Pojedine institucije i dalje krše prava invalida

(Međunarodni dan osoba sa invaliditetom - Podgorica, 3. decembar 2009.)

Predrag Tomović

Crna Gora usvojila je gotovo sve neophodne zakone koji regulišu položaj i prava osoba sa invaliditetom. Zakoni su usklađeni sa evropskom praksom, no problem je što pojedine institucije i dalje ignorišu zakone i otvoreno krše prava osoba sa invaliditetom.

To potvrđuje jedan od najpoznatijih slučaja i van granica Crne Gore. Ili bolje rečeno, džaba su i zakon i podrška javnog mnijenja, pa i političke elite na vašoj strani, kada sa druge strane stoji moćni pojedinac. U ovom slučaju gradonačelnik glavnog grada Crne Gore, doktor Miomir Mugoša.

Najupečatljiviji primjer kako institucije izbjegavaju da primijene zakone kada se radi o osobama sa invaliditetom i njihovim pravima je slučaj slijepe Marijane Mugoše koja i pored sudske presude u njenu korist još nije vraćena na posao u Skupštini opštine Podgorica, u pratnji psa vodiča.

„Moje bogato iskustvo govori da bi odnos institucija bio sasvim drugačiji da je moje pravo prekršio neki obični građanin ili građanka. Takav bi bio žigosan. Kada se na drugoj strani zakona nađe neko tako moćan, onda su stvari malo drugačije. Institucije su pokušavala da nađu, prvo greške u Zakonu, pa su pokušali da mi pomognu na taj način što su dali inicijativu za promjenu tog Zakona koji je na kraju i izmijenjen, ali vidimo da se poštuje jednako kao i onaj stari, koji je bio neprecizan i nejasan,“ kazala je Mugoša.

Marijana je imala veoma pozitivno iskustvo sa sudovima, ali sumnja da će snaga zakona biti jača od volje moćnog pojedinca, da će presuda biti primijenjena, a ona vraćena na posao u pratnji psa vodiča.

„Iskreno, nakon svega što sam doživjela, ne vjerujem da će se naći neko ko će zaista otvoriti vrata u Njegošovoj 13. Ne vjerujem da će se neko toliko ohrabriti da bude na strani zakona i presude koja je veoma jasna za svakog laika, a kamoli za ljude koji se bave pravom,“ rekla je ona.

I pored Marijaninog slučaja i još nekih negativnih primjera, položaj osoba sa invaliditetom značajno je unaprijeđen u odnosu na minuli period.

Država mora još dosta da učini

Kako kažu predstavnici NVO, koje se bave promocijom i zaštitom njihovih prava, država Crna Gora usvojila je brojne zakone usklađene sa evropskom legislativom. No, i dalje škripi kod primjene i poštovanja tih propisa, kaže Milan Šaranović iz Udruženja mladih sa hendikepom.

„Prije dvije godine je usvojen Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanu lica sa invaliditetom, čime je otvorena mogućnost da se osobe sa invaliditetom zapošljavaju na otvorenom tržištu rada, gdje su poslodavci na neki način stimulisani da zapošljavaju lica sa invaliditetom. Problem je u tome što veći broj poslodavaca prije želi da uplati sredstva u poseban fond, ako ne zaposli osobu sa invaliditetom, nego da je zaposli i pruži joj mogućnost da radi,“ kaže Šaranović.

„U zadnje vrijeme se dosta uradilo na popravljanju zakonske regulative u smislu poboljšanja položaja osoba sa invaliditetom. Donesen je čitav set zakona koji bi trebali da poprave položaj ove populacije. Problem je što se ti zakoni slabo sprovode u praksi. Imamo dobre zakone, ali na žalost sprovedba i implementacija koči,“ kazao je Vladan Nikolić, program menadžer u Udruženju paraplegičara Crne Gore.

Šaranović kaže da je problem i nepovjerenje institucija, a kao primjer navodi nedavnu raspravu u okviru Radne grupe za izmjene Zakona o obrazovanju i vaspitanju djece sa posebnim potrebama.

„Radili smo kvalitetno u okviru Ministarstva prosvjete, ali u međuvremenu su se neke stvari u odnosu na ono što smo uradili promijenili. Uradili su to da je uveden servis asistenta u nastavi učeniku i da je to volonterski servis. To naravno nije održivo rješenje. Kao volonter možete da radite najviše 25 sati nedjeljno. Pitanje je koliko će ti ljudi dugo da ostanu na tim pozicijama. To će onda biti stresno za dijete. Ako ostane ovako kako su predložili, to neće valjati i bit će samo mrtvo slovo na papiru. Ministar mi kaže da pričam političku priču,“ rekao Šaranović.

Da država još dosta mora da učini kako bi osobe sa invaliditetom živjele životom dostojnog čovjeka, potvrđuje i naša sagovornica sa početka priče, Marijana Mugoša.

„I danas smo svjedoci da je svega jedna plaža na crnogorskom primorju prilagođena invalidima. Tako je malo zvučnih semafora, tako je malo prilagođenih ulaza invalidima u institucije, koje moramo koristiti kao i obični građani," kaže ona.

*****
Svi prilozi iz Teme sedmice o položaju invalida u regiji:
Položaj osoba sa invaliditetom neznatno poboljšan
Pojedine institucije i dalje krše prava invalida
Kriza i nepoštovanje propisa ugrožavaju prava invalida
Osobe sa invaliditetom ostavljene na marginama društva
Još uvijek nema senzibiliteta prema invalidima