Predstavnici vlada Republike Srpske i Crne Gore dogovorili su u Banjaluci konstantnu međuvladinu komunikaciju koja će obuhvatiti i izvještavanje od strane investitora koji trebaju graditi hidorelektrane na Drini.
Takođe će biti obaviješteni i javnost i nevladine organizacije u Crnoj Gori o relevantnim činjenicama koje su u vezi sa izgradnjom hidroelektrana Buk Bijela i Foča, koje su od četiri planirane hidroelektrane najbliže crnogorskoj granici.
Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić ostaje pri tvrdnji da projekat gradnje hidroelektrana ničim ne ugrožava životnu sredinu u Crnoj Gori:
„Ukoliko još ima nekih dilema ili nejasnoća u toj studiji njihovi stručnjaci treba da se obrate investitoru da se sve eventualne dileme otklone do izrade revizije studije. Znači ova studija još nije konačni dokument. Nakon primjedbi ide revizija, poslije revizije ide konačan tekst studije.“
Pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Crne Gore Ivana Vojinović rekla je da se vlada njene zemlje prije dva mjeseca ni u kom slučaju nije usprotivila gradnji novih energetskih izvora.
Neophodno je bilo da sve bitne informacije budu učinjene dostupnim, što je danas i urađeno, kaže Vojinovićeva dodajući da je još rano reći kakav će biti konačan stav Crne Gore o gradnji hidroelektrana:
„Studije ove vrste su jako kompleksne, jako složene, one moraju da budu predmet analize od strane grupe relevantnih stručnjaka različitih struka, vrlo specifičnih profila, tako da ćemo mi formirati ekspertsku komisiju koja će sa dužnom pažnjom analizirati sve bitne aspekte i nakon toga ćemo dati naš konačni sud. Bilo koji apriori zaključak ne može se dati.“
Prije dva mjeseca Vlada Crne Gore protestnim pismom zatražila je od Savjeta ministara Bosne i Hercegovine kompletnu dokumentaciju o najavljenoj gradnji četiri hidroelektrane u gornjem toku Drine tvrdeći da je Republika Srpska prekršila međunarodnu konvenciju o prekograničnom uticaju na životnu sredinu.
Uslijedili su potom oštri tonovi vlasti iz Republike Srpske - da ni Crna Gora ni Savjet ministara nemaju ništa sa resursima tog bh. entitet. No, ima onih koji smatraju da Republika Srpska ni u kom slučaju nije smjela u cijeli projekat ući mimo institucija Bosne i Hercegovine.
„Mogu i entiteti dogovarati, mogu i općine, može i komuna, može svak pregovarati, pokretati neku incijativu. Međutim, nadležnost je državnih institucija kad je u pitanju pravni subjektivitet BiH", kaže predsjedavajući Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine Hamed Mešanović.
Slično mišljenje dijeli i Ivana Korajlić iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine:
„Kada govorimo posebno o ovom slučaju gdje se radi o pograničnom dijelu i o projektu koji govori o sklapanju ugovora sa drugim državama i odnosu sa drugim državama, to u svakom slučaju mora biti u nadležnosti na državnom nivou, a ne da se jednom entitetu o tome odluči.“
„Akumulacija je na teritoriji RS, znači to su hidroenergetski potencijali koji se grade na teritoriji RS i problema nema. Poštujemo sve relevantne zakonske okvire, prvenstveno Zakon o zaštiti životne sredine, koji je usklađen s evropskim direktivama", kaže ministarka Srebrenka Golić.
Rasprodaja bogatstava
Opozicija u Republici Srpskoj na sporazum sa njemačkim kompanijom RWE-om gleda kao na rasprodaju prirodnih bogatstava.
„Nema više telekoma, nema više nekih strateških firmi koje su se prodale, tipa naftne industrije. I šta je sada ostalo Vladi RS nego da rasprodaje prirodni resurs?“, pita Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Vukota Govedarica.
Entitetski premijer Aleksandar Džombić kaže da RS dobija gradnjom hidroelektrana jer postaje njihovim vlasnikom nakon što istekne period koncesije od 30 godina.
Tu su, međutim, i aktivisti koji tvrde da će četiri hidroelektrane ugroziti životnu okolinu toka Drine. Koordinator programa energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu iz Banjaluke Miodrag Dakić sumnja u vjerodostojnost ekološke studije koja je rađena u projektu.
„Nažalost, koda nas te studije služe samo za opravdavanje određnih projekata, a ne da na ozbiljan način stvarno procijene moguće štete i na životnu sredinu i na lokalno stanovništvo. Ovo je još jedan primjer da se na shvataju ozbiljno dugoročne moguće posljedice određenih projakata na životnu sredinu, što će sigurno doći na naplatu budućim generacijama", ocjenjuje Dakić.
Vlada RS i Elektroprivreda RS 26. septembra ove godine su sa njemačkom kompanijom RWE Innogy sklopile ugovor o strateškom partnerstvu za izgradnju hidroelektrana.
Projekat predviđa osnivanje zajedničke firme RWE i ERS, sa vlasničkim udjelom od 60 naprema 40 odsto u korist njemačkog partnera. Planirana je izgradnja hidroelektrana Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska, snage 260 megavata, te ukupne vrijednosti 460 miliona evra
Takođe će biti obaviješteni i javnost i nevladine organizacije u Crnoj Gori o relevantnim činjenicama koje su u vezi sa izgradnjom hidroelektrana Buk Bijela i Foča, koje su od četiri planirane hidroelektrane najbliže crnogorskoj granici.
Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić ostaje pri tvrdnji da projekat gradnje hidroelektrana ničim ne ugrožava životnu sredinu u Crnoj Gori:
„Ukoliko još ima nekih dilema ili nejasnoća u toj studiji njihovi stručnjaci treba da se obrate investitoru da se sve eventualne dileme otklone do izrade revizije studije. Znači ova studija još nije konačni dokument. Nakon primjedbi ide revizija, poslije revizije ide konačan tekst studije.“
Pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma Crne Gore Ivana Vojinović rekla je da se vlada njene zemlje prije dva mjeseca ni u kom slučaju nije usprotivila gradnji novih energetskih izvora.
Neophodno je bilo da sve bitne informacije budu učinjene dostupnim, što je danas i urađeno, kaže Vojinovićeva dodajući da je još rano reći kakav će biti konačan stav Crne Gore o gradnji hidroelektrana:
„Studije ove vrste su jako kompleksne, jako složene, one moraju da budu predmet analize od strane grupe relevantnih stručnjaka različitih struka, vrlo specifičnih profila, tako da ćemo mi formirati ekspertsku komisiju koja će sa dužnom pažnjom analizirati sve bitne aspekte i nakon toga ćemo dati naš konačni sud. Bilo koji apriori zaključak ne može se dati.“
Prije dva mjeseca Vlada Crne Gore protestnim pismom zatražila je od Savjeta ministara Bosne i Hercegovine kompletnu dokumentaciju o najavljenoj gradnji četiri hidroelektrane u gornjem toku Drine tvrdeći da je Republika Srpska prekršila međunarodnu konvenciju o prekograničnom uticaju na životnu sredinu.
Uslijedili su potom oštri tonovi vlasti iz Republike Srpske - da ni Crna Gora ni Savjet ministara nemaju ništa sa resursima tog bh. entitet. No, ima onih koji smatraju da Republika Srpska ni u kom slučaju nije smjela u cijeli projekat ući mimo institucija Bosne i Hercegovine.
„Mogu i entiteti dogovarati, mogu i općine, može i komuna, može svak pregovarati, pokretati neku incijativu. Međutim, nadležnost je državnih institucija kad je u pitanju pravni subjektivitet BiH", kaže predsjedavajući Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine Hamed Mešanović.
Slično mišljenje dijeli i Ivana Korajlić iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine:
„Kada govorimo posebno o ovom slučaju gdje se radi o pograničnom dijelu i o projektu koji govori o sklapanju ugovora sa drugim državama i odnosu sa drugim državama, to u svakom slučaju mora biti u nadležnosti na državnom nivou, a ne da se jednom entitetu o tome odluči.“
„Akumulacija je na teritoriji RS, znači to su hidroenergetski potencijali koji se grade na teritoriji RS i problema nema. Poštujemo sve relevantne zakonske okvire, prvenstveno Zakon o zaštiti životne sredine, koji je usklađen s evropskim direktivama", kaže ministarka Srebrenka Golić.
Rasprodaja bogatstava
Opozicija u Republici Srpskoj na sporazum sa njemačkim kompanijom RWE-om gleda kao na rasprodaju prirodnih bogatstava.
„Nema više telekoma, nema više nekih strateških firmi koje su se prodale, tipa naftne industrije. I šta je sada ostalo Vladi RS nego da rasprodaje prirodni resurs?“, pita Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Vukota Govedarica.
Entitetski premijer Aleksandar Džombić kaže da RS dobija gradnjom hidroelektrana jer postaje njihovim vlasnikom nakon što istekne period koncesije od 30 godina.
Tu su, međutim, i aktivisti koji tvrde da će četiri hidroelektrane ugroziti životnu okolinu toka Drine. Koordinator programa energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu iz Banjaluke Miodrag Dakić sumnja u vjerodostojnost ekološke studije koja je rađena u projektu.
„Nažalost, koda nas te studije služe samo za opravdavanje određnih projekata, a ne da na ozbiljan način stvarno procijene moguće štete i na životnu sredinu i na lokalno stanovništvo. Ovo je još jedan primjer da se na shvataju ozbiljno dugoročne moguće posljedice određenih projakata na životnu sredinu, što će sigurno doći na naplatu budućim generacijama", ocjenjuje Dakić.
Vlada RS i Elektroprivreda RS 26. septembra ove godine su sa njemačkom kompanijom RWE Innogy sklopile ugovor o strateškom partnerstvu za izgradnju hidroelektrana.
Projekat predviđa osnivanje zajedničke firme RWE i ERS, sa vlasničkim udjelom od 60 naprema 40 odsto u korist njemačkog partnera. Planirana je izgradnja hidroelektrana Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska, snage 260 megavata, te ukupne vrijednosti 460 miliona evra
