ratković je odgovorio:
"Informacije o javnoj raspravi se objavljuju u medijima i te informacije su svima dostupne".
Javna rasprava na ovu temu je organizovana tokom avgusta u Foči. Posljednji dan roka za dostavljanje primjedbi na nacrt studije je 23. septembar, a kako nam je rečeno u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, uključiće se i Vlada Crne Gore.
Inače, crnogorska javnost je za namjeru zapadnog susjeda saznala zahvaljujući domaćoj NVO Green Home čiji aktivisti izražavaju veliku zabrinutost zbog činjenice da "Bosna i Hercegovina nije obavijestila Crnu Goru o projektu izgradnje hidrolektrane na Drini koja ima direktan uticaj na životnu sredninu i zaštićena područja u Crnoj Gori", a koordinatorka Green Home-a za životnu sredinu Nataša Kovačević kaže da postoje i ozbiljne primjedbe na predloženi nacrt studije uticaja na životnu sredinu.
"Studija ni u jednom svom dijelu ne spominje prekogranične uticaje iako dobro znamo da rijeka Piva i rijeka Tara čine Drinu. Interesantno je i da se pominje sami nacrt gradnje HE Buk Bijela, čak je i sami nacrt bio na licu mjesta razmatran. Mi znamo da postoje veliki uticaji na životnu sredinu, a jednom se crnogorska javnost digla u odbranu rijekeTare. Definitivno da uticaji postoje, tu je rijeka Ćehotina koja se sa jedne strane nalazi na teritoriji naše zemlje, a sa druge strane na teritoriji BiH, ali uticaji su više nego evidentni. Tu je i prirodni rezervat Piva", navela je Kovačević.
