Crnogorske vlasti najavljuju članstvo u EU do 2028. godine. Međutim, politička nestabilnost, povremena blokada parlamenta, trzavice u odnosima sa susjedima, neusaglašenost sa viznom politikom EU, zaduživanje zemlje... realno je stanje "na terenu".
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je tokom posjete Podgorici poručio da je Lora u Splitu ratnih devedesetih bila vrsta logora – suprotno stavu hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je pozvao da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom.
Dvije izjave o građanima Crne Gore islamske vjeroispovijesti izazvale su oštre kritike. Jednu je dao gradonačelnik Podgorice Saša Mujović na iftaru a drugu sekretar Udruženja novinara Crne Gore Ivan Milošević na Gradskoj televiziji.
Zvanična Kina, tvrdi da nijedna od njenih aktivnosti nije politički motivisana niti predstavlja prijetnju Crnoj Gori.
Vlada premijera Milojka Spajića je za godinu i po zadužila Crnu Goru preko milijardu eura a do kraja marta najavila je novo zaduženje od 900 miliona. Tako je aktuelna vlast nastavila praksu nekadašnje vlasti Demokrtatske partije socijalista koja je ostavila državni dug od 3,7 milijarde eura.
"Ulcinj nije na prodaju", poručilo je više stotina mještana, predstavnika lokalne vlasti i preduzetnika iz Ulcinja koji su protestovali 22. marta u tom gradu, na krajnjem jugu Crne Gore.
Crna Gora nije pozvana da se pridruži Deklaraciji o saradnji u oblasti odbrane koju su 18. marta u Tirani potpisali ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova.
Izjava šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana da su ratni zločini počinjeni u splitskoj "Lori" devedesetih procesuirani i presuđeni izazvala je negativne reakcije crnogrskih zvaničnika.
Vlada je pod pritiskom civilnog sektora zaustavila proceduru usvajanja izmjena Zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Nevladine organizacije bile su nezadovoljne tim aktom tvrdeći bi obeshrabrio poslodavce da zapošljavaju OSI. Vlada ih je pozvala na konsultacije oko spornog nacrta zakona.
Regionalne krize poput pokušaja secesionizma u Bosni i Hercegovini, višemjesečnih protesta u Srbiji, te zaokreta u geopolitici SAD-a prema Evropskoj uniji i ratu u Ukrajini, zemlje poput Crne Gore dovode u spoljnopolitičku dilemu da li i kako reagovati.
Tek za polovinu kamenoloma na Zapadnom Balkanu utvrđeno je da imaju zakonom propisane dokumente kojima se potvrđuje da funkcionišu bezbedno, bez opasnosti ili rizika da ugroze ljude, kuće, infrastrukturu i životnu sredinu.
Učitajte više sadržaja...
